VARAŽDIN, 11. 5. 2026.

---

Mjesečni susret svećenika, redovnika i đakona Varaždinske biskupije održan je u ponedjeljak, 11. svibnja, u dvorani Pastoralnog centra Varaždinske biskupije.

---

Susret je počeo molitvom Trećeg časa, a nakon molitve biskupski vikar za kler preč. Anđelko Košćak uveo je u program susreta te najavio predavača i temu. Književni kritičar, esejist i publicist Matija Štahan govorio je o temi „Kriza nevjere. Duhovnosti 21. stoljeća“.

„Stari ateizam je umro, stari sekularizam također, prosvjetiteljski ideali vrhunaravnog, racionalnog, empirijskog, eksperimentalnog, razumski i znanstveno provjerljivog pristupa stvarnosti nestali su i na njihovo mjesto ponovno dolaze različite duhovnosti. Svijet 21. stoljeća više nije svijet koji su sanjali sekularisti iz prethodnih razdoblja“, ustvrdio je na početku predavanja Štahan.

Rekao je da današnje elite na Zapadu, pogotovo one iz intelektualne sfere, pronalaze potrebu obraćenja. Dodaje kako to obraćenje nije isključivo na kršćanstvo ili u okrilje Katoličke Crkve, ono je raznovrsno te poprima i neke parareligijske oblike. „Neki štuju Boga, neki danas štuju razna poganska božanstva, što svjesno, što nesvjesno, a neki su zapravo pripadnici, opet nesvjesno, paraleligija i kriptoreligija našega vremena, gdje štuju nešto drugo. Neki štuju tehnologiju, neki štuju samoga čovjeka“, istaknuo je predavač.
Popularnost religije može se naslutiti i u geopolitičkom kontekstu, odnosno u ratovima koji se danas vode u svijetu, kazao je Štahan, te za primjer, između ostalih ratovima pogođenih zemlja, uzeo Iran. „Iran u sukobu ima i duhovno religijsku nit kojom nastoji legitimirati svoj položaj, kako u svijetu, tako i pred vlastitim narodom, za samo ratovanje. „U Iranu postoji mahdizam, koncept koji ujedinjuje političko i apokaliptičko. To je islamska varijanta geopolitičke apokalipse, koja će imati vjerski rasplet“, poručio je te dodao da SAD koje sudjeluju u tom ratu imaju jednu snažnu potku evangeličko-protestanske, geopolitičko-kršćanske tradicije, koja Bibliju čita doslovno, kao geopolitički priručnik, nastojeći iz nje izvući svu moguću argumentaciju za nekritičku obranu i pomoć Izraelu, činio on dobro ili zlo. „Već na toj geopolitičkoj makrorazini možemo vidjeti povratak religijskog u svakodnevno i u političko“, istaknuo je.

„Statistički gledano, ateizam je u padu, a porast je, pogotovo u zapadnim zemljama Europske unije ili u SAD-u i Kanadi, a na neki način to se sve prelijeva i u Hrvatsku, različitih, sinkretističkih, New age, novopoganskih religijskih pristupa stvarnosti. Dakle, mladi danas nerijetko više nisu ateisti, što je bilo pomodno sve donedavno, nego bi ih se moglo opisati ili kao vjernike više posvećene vjeri nego samodeklarirane vjernike među mladima prije nekoliko desetljeća ili kao pripadnike različitih New age pristupa stvarnosti. Danas imamo stotine tisuća, pa i milijune vjernika religija kao što je vika u Zapadnoj Europi i SAD-u. To su vještičarstvo, više međusobno suprotstavljenih sotonskih crkava, postoje pogani koji se takvima nazivaju bez posebnih dodataka i postoje starorodici, oživotvoritelji nekih pretkršćanskih religijskih tradicija zapadnog svijeta“, poručio je Štahan.

