U Varaždinu je u nedjelju 9. listopada proslavljena 50. obljetnica osnutka i djelovanja župe sv. Vida koju vode kapucini koji su u Varaždin došli prije više od tri stoljeća.

Zahvalno misno slavlje u župnoj crkvi Presvetog Trojstva predvodio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak. Okupljene je na početku mise pozdravio župnik fra Mirko Kemiveš kazavši da nazočni žele zahvaliti Bogu za sva dobročinstva koja su primili tijekom 50 godina postojanja župe i pola stoljeća djelovanja sestara služavki Malog Isusa, kako bi mogli nastaviti djelo služenja Bogu i Božjem narodu. U slavlju su sudjelovali kapucini varaždinskog samostana na čelu s gvardijanom fra Antom Kukavicom, svećenici grada Varaždina na čelu s dekanom preč. Mijom Horvatom, služavke Malog Isusa na čelu s vrhovnom poglavaricom s. Maria-Anom Kustura i provincijalkom s. Katarinom Penić-Sirak, te mnogobrojni župljani i vjernici iz susjednih župa.

U uvodnoj riječi biskup je rekao da je svaka euharistija za vjernika zahvaljivanje Bogu čiju dobrotu prepoznaje u svojem životu i čije darove prima. Na poseban način ovom euharistijom zahvaljujemo Bogu za 50 godina života župne zajednice, koja je izrasla na temeljima okupljanja zajednice Božjeg naroda na ovom području, te pritom molimo Božji blagoslov za budućnost, kazao je biskup te zaželio župnoj zajednici još mnogo jubileja.

U propovijedi je biskup govorio o tome koju važnost za život vjernika ima sudjelovanje na nedjeljnoj misi, te je istaknuo kako se na nedjeljnoj misi okuplja župna zajednica u zajedništvu s Bogom i međusobno. Župna zajednica pozvana je svake nedjelje na prepoznatljiv način pripremati gozbu Božje ljubavi na kojoj sudjeluje u otajstvima vjere kojima se hrani za svoj svakodnevni život, rekao je biskup. Primijetivši kako danas neki govore da Crkva kao stara institucija nema što ponuditi čovjeku današnjice, biskup Mrzljak naglasio je kako poslanje Crkve ponekad nije razumljivo onima koji ne shvaćaju da Crkva čuva i svjedoči Božju riječ koja je neprestano i trajno prisutna među nama i koja ima poruku za sve naraštaje. Tu Božju poruku svim naraštajima nose i varaždinski kapucini koji pastoralno djeluju u gradu Varaždinu, vode župu već pet desetljeća te brinu o bolesnicima i pacijentima u bolnici. Njihovo djelovanje pridonosi da je Crkva prepoznatljiv znak Isusa Krista u svakom vremenu i na svakom mjestu, rekao je biskup poručivši da je za svakog župljanina župna zajednica mjesto gdje se okuplja u zajedništvu Božje ljubavi kako bi mogao živjeti ne samo ljudskim, nego i kršćanskim životom. Na kraju mise biskup Mrzljak čestitao je župljanima zlatni jubilej, a kapucinima je zahvalio na svemu što čine za župnu zajednicu, ali i čitav grad Varaždin. Zaželio je da ovim jubilejem bude obnovljena i živa Crkva poput župne crkve koja je nedavno prošla obnovu.

Nakon mise održana je župnoj dvorani Božjeg naroda svečana župna konferencija na kojoj je bilo riječi o životu župe kroz proteklih pola stoljeća. Župnik Kemiveš uvodno je rekao da je život župne zajednice kroz proteklo razdoblje svojom aktivnošću obogatio velik broj redovnika, redovnica, župnih suradnika i drugih župljana, a zahvaljujući vrlo aktivnom pastoralu varaždinskih kapucina odgajale su se u vjerskom životu mnogobrojne generacije. Zatim je kroz jednosatni povijesni prikaz život župe tijekom 50 godina predstavio njezin prvi župnik, fra Bono Zvonimir Šagi, koji je tu službu vršio punih 47 godina, a danas još uvijek pomaže u pastoralu.

U svom izlaganju o. Šagi uvodno je podsjetio kako je od davnine na južnom području grada Varaždina oko crkve sv. Vida i okolnih sela postojala tzv. Župna prebenda kao samostalna pastoralna jedinica u sklopu najstarije varaždinske župe sv. Nikole. Prebendar sv. Vida vršio je izdvojeno dio župne pastoralne službe, ali u ovisnosti o župniku sv. Nikole. Župni prebendari iz dijecezanskog klera upravljali su prebendom do 1956. kada ju je zagrebački nadbiskup dr. Franjo Šeper predao na upravu kapucinima. Kako se već dulje vrijeme za trajanja prebende osjećala potreba da se osnuje punopravna župa, nadbiskup je odredio da se na području prebende osnuju dvije župe: župa sv. Vida u Varaždinu, te župa Sračinec. Uže priprave za uspostavu župa Varaždin II. – Sv. Vid i Sračinec počele su za Josipovo 1961. kada je uprava kapucinske provincije poslala fra Bonu da pripravi osnutak tih župa. Ubrzo se počelo s kršćanskim naukom za odrasle i mladež, te s formiranjem čitača i komentatora za misu prema tada već započetoj liturgijskoj obnovi, što je i u prvom razdoblju djelovanja župe nastavilo biti njezino glavno obilježje rada. U tom vremenu priprave u svrhu buduće župe u dijelu kapucinskog samostana osnovana je i zajednica časnih sestara Družbe služavki Maloga Isusa, koje su došle u kolovozu 1961. godine. Kroz 50 godina izmijenilo se njih 20, a župa i samostan njima i njihovu radu duguju veliku zahvalnost. Župa sv. Vida utemeljena je dekretom 27. rujna 1961. godine. Na svečanom otvorenju 8. listopada bio je pomoćni biskup dr. Josip Lach, rođeni Varaždinac. Kako je sjedište župe preneseno iz crkve sv. Vida u kapucinsku crkvu Presvetog Trojstva, crkva sv. Vida postala je filijala.

Župa je započela svoj život u jeku priprema za II. vatikanski sabor i liturgijske obnove koja je sve više dozrijevala uoči Koncila. Nadbiskup Šeper želio je da se i u Varaždinu što bolje poradi oko liturgijske obnove. Stoga je župa započela u znaku liturgijske i koncilske obnove. U župi su u prvi plan stavljeni misao o Crkvi kao živoj zajednici vjernika, organizacija župne strukture oko liturgije, te škola kršćanskog nauka za odrasle i mlade. Župa je osobito bila poznata i cijenjena po programu i sustavu redovne katehizacije djece, mladeži i odraslih, a program 'Župne škole kršćanskog nauka' proširio se na mnoge župe tadašnje države. Župa je također održavala tečaj za liturgijske čitače i komentatore, te susrete za župne suradnike, a uvela je i niz drugih liturgijskih i pastoralnih sadržaja za sve vjernike. Tijekom pet godina župa je izdala i 50-tak brojeva župnog lista za izgradnju kršćanske zajednice 'Božji narod'. Župa također ima više duhovnih zvanja, redovnika i redovnica. Župa, koja je kod osnivanja brojila oko 3.000 vjernika, danas ih ima oko 13.000. Kroz pola stoljeća kršteno je 8.300 vjernika, među kojima je oko 450 katekumena, a umrlo je 5.800 župljana. Kroz posebnu školu za suradnike i kroz suradnički zbor prošlo je oko 530 župljana koji su bili suradnici u mnogim važnim župnim pothvatima, a suradnički zbor i danas predstavlja živu jezgru župe. Župa sv. Vida uz glavnu župnu crkvu ima još dvije kapele i jedan pastoralno-liturgijski centar gdje se vrši redovna nedjeljna služba Božja.

Župnik Kemiveš zahvalio je na zauzetom služenju fra Boni, te ostalim kapucinima, među kojima je istaknuo fra Josipa Vizjaka, bolničkog dušobrižnika, koji je već punih 40 godina župni vikar. Na kraju svečanosti župni vjeroučenici pjesmom i riječju osvrnuli su se na život svoje župe, a nakon konferencije druženje je nastavljeno na prigodnom domjenku za sve župljane i njihove goste.

U povodu jubileja priređena je u samostanskim hodnicima izložba fotografija koja prikazuje raznolike aktivnosti župne zajednice kroz proteklo razdoblje. Izložbu su priredili župni suradnik Zlatko Mežnarić i mladomisnik fra Željko Cestar, koji su uredili i slikovnu prezentaciju koja je prikazana na župnoj konferenciji.

Jasminka Bakoš-Kocijan