Vazmeno bdjenje u varaždinskoj katedrali
VARAŽDIN, 30. 3. 2024.
Obrede Vazmenog bdjenja u varaždinskoj katedrali na Veliku subotu, 30. ožujka predvodio je varaždinski biskup Bože Radoš u zajedništvu s umirovljenim biskupom Josipom Mrzljakom, svećenicima središnjih biskupijskih ustanova te umirovljenim svećenicima iz Svećeničkog doma.
Obredi su započeli u 20 sati blagoslovom ognja ispred katedrale te pripravljanjem i paljenjem uskrsne svijeće koja je u procesiji svečano unesena u katedralu.
Vazmeni hvalospjev uskrsnoj svijeći, smještenoj pokraj ambona, otpjevao je vlč. Marko Domiter dok je katedrala bila ispunjena zapaljenim svijećama koje su vjernici zapalili na uskrsnoj svijeći prilikom prolaska procesije kroz katedralu.
Nakon Službe svjetla uslijedio je drugi dio Vazmenog bdjenja Služba riječi, a sedam starozavjetnih tekstova i psalme čitali su i pjevali članovi katedralnog zbora i drugi vjernici. Nakon starozavjetnih tekstova uz zvuk orgulja i zvonjavu zvona svečano je otpjevana pjesan Slava Bogu na visini. Ta pjesma anđela u trenutku Isusova rođenja u ovom slavlju označuje prijelaz iz Starog u Novi zavjet te su nakon zborne molitve naviještena dva novozavjetna odlomka; iz Poslanice svetog Pavla apostola Rimljanima i Evanđelja po Marku.
Biskup Radoš u homiliji se osvrnuo na dijelove obreda Vazmenog bdjenja te rekao kako nas vazmeno bdjenje vodi u središte otajstva Boga koji dolazi među nas, Boga koji nas spašava.
Protumačivši kratko simboliku i smisao Službe svjetla biskup Radoš se zadržao na Službi riječi istaknuvši kako svi pročitani izvještaji, događaji iz povijesti spasenja, na neki način govore o Isusovom uskrsnuću. Potom je pojasnio povezanost svakog pojedinog odlomka s Isusovim uskrsnućem, odnosno kako poruka tih izvještaja svoj puni smisao dobiva tek u svjetlu Uskrsa.
Kazao je nadalje biskup kako je odlomak iz Markova evanđelja koji govori o Isusovom uskrsnuću vrlo siromašan, donosi opis zbunjenih žena koje nakon Isusovog ukopa u subotu, prvog dana u tjednu žele pomazati Isusovo tijelo kako bi još jednom iskazale počast onome koga ljube. Iako nisu znale kako će s kamenom na Isusovom grobu one su svejedno krenule pomazati Isusa, tumačio je nadalje biskup Radoš, istaknuvši kako se potom u Markovom izvještaju nižu iznenađenja: kamen je s groba otkotrljan, u grobu susreću anđela i obuzima ih strah od kojeg nisu ni izvršile poslanje koje im je dao anđeo, da jave Petru i učenicima kako Isus ide pred njima u Galileju.
Završno je biskup govorio o važnosti Galileje za razumijevanje Isusovog uskrsnuća, naime uskrsli Isus poziva učenike da upravo tamo gdje su ga susreli, slušali njegovo propovijedanje, gledali čudesa, rastu u spoznaju njegovog uskrsnuća. “Uskrsnuće će im biti ključ kojim će razumjeti sve događaje u Isusovom životu, samo kroz uskrsnuće mogu razumjeti ono što je Isus govorio, činio. Samo u svjetlu Uskrsa mogu razumjeti Njegovo poslanje. A zatim i svoje.” rekao je biskup Radoš.
Na kraju homilije biskup je pozvao vjernike da u svjetlu Uskrsa sagledaju i svoj život. “Ako vjerujemo u Krista uskrsloga tada možemo razumjeti svoj život kao život koji ima smisla, život koji je vrijedan, život koji je bogat, koji ovdje ne završava”, poručio je okupljenima mons. Radoš.
Nakon homilije uslijedila je Krsna služba, treći dio vazmenog bdjenja, u kojoj su vjernici obnovili svoja krsna obećanja. Potom je biskup blagoslovio vodu i poškropio vjernike na spomen krštenja. Kao posljednji dio Vazmenog bdjenja uslijedila je Euharistijska služba.
Na kraju mise biskup Radoš zahvalio je svima koji su sudjelovali u vazmenom bdjenju, posebno umirovljenim svećenicima koji su uzeli dijela u ovom slavlju iako to od njih zahtjeva i određenu žrtvu. Zahvalio je napose bogoslovima, čitačima i pjevačima koji su doprinijeli svečanosti ovog vazmenog bdjenja, ali i svih liturgijskih slavlja Velikog tjedna. Na kraju je zaželio svima da s ovog mjesta ponesu živoga Krista koji želi biti suputnik našega života.