Govorio je također i o transhumanizmu, nadilaženju čovjeka kao organskog bića te pokušaju nadvladavanja starenja čovjeka. „Sve ovo zvuči kao znanstvena fantastika, zvuči kao neka groteska nad kojom je potrebno možda zbijati pošalice, ali nije toliko humoristično ako osvijestimo činjenicu da ljudi kojima je to deklarirani cilj raspolažu milijardama dolara i mogu utjecati na razvoj naših društava u tehnološkom, političkom, društvenom, kulturnom i inim smislovima“, naglasio je.

Istaknuo je nadalje u predavanju da su mladi 21. stoljeća, koji žive u svijetu bez čvrstih sidrišta, jasnih granica i okvira, došli do toga da su čak i oni koji nisu vjernici počeli, prema zadnjim statističkim pokazateljima u Hrvatskoj, u odnosu na druge mlade od 30 godina, znatno više cijeniti Katoličku Crkvu kao instituciju. „Počeli su je cijeniti zato što je ona institucija koja još uvijek čuva neki smisao koji nas nadilazi, koja postavlja moralna ograničenja. I oni su, po mojem mišljenju, uvelike latentni vjernici, i čini mi se da bi neka nova evangelizacija danas trebala ići u smjeru privlačenja takvih mladih i u smjeru adresiranja svih ovih duhovnih izazova u 21. stoljeću. Jer, mnoge od stvari koje sam sada iznio su javno dostupne, a svejedno, čitajući medije, gledajući dnevnike, nemamo osjećaj življenja u svijetu duhovnog rata u kojem se zapravo nalazimo. I dalje kao da smo uljuljkani u onaj osjećaj pospanog, dremuckavog raspoloženja gdje religije lagano blijede, kršćanstvo postaje sve irelevantnije i neki suhi materijalizam počinje dominirati svijetom. Međutim, zapravo je današnji svijet upravo suprotan. Imamo vještice, sotoniste, koje kakve parareligijske, neoreligijske pokrete, i imamo ove kriptoreligijske pokrete, transhumaniste i ostale, koji zapravo žele ostvariti dominaciju ili, što je još najgore, parazitirati na kršćanstvu, iskoristiti ga, na njega se lažno pozivati, kako bi sami sebe legitimirali“, kazao je Štahan te naglasio da je u svemu navedenom spasonosan pristup Katoličke Crkve. „Tu možemo imati nadu za Katoličku Crkvu. Potrebno je probuditi svijest o tome koliko na izgled pitome ideologije današnjice mogu u svoji srži biti protukršćanske i perfidne i na neki način u novom duhovnom boju iznova evangelizirati svijet bez onih strepnji koje su nas donedavno možda mogle opterećivati da je duhovan pristup danas nemoguć. Upravo suprotno, on predstavlja bit vremena i tu nitko od Katoličke Crkve nije pozvaniji reći svoje mišljenje i promijeniti svijet“, zaključio je predavač.

U drugom dijelu susreta održana je i kratka rasprava vezana uz predavanje u kojoj su svećenici predavaču postavljali pitanja. Iznesene su i obavijesti iz pojedinih biskupijskih ureda, a ističemo najavu drugog Biskupijskog obiteljskog dana koji će se održati 6. lipnja u Ludbregu. Detaljan program predstavio je predstojnik Obiteljskog centra Varaždinske biskupije vlč. Nikola Tomašević koji je zahvalio svećenicima što su potaknuli vjernike da dođu na prošlogodišnji obiteljski dan te ih još jednom potaknuo da to učine i ove godine. Između ostaloga je naglasio da prijave za susret ove godine nisu potrebne.

Na kraju susreta svećenicima se obratio i biskup Bože Radoš koji je zahvalio predavaču na izlaganju te svećenicima na podršci biskupijskih projekta i događaja. Potaknuo je svećenike da povedu obitelji i obiteljske zajednice na susret u Ludbregu 6. lipnja.

---