Plenarnom raspravom i završnim riječima zaključen je u Varaždinu u petak 5. ožujka znanstveni skup o 600. obljetnici čašćenja Kristove krvi u Ludbregu.

Uz predavače i mnogobrojne sudionike skupa, završnici je nazočio i zagrebački pomoćni biskup mons. Valentin Pozaić, dok je biskup domaćin mons. Josip Mrzljak prenio pozdrave kardinala Vinka Puljića i više hrvatskih nad/biskupa.

Moderator simpozija drugoga dana prof. dr. sc. Željko Tanjić, član Organizacijskog odbora, kazao je kako je biskup dr. sc. Ivan Šaško teološkom i učiteljskom mudrošću progovorio u teološkoj sintezi pod nazivom «Što štujemo u Ludbregu?» o onome o čemu se razgovaralo tijekom dvodnevnog simpozija, dajući moguće pravce promišljanja teologije duhovnosti i sakramenata crkvenosti i