BIŠKUPEC, 15. 8. 2017.

---

U prigodi proslave župnog blagdana u župi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Biškupcu je, ispred crkve na otvorenom, središnje misno slavlje u utorak 15. kolovoza, na svetkovinu Velike Gospe, predvodio varaždinski biskup, mons. Josip Mrzljak. Suslavili su svećenici Donjovaraždinskog dekanata uz domaćeg župnika vlč. Tomislava Dodleka.

- Možemo slobodno reći da je ovo u Varaždinu ujedno i najveće hodočašće u kojemu se okuplja najveći broj vjernika koji ovdje upućuju molitve našoj nebeskoj majci da nas zagovara kod Sina Isusa - kazao je prije početka misnog slavlja vlč. Dodlek.

Biskup Mrzljak naglasio je da je svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na Nebo radostan događaj.

- Danas slavimo da jedno Božje stvorenje, jedan čovjek, nije istrunuo u zemlji, nego je dušom i tijelom uzneseno na Nebo. To je naša nada i vjera da je to i sudbina nas ljudi. Zato je ovo danas radostan blagdan - rekao je biskup.

Otac biskup još je jednom izrazio sućut župniku Dodleku povodom iznenadne smrti njegova oca prošloga tjedna.

- Upravo ovakvi blagdani pobuđuju u nama nadu. Koliko god je težak rastanak ovdje na Zemlji, toliko nas ovakvi blagdani čine radosnima, jer vjerujemo da oni koji odlaze nisu nas zauvijek ostavili, nego su u velikom zajedništvu s Marijom - poručio je mons. Mrzljak.

U propovijedi je biskup Mrzljak napomenuo da svetkovina Velike Gospe okuplja mnoštvo vjernika po raznim Marijinim središtima i crkvama u domovini, ali i po cijelom svijetu.

- Neki kažu da je Velika Gospa, po broju vjernika koji se okupljaju na svetoj misi, mali Božić. Što je to da tako privlači ljude taj blagdan? To je oduvijek bio poziv da se okupimo oko Marije, oko tog Božjeg stvorenja, koje je On na poseban način odabrao da bude majka Njegova sina, da sam Bog po Mariji uđe u ovaj naš svijet i da nam pokaže kako treba živjeti, odnosno smisao ljudskoga života te kako treba završiti ovaj zemaljski život. Smrt je prijelaz u život. Upravo je Marija pred nama ušla u život. Upravo to mi danas slavimo. Za nas kršćane slavljenje blagdana nije samo sjećanje na prošlost i istinu naše vjere, nego se pitamo što taj blagdan govori nama danas. Je li on suvremen u ovome svijetu i nešto nam govori ili je samo neka tradicija? U Hrvatskoj je državni blagdan. Vodstvo države prepoznalo je volju gotovo 90 posto katolika u domovini da je to njihov veliki blagdan, ali isto tako prepoznalo je i vrijednosti toga blagdana. Ne samo slobodan dan od poslovnih obaveza, nego da i vidimo koje se vrijednosti kriju u tome blagdanu. Što ta istina naše vjere o Marijinom Uznesenju na Nebo može nama danas reći? Što nam i cijeli Marijin život može poručiti? Pokušajmo vidjeti kako Marija danas s nama i među nama živi - poručio je mons. Josip Mrzljak.

Biskup je kazao kako na Veliku Gospu slavimo i blagdan Katoličke Crkve, ali i države Hrvatske, a vjernike je potaknuo na razmišljanje o aktualnoj reformi školskog sustava.

- Često možemo čuti kako su Crkva i država dvije odvojene institucije. I to je točno, ali tko čini Crkvu, a tko državu? Nismo li mi ovdje i jedno i drugo? Sve ono što se događa u ovome društvu, to se događa i nama te i mi o tome razmišljamo i želimo donijeti doprinos društvu u kojem živimo. Kada se ovih dana u našoj državi govori o reformi školstva, to je sigurno tema koja nas treba sve zanimati. Svjesni smo da se školstvo mora reformirati. Stariji se sjećaju kada su đaci išli u školu s jednom pločicom i pisaljkom i to je bilo sve što su imali. Danas je to sasvim nešto drugačije. Kada vidimo malu djecu kako na leđima nose one velike torbe, pitamo se “pa što imaju u tim torbama tako teško? Zašto to moraju nositi?” Pitanje je sigurno što treba mladim ljudima dati da bi oni odrasli u prave ljude kako bi mogli dati doprinos društvu u kojem žive. Svi se slažemo kako je potrebna reforma u školi. Dakako u prvom redu odgoj i obrazovanje, posebno odgoj, kreće od obitelji. I tu možemo vidjeti Mariju i Njezinu majku Anu koja ju je učila od malena kako treba slušati ono što Bog želi od čovjeka. Isto tako Marija je prenosila to na svoga sina Isusa koji je odrastao kao čovjek. Marija je morala vjerovati da je njezino dijete Sin Božji. Možemo se ugledati u Mariju kako ona može i nama dati u ovom vremenu itekako puno toga. Želimo mladima dati ono najvrjednije u odgoju koji će primiti u obitelji. Ali u odgoju sudjelujemo svi mi. Svi mi dajemo primjer najmlađima kako treba živjeti. Obrazovanje prepuštamo školi, onima koji su u tome stručni, i zato s interesom pratimo što će naši mladi učiti da će odrasti u prave ljude. Što zapravo znači biti čovjek? Tko nam to može reći? Što ćemo i kako učiti u školi, pitamo se postoje li neke vrijednosti koje su vrijedile i prije 2.000 godina, vrijede i danas i vrijedit će uvijek? Postoji li nešto stalno, nešto čvrsto? Kada govorimo o dogmama u našoj vjeri, onda zaista počinjemo od nečega što je stalno. To je jedna od dogmi, Marijino Uznesenje na Nebo. Tako isto u ljudskom životu postoje vrijednosti koje su čvrste, stalne, koje uvijek vrijede. Često ćemo čuti kako je Crkva nešto što ne ide naprijed, što se ne može prilagoditi životu suvremenog čovjeka i svijeta. No, mi ćemo kazati kako nam je povjereno nešto vrijedno - Riječ Božja. Kao što je i Mariji bila povjerena Božja Riječ koju je ona prihvaćala i uvijek bila spremna reći: “Evo Bože, ja želim vršiti Tvoju volju”. Zato valja prepoznati tu stalnost Božje Riječi koja je povjerena Crkvi, zajednici vjernika, a Crkva čuva to bogatstvo vjere - poručio je mnogobrojnim vjernicima u Biškupcu otac biskup.

Na središnjem misnom slavlju u Biškupci pjevali su župni zborovi Sion i Bedem uz tamburašku pratnju, što je zajedno zvučalo, u najmanju ruku, sjajno.

Na svetkovinu Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na Nebo dušom i tijelom. Katolička crkva vjeruje u četiri istine (dogme) o Isusovoj majci, Blaženoj Djevici Mariji i to da je Ona: Bogorodica, djevica, bezgrešno rođena i da je dušom i tijelom uznesena na Nebo. Marijino uznesenje dušom i tijelom kruna je njezina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrješnog začeća. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo po završetku njezina zemaljskoga života proglasio je 1. studenoga 1950. papa Pio XII. Iako je ta dogma proglašena tek u novije vrijeme, prethodi joj duga tradicija, stara gotovo kao i sama Crkva. Mnogi crkveni oci i sveci poput sv. Bernarda, sv. Antuna Padovanskoga i dr., kroz stoljeća su razmatrali i pisali o Marijinu uznesenju na nebo. Od 13. stoljeća pa nadalje, čitava je kršćanska tradicija jednodušna u vjerovanju u Marijino uznesenje na nebo dušom i tijelom. Na svetkovinu, vjernici hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta, a uz molitve i euharistijska slavlja, priređuju se procesije i festivali. Svetkovina se slavi u mnogim državama, najviše u Europi i Južnoj Americi.
 

---