Anita Treščec
Obrede Vazmenog bdjenja u varaždinskoj katedrali na Veliku subotu, 30. ožujka predvodio je varaždinski biskup Bože Radoš u zajedništvu s umirovljenim biskupom Josipom Mrzljakom, svećenicima središnjih biskupijskih ustanova te umirovljenim svećenicima iz Svećeničkog doma.
Obredi su započeli u 20 sati blagoslovom ognja ispred katedrale te pripravljanjem i paljenjem uskrsne svijeće koja je u procesiji svečano unesena u katedralu.
Vazmeni hvalospjev uskrsnoj svijeći, smještenoj pokraj ambona, otpjevao je vlč. Marko Domiter dok je katedrala bila ispunjena zapaljenim svijećama koje su vjernici zapalili na uskrsnoj svijeći prilikom prolaska procesije kroz katedralu.
Nakon Službe svjetla uslijedio je drugi dio Vazmenog bdjenja Služba riječi, a sedam starozavjetnih tekstova i psalme čitali su i pjevali članovi katedralnog zbora i drugi vjernici. Nakon starozavjetnih tekstova uz zvuk orgulja i zvonjavu zvona svečano je otpjevana pjesan Slava Bogu na visini. Ta pjesma anđela u trenutku Isusova rođenja u ovom slavlju označuje prijelaz iz Starog u Novi zavjet te su nakon zborne molitve naviještena dva novozavjetna odlomka; iz Poslanice svetog Pavla apostola Rimljanima i Evanđelja po Marku.
Biskup Radoš u homiliji se osvrnuo na dijelove obreda Vazmenog bdjenja te rekao kako nas vazmeno bdjenje vodi u središte otajstva Boga koji dolazi među nas, Boga koji nas spašava.
Protumačivši kratko simboliku i smisao Službe svjetla biskup Radoš se zadržao na Službi riječi istaknuvši kako svi pročitani izvještaji, događaji iz povijesti spasenja, na neki način govore o Isusovom uskrsnuću. Potom je pojasnio povezanost svakog pojedinog odlomka s Isusovim uskrsnućem, odnosno kako poruka tih izvještaja svoj puni smisao dobiva tek u svjetlu Uskrsa.
Kazao je nadalje biskup kako je odlomak iz Markova evanđelja koji govori o Isusovom uskrsnuću vrlo siromašan, donosi opis zbunjenih žena koje nakon Isusovog ukopa u subotu, prvog dana u tjednu žele pomazati Isusovo tijelo kako bi još jednom iskazale počast onome koga ljube. Iako nisu znale kako će s kamenom na Isusovom grobu one su svejedno krenule pomazati Isusa, tumačio je nadalje biskup Radoš, istaknuvši kako se potom u Markovom izvještaju nižu iznenađenja: kamen je s groba otkotrljan, u grobu susreću anđela i obuzima ih strah od kojeg nisu ni izvršile poslanje koje im je dao anđeo, da jave Petru i učenicima kako Isus ide pred njima u Galileju.
Završno je biskup govorio o važnosti Galileje za razumijevanje Isusovog uskrsnuća, naime uskrsli Isus poziva učenike da upravo tamo gdje su ga susreli, slušali njegovo propovijedanje, gledali čudesa, rastu u spoznaju njegovog uskrsnuća. “Uskrsnuće će im biti ključ kojim će razumjeti sve događaje u Isusovom životu, samo kroz uskrsnuće mogu razumjeti ono što je Isus govorio, činio. Samo u svjetlu Uskrsa mogu razumjeti Njegovo poslanje. A zatim i svoje.” rekao je biskup Radoš.
Na kraju homilije biskup je pozvao vjernike da u svjetlu Uskrsa sagledaju i svoj život. “Ako vjerujemo u Krista uskrsloga tada možemo razumjeti svoj život kao život koji ima smisla, život koji je vrijedan, život koji je bogat, koji ovdje ne završava”, poručio je okupljenima mons. Radoš.
Nakon homilije uslijedila je Krsna služba, treći dio vazmenog bdjenja, u kojoj su vjernici obnovili svoja krsna obećanja. Potom je biskup blagoslovio vodu i poškropio vjernike na spomen krštenja. Kao posljednji dio Vazmenog bdjenja uslijedila je Euharistijska služba.
Na kraju mise biskup Radoš zahvalio je svima koji su sudjelovali u vazmenom bdjenju, posebno umirovljenim svećenicima koji su uzeli dijela u ovom slavlju iako to od njih zahtjeva i određenu žrtvu. Zahvalio je napose bogoslovima, čitačima i pjevačima koji su doprinijeli svečanosti ovog vazmenog bdjenja, ali i svih liturgijskih slavlja Velikog tjedna. Na kraju je zaželio svima da s ovog mjesta ponesu živoga Krista koji želi biti suputnik našega života.
Anita Treščec