Kursiljo je nikao iz progonstva i mučeništva Crkve u Španjolskoj koje je prouzročio španjolski građanski rat, pokušaj da se u Španjolskoj, kao prvoj europskoj državi nakon Rusije, uspostavi ateističko - komunistički sustav. Rat je Španjolsku ne samo gospodarski osiromašio, već prouzročio i duhovnu i vjersku klonulost. U pokušaju da se takvo stanje prevlada, Katolička akcija organizira hodočašće španjolske mladeži u najveće španjolsko svetište, Santiago de Compostello.

Da sve ne ostane tek na vanjskoj manifestaciji, već da postane poticaj drugima kako učinkovito živjeti vjeru i apostolski djelovati, grupa svećenika i laika od 7. do 10. siječnja 1949. u samostanu San Honorato u Palmi de Mallorci održava prvi tečaj u kome se životom i svjedočenjem iznose osnovne istine naše vjere. Bio je to prvi Kursiljo, prvi Mali tečaj kršćanstva.
Već 1953. Kursiljo prelazi granice Španjolske i širi se svijetom. Danas je rasprostranjen u šezdesetak zemalja svijeta i prošlo ga je više od pet milijuna osoba. Također, svojim posebnim načinom ophođenja prema polaznicima i svojom metodom, Kursiljo je bio poticaj prilikom nastanka i nekih drugih poznatih laičkih udruga (gibanja) kao što je Karizmatski pokret, Neokatekumenski put, Bračni susreti i sl.
Kursiljo je proširen danas na nekoliko kontinenata. U Europi se danas 13 zemalja, među kojima je i Hrvatska, okuplja oko Europskog tajništva Kursilja koje je trenutno u Gibraltaru.
U Rimu je 11. lipnja 2004. papa Ivan Pavao II proglasio Statut Kursilja i time je Kursiljo uvršten u Papinsko vijeće za laike i svrstan u međunarodne crkvene pokrete. Taj događaj bio je obilježen i u Hrvatskoj misom zahvalnicom koju je 14. lipnja te godine u zagrebačkoj katedrali u 19 sati predvodio tada pomoćni biskup zagrebački, mons. Josip Mrzljak.