U subotu 22. listopada završen je trodnevni nacionalni godišnji susret animatora za duhovna zvanja koji je održan u Domu sv. Anđele uršulinskog samostana u Varaždinu u organizaciji Vijeća za sjemeništa i duhovna zvanja Hrvatske biskupske konferencije i Ureda za duhovna zvanja Varaždinske biskupije.

Na susretu, koji se u Varaždinu održao s temom “Mladi – znak i izazov pastorala duhovnih zvanja”, okupilo se oko 50 svećenika i redovnica – animatora dijecezanskih i redovničkih zajednica.

Nakon uvodne riječi splitsko-makarskog nadbiskupa mons. Marina Barišića, predsjednika Vijeća HBK za sjemeništa i duhovna zvanja, i vlč. Siniše Dudašeka, domaćina i povjerenika za zvanja Varaždinske biskupije, prvog dana susreta u četvrtak 20. listopada  predavanje o temi “Internet kao sredstvo etike i tehnike” održala je mr. sc. s. Ana Begić.

U predavanju je istaknuto da tehnika omogućuje čovjeku današnjice vladanje nad materijom. Ona odgovara pozivu ljudskoga rada jer preko nje čovjek prepoznaje samoga sebe i ostvaruje vlastito čovještvo. Ali i sam Papa upozorava na opasnost da tehnika zamijeni stare ideologije i sama postane ideologijom. Problem je da rast i napredak tehnike ne prati i etički rast čovjeka. Tehnika silno privlači čovjeka i zato je hitna potreba odgoja za etičku odgovornost pri služenju tehnikom. Stoga je Papa izdao encikliku “Caritas in Veritate“ o cjelovitom ljudskom razvoju. Ističe se da čovjek mora biti mjerilo, svrha i smisao tehnike. Društvena sredstva imaju političku dimenziju, uljudbenu dimenziju, ali su i važna odgojna sredstva. Tehnika obogaćuje i vjerski život Crkve. Sredstva društvenog priopćavanja, ispravno upotrijebljena, mogu pridonijeti stvaranju i podupiranju zajednice utemeljene na pravednosti u ljubavi, u mjeri u kojoj to čine postaju znakovima nade. Internet je zasigurno danas u svijetu najraširenije i najmoćnije sredstvo komuniciranja s raznih gledišta. Njegov utjecaj raste iz dana u dan. Zbog slobode različitih sadržaja koji su slobodno dostupni na internetu, veoma je važno govoriti o etici i internetu. Stoga je javnosti 2002. predstavljen dokument Papinskog vijeća za društvena obavijesna sredstva “Crkveni dokumenti o internetu”. Riječ je o sveobuhvatnom pogledu etičkih implikacija i utjecaja interneta na život suvremenog čovjeka, a zatim i pristupa Crkve tom novom informacijskom sredstvu. Crkva nudi dva vrlo važna prinosa u radu s internetom: svoju zauzetost za dostojanstvo ljudske osobe i svoju dugu baštinu moralne mudrosti. Crkva zastupa da su u središtu etičkog vrednovanja interneta osoba i zajednice osoba. Oni su mjerilo i svrha upotrebe društvenih obavijesnih sredstava. Internet mora biti usmjeren za odlučnim zauzimanjem za odjelotvorenje solidarnosti u službi općeg dobra. Upotreba interneta pokreće i neka etička pitanja  kao što su pravo na tajnost, sigurnost i povjerljivost podataka, pravo na intelektualno vlasništvo i autorska prava, zatim pitanje pornografije, te web stranica koje potiču na mržnju itd. Internet ne treba gledati samo kao izvor problema, već kao izvor dobrobiti za ljudski rod. Internet označava izvornost, neposrednost, prisutnost u cijelome svijetu, decentraliziranost, interakciju. Neograničen je u pogledu širine sadržaja, fleksibilan i vrlo prilagodljiv. Ne smijemo zaboraviti i njegov utjecaj na psihološki razvoj i zdravlje koji donosi virtualni svijet. Važno je istaknuti i da je Internet podložan zakonima protiv mržnje, klevetanja, pedofilije….

Istaknula je da Crkva treba biti djelatno prisutna na internetu, osobito da iznosi svoje etičke i moralne kriterije koji vrijede za to područje. Crkve ne smije propustiti da na takav način ponudi svoje odgovore svijetu. Internet kao sredstvo Crkva ne smije propustiti, već u njemu, iako nesavršenom, vidi sredstvo koje je u službi riječi i spasenja. Crkva zauzima pozitivni stav prema sredstvima komuniciranja pa tako i prema internetu. Crkva ima dvojak cilj prema tim sredstvima; jedan se sastoji u poticanju njihova pravilna razloga  i korištenja, a drugi jest taj da Crkva skrbi za komuniciranjem unutar same sebe, kao i s vanjskim svijetom. Po Crkvi Bog komunicira s čovjekom, stoga pitanje komunikacije spada na samu bit Crkve.  Papa Ivan Pavao II. društvena obavijesna sredstva smatrao je aeropagom današnjeg vremena. Crkva mora razumjeti Internet i koristiti ga u evangelizaciji i novoj evangelizaciji, kao i u komunikaciji. Obrazovanje i odgoj za to bi trebao zaživjeti već u sjemeništima. Crkva treba poučavati mlade ne samo kako se Internet koristi, već kako dobro živjeti u virtualnom svijetu. Da znadu dobrim moralnim mjerilima prosuđivati sve ono što u njemu nalaze i koristiti tehnologiju za svoj cjelovit razvoj i na dobrobit drugih. I sami crkveni pastiri bi trebali ohrabrivati upotrebu sredstava društvenog priopćavanja za širenje Evanđelja. Pozvala je da neprestano proučavaju društvena obavijesna sredstva kako bi razumjeli njihov utjecaj na društvo. Internet su širom otvorena vrata, ali nije sve zdravo što se krije iza tih vrata, niti sigurno, niti istinito. Internet je samo sredstvo, a ne cilj samome sebi. Zaključila je da je mjerilo upotrebe društvenih obavijesnih sredstava, kao i temeljno etičko načelo, ljudska osoba i ljudska zajednica, ta sredstva trebaju raditi u korist cjelokupnog razvoja svih ljudi.

U nastavku je Marinko Nikolić, djelatnik Vojnog ordinarijata, predstavio tehničku stranu izrade web stranica i pojasnio važnost prisustva na internetu preko web stranice. Želja je svih sudionika de se otvori web stranica za duhovna zvanja koja bi objedinila sve biskupije i redovničke zajednice na jedan web sa svim materijalima koji se koriste u pastoralu duhovnih zvanja. Prijedlog je da za početak to bude u sklopu web stranice HBK-a.

Zatim je predstavljena knjiga “Mladi u hodu s Biblijom” o kojoj je govorio njezin prevoditelj s talijanskog fra Marko Medo. Njegova je želja da mladi preko nje razumiju i primijene biblijsku logiku, nasuprot subjektivizmu kroz koju mladi “propuštaju“ sve vrijednosti. Nadbiskup Barišić je na kraju prvih izlaganja izrazio zadovoljstvo što na svojem jeziku imamo tuđa iskustva s Božjom Riječi, jer je Biblija susret sa živim Bogom, sredstvo susreta s utjelovljenom Riječi.

U večernjim satima svi animatori s nadbiskupom Barišićem uputili su se u župu Sračinec na euharistijsko slavlje. Misa je bila susret sa živom vjerničkom zajednicom i s mladima u toj župi. Na početku mise sve je pozdravio župnik vlč. Siniša Dudašek, povjerenik za zvanja Varaždinske biskupije. Nadbiskup je u propovijedi naglasio da svi stalno živimo u vremenu kad nas netko stalno zove: mobitelom, telefonom, pozivima raznih oblika. Ali nas zove i Bog u razne pozive: obitelj, posao, duhovna zvanja. Iz iskustva s hodočašća u Svetu zemlju poručio je mladima da su Bog i Njegov poziv najvrjednije blago koje treba tražiti i živjeti. Nakon mise uslijedilo je euharistijsko klanjanje s nakanom za nova duhovna zvanja.

U petak, drugoga dana, dijelu susreta bio je nazočan i varaždinsku biskup mons. Josip Mrzljak. Prvo predavanje održao je vlč. Domagoj Matošević, rektor Dječačkog sjemeništa u Zagrebu, o temi “Pastoral mladih u službi otkrivanja duhovnih zvanja”, kojim je želio odgovoriti na pitanje: kako pastoral mladih može biti u službi otkrivanja zvanja, ne samo duhovnih, već i ostalih, poput braka i nekog zanimanja… Predstavio je definiciju pastorala mladih prof. Salvatorea Curroa, koji ističe da je “pastoral mladih raznoliko pastoralno djelovanje crkvene zajednice, usmjereno prema tome da se evanđelje uprisutni među mladima, kako bi se oni postupno upoznali s Kristom, živjeli u punini svoju čovječnost i postali protagonistima u Crkvi, te izgrađivali i širili Kraljevstvo Božje”. Naglasio je da je pastoral mladih obaveza čitave crkvene zajednice (svi su uključeni u taj pastoral), usmjeren je prema tome da se Evanđelje uprisutni među mladima (ono mora biti temelj svakog djelovanja), kako bi se mladi postupno upoznali s Kristom (rad s mladima zahtjeva strpljenje; zahtjeva duhovno praćenje i postupnost u upoznavanju s Kristom), živjeli u punini svoju čovječnost (pastoral mladih je prije svega rast i izgradnja mladog čovjeka), postali protagonisti u Crkvi (mladi moraju postati subjekti u pastoralu, treba im dati povjerenje i zaduženja), te izgrađivali i širili Kraljevstvo Božje (mladi onda i sami postaju evangelizatori).

U nastavku su svi podijeljeni u četiri radne skupine u kojima su kroz pitanja produbljivali definiciju pastorala zvanja. Zatim su izneseni zaključci promišljanja u radionicama. U popodnevnim satima animatori su s domaćinom vlč. Dudašekom upoznali grad Varaždin, njegovu povijest i znamenitosti, te obišli stari grad, katedralu i župnu crkvu sv. Nikole. Zatim su sudjelovali na predavanju Ane Mlinarić, dipl. teologa, više savjetnice za vjeronauk, o temi “Vjeroučitelji laici – suradnici u pastoralu duhovnih zvanja”.

U predavanju je upoznala s likom i zakonskim obavezama vjeroučitelja i školskog vjeronauka kroz pitanja: Tko smo? Kakvi smo? S kim smo? Što možemo zajedno? Istaknuto je da su vjeroučitelji glas Crkve u školskim klupama. Vjeroučiteljima je cilj katehezom vjeroučenike dovesti do osobnog susreta s Isusom i mlade uputiti u živo sudjelovanje u Crkvi. Naglasila je da vjeroučitelji imaju obaveze u školi ali jednako tako i u župi, što se često zanemaruje. Vjeroučitelji cijene znanje i kroz razne kateheze u školi obrađuju teme Poziva i tako, uz svoje osobno svjedočanstvo, postaju suradnici u pastoralu duhovnih zvanja. Zatim je kroz rad u grupama provedena izrada programa za različite mjesečne i godišnje susrete vjeroučitelja te duhovne vježbe s ciljem bolje povezanosti i suradnje između vjeroučitelja te svećenika, redovnika i redovnica. Grupe su na kraju predstavile svoj rad i prigodan plakat.
Navečer su animatori sudjelovali na misi koju je prigodom blagdana sv. Uršule predvodio nadbiskup Barišić.

U subotu, posljednjeg dana susreta animatora za zvanja, predavanje o temi “Rad s mladima – znak i izazov pastorala zvanja” održao je don Damir Stojić, salezijanac i kapelan za studente grada Zagreba. Na susretu je bio prisutan i varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak. Don Stojić u izlaganju na blagdan bl. pape Ivana Pavla II. naglasio je da je pontifikatom toga pape počeo i velik rast duhovnih zvanja. Papa je pokrenuo i Svjetski dan mladih, svjestan da je rad s mladima usko povezan s pozivom. Kao primjer i uzor stavio je i  sv. don Bosca koji je u svoje vrijeme potaknuo mnoge mlade za duhovna zvanja. Istaknuo je da je cilj svakog pastorala mladih usmjeravanje mladih da se ostvare i otkriju Božju volju u svom životu. Dodao je kako dosta mladih osjeća svećenički ili redovnički poziv te pastoral mladih mora o tome voditi brigu. Za otkrivanje duhovnog poziva bitno je stvoriti kulturu zvanja. To podrazumijeva da je potrebno stvoriti obiteljsko ozračje (stvoriti ozračje prihvaćenosti, ljubavi i molitve); pružiti jako duhovno iskustvo (ne temeljiti sve na zabavi već na molitvi i Božjoj riječi); isticati apostolat (mladima dati zaduženja, aktivirati ih u pastoralu pa i oni sami postaju apostoli u svojem životu); dati im duhovno vodstvo (pratiti mlade izravnim susretima i kontaktima i poticati mlade da se odazovu pozivu, usmjeravati ih i pomagati u odlukama); te im pružiti kvalitetan odgoj za ljubav i čistoću.

Za oživljavanje kulture duhovog zvanja posebno je važno: otkrivanje smisla, ostvarivanje onostranosti, usvajanje etičkog mentaliteta, usvajanje planske vizije, biti solidaran, odgoj za ljubav i čistoću, odgoj za molitvu i osobno praćenje. Duhovni vođa trebao bi imati kvalitete: sposobnost razlučivanja i oprez u savjetovanju kod odabira zvanja, veliku ljubav prema Crkvi te autentičan život i ljubav prema vlastitom zvanju. Svi animatori za duhovna zvanja ali i svi svećenici, redovnici i redovnice trebali bi biti “GPS” mladima do Boga i duhovnih zvanja i tako do Neba. Nakon predavanja u raspravi su iznesena brojna osobna iskustva i svjedočanstva o vlastitom pozivu. Na kraju radnog dijela uslijedile su zahvale nadbiskupu, organizatorima i svim animatorima koji su sudjelovali.

Trodnevni susret zaključen je hodočašćem u Ludbreg, gdje je proslavljena zahvalna sveta misa. Svetu misu je predvodio nadbiskup mons. Marin Barišić u koncelebraciji sa svećenicima animatorima. Na početku je sve pozdravio preč. Josip Đurkan, župnik i upravitelj ludbreškog svetišta Predragocjene Krvi Kristove. U propovijedi je nadbiskup naglasio da su se došli pokloniti čudu koje se dogodilo prije 600 godina, ali da se i tom prilikom događa i još veće čudo, a to je Isusova euharistijska prisutnost. Pozvao je sve animatore da budu živi svjedoci Isusove prisutnosti u svojim zajednicama i župama.

Dogovoreno je da će idući susret biti u Plitvicama od 18. do 20. rujna 2012. s temom “Duhovno vodstvo”.

S. Dudašek