Od:
Do:

“Josip Bedeković: Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju” - prevažno djelo međimurske kulturne povijesti

“Josip Bedeković: Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju” - prevažno djelo međimurske kulturne povijestiVARAŽDIN, 11. 12. 2017.
Varaždinska biskupija, Ogranak Matice hrvatske u Varaždinu i Izdavačka kuća Meridijani zajedno su u ponedjeljak 11. prosinca u dvorani Biskupijskog pastoralnog centra u Varaždinu predstavili knjigu “Josip Bedeković: Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju”.

Riječ je o prvom prijevodu s latinskog jednog od najvrjednijeg dijela hrvatske latinističke literature 18. stoljeća. O knjizi su govorili mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup, akademik Dragutin Feletar, kao urednik knjige ispred Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Stjepan Pranjić, predsjednik Matice hrvatske Čakovec, mr. sc. Ernest Fišer, predsjednik Matice hrvatske Varaždin i prof. Marko Rašić, prevoditelj ovog velebnog djela. Kroz program je vodio dr. sc. Petar Feletar iz izdavačke kuće Meridijani.

Neki kažu kako postoje tri stvarnosti u kojima vrijedi starost; staro vino, stari prijatelji i stara knjiga. Stara knjiga, ne samo radi vanjskog izgleda starosti, nego upravo radi stare mudrosti i sadržaja koji se u njoj nalazi. Ova knjiga je pisana latinskim jezikom, pa zahvaljujemo na prijevodu radi čega je bliža širem krugu ljudi. Drago mi je da je ona prevedena i tiskana. Zahvaljujem svima koji su radili na njoj, jer radi se o bogatom sadržaju, ne samo za Međimurje. O svetom Jeronimu je bilo i uvijek će biti prijepora i razmišljanja, no to je dobro, jer treba na taj način komunicirati - kazao je na samom uvodu večeri varaždinski biskup Josip Mrzljak.

Stjepan Pranjić, predsjednik Matice hrvatske Čakovec, institucije koja je također zadužena za izdanje, govorio je o počecima knjige i problemima koji su stajali na putu izdavanja.

- Ovo je prevažno djelo za međimursku kulturnu povijest. Bilo je nasušno pružiti našim povjesničarima podršku. Bio je to veliki izazov, ali u suradnji s Međimurskom županijom koja podupire naš ogranak uspjeli smo. Silna erudicija, veliko znanje i velika financijska pomoć i iskustvo u izdavaštvu akademika Dragutina Feletara, njegovog sina Petra i cijele ekipe koja radi impresivan posao napravili smo nešto vrijedno za hrvatsku kulturu. Zahvalio bih se i Varaždinskoj biskupiji na moralnoj i materijalnoj pomoći, na razumijevanju i svemu drugom - poručio je Stjepan Pranjić iz Matice hrvatske.

Prilog knjizi je i studija na pedesetak stranica koja nosi naziv “Učeni Pavlin Josip Bedeković i njegovo djelo”. Autor vrijedne studije je akademik Dragutin Feletar, ujedno i glavni urednik knjige.

- Jedan od glavnih kulturno-znanstvenih događaja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj tijekom ove godine bilo je izdavanje djela učenog Pavlina Josipa Bedekovića koje je izvorno na latinskom tiskano 1752. godine u Bečkom Novigradu. Uz predstavljanje knjige u Štrigovi početkom listopada, održan je i znanstveni skup „Josip Bedeković i njegovo djelo“. Ovo izdanje dokaz je da se slogom mogu ostvariti najzahtjevniji kulturni projekti. Bedekovićeva knjiga iz 1752. je zapravo jedino pravo veliko latinističko djelo hrvatske kulture 18. stoljeća koje do danas nije prevedeno i objavljeno na hrvatski jezik. Josip Bedeković pripada korpusu zaslužnih Pavlina koji su uvelike unaprijedili kulturni, znanstveni, duhovni, ali i gospodarski život i razvoj Hrvatske tijekom 17. i 18. stoljeća, do ukidanja pavlinskog reda u vrijeme cara Josipa II. - kazao je akademik Feletar iznijevši neke od zanimljivih crtica iz povijesti ovog velikog hrvatskog kulturnog djelatnika.

Redakturu knjige je obavio ravnatelj Nadbiskupijskog arhiva u Zagrebu dr. Stjepan Razum, a lekturu je izvršio stručni tim iz Međimurja predvođen ranije spomenutim prof. Ivanom Pranjićem. Predgovor je napisao vrsni poznavatelj hrvatske crkvene povijesti, prof. dr. sc. mons. Juraj Kolarić. Složeni latinski jezik toga doba dobro je proučio čakovečki latinist prof. Marko Rašić koji je obilno Bedekovićevo djelo prevodio gotovo 10 godina. Tako je ovaj vrsni latinist iznio najveći teret u cijeloj priči.

- Prijevod je potrajao dugo, jer se radi o iznimno teškom tekstu, kako u jezičnom pogledu, tako i u pogledu imena mjesta i osoba te česte upotrebe neologizama. Na nekim mjestima Bedekovićev je tekst teško razumljiv. Sve je to stavilo pred mene velike poteškoće. S druge strane, cjelokupni je tekst satkan od citata mnogobrojnih povjesničara, teologa i drugih znanstvenika, njih više od dvije stotine. To su izuzetno respektabilni znanstvenici koji su živjeli u rasponu od najstarijih vremena pa do sredine 18. stoljeća. Gotovo svaki od njih, k tome, ima i svoj osebujni stil izražavanja. Često sam kod prijevoda morao koristiti sekundarnu literaturu, leksikone, a standardni rječnici su mi malo koristili. Zato sam morao posezati za enciklopedijskim rječnicima. Sama činjenica da postoji leksikon srednjovjekovnog latiniteta na preko 1300 stranica govori dovoljno. Objavom Bedekovićeva djela mi smo na znanstveni način sigurni da je sveti Jeronim rođen upravo u Štrigovi. O tome govore ne samo Bedeković, već i spomenutih dvjestotinjak najeminentnijih znanstvenika svoga vremena, u prvom redu povjesničara i geografa - kazao je prof. Marko Rašić.
 
Goran Damjanić


Slika “Josip Bedeković: Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju”
Slika “Josip Bedeković: Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju”
Slika “Josip Bedeković: Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju”
Slika “Josip Bedeković: Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju”
Slika Mons. Josip Mrzljak
Slika
Slika Prof. Marko Rašić
Slika “Josip Bedeković: Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju”