Zagreb, 22. rujna 2009.

PRIOPĆENJE
sa sjednice Komisije Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije

Sjednica Komisije «Justitia et pax» pod predsjedanjem biskupa Vlade Košića održana je 22. rujna u prostorijama Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu.

Članovi su razgovarali o knjizi-zborniku izjava, dokumenata i priopćenja, izdanih tijekom 20 godina, koja uskoro izlazi, te će je Komisija predstaviti javnosti. Također je bilo riječi i o daljnjem radu i o članovima Komisije, što će se podastrijeti HBK-u na jesenskom zasjedanju u Dubrovniku. U razmatranju aktualnog stanja u zemlji izraženo je žaljenje što se na poziv Europskog parlamenta, 23. kolovoza u nas nije obilježio kao dan spomena na žrtve totalitarizama. Činjenica je da u našem društvu jačaju nedemokratske tendencije onih koji sprječavaju da istina o našoj prošlosti konačno dobije svoje pravo mjesto u svijesti naših građana. Komisija izražava zabrinutost zbog sve prisutnijih napada na Crkvu i na pravo izražavanja mišljenja.

Komisija, vjerna svome pozivu i imenu – «pravda i mir» – pozdravlja volju hrvatskih političkih institucija, Sabora i Vlade, da se neriješena granična pitanja sa susjednim državama rješavaju u duhu postojećeg međunarodnog prava i pravorijeka tzv. Badinterove komisije. Komisija poziva najuglednije hrvatske znanstvene i kulturne institucije da podrže ovakve napore i rješenja da se ne bi pretenzijama i ustupcima koji nisu pravno utemeljeni stvorili presedani koji bi u ovom dijelu Europe i svijeta ugrozili teško postignut mir i sigurnost država i naroda.

U vremenu još uvijek prisutne svjetske gospodarske krize Komisija se poziva na svoju Izjavu od 3. lipnja ove godine, te želi upozoriti kako nije moguć napredak naše Domovine – pa tako ni gospodarski – bez poštivanja moralnih načela koja su sadržana u socijalnom nauku koji promiče Crkva, a koji počiva na odgovornosti svih za zajedničko dobro, na solidarnosti – osobito s najugroženijim skupinama u društvu, supsidijarnosti – što podrazumijeva poštivanje načela nemiješanja različitih razina upravljanja i djelovanja, te na poštovanju dostojanstva svake ljudske osobe. Zakoni u Republici Hrvatskoj – i oni koji ih donose – trebali bi imati na umu upravo ta načela, ukoliko želimo da se društvo konačno postavi na zdrave noge, da se oslobodimo neodgovornosti, gramzljivosti i korupcije u društvu.

Sve je više aktualno gospodarenje vodama, o čemu smo mi već upozoravali, ali na što osobito želimo skrenuti pozornost javnosti našom izjavom «Zabrinutost zbog zakona o vodama», koja će biti objavljena sutra, a koju smatramo veoma važnom te očekujemo adekvatnu reakciju na nju.

Pozivamo sve vjernike da mole za mir i napredak naše Domovine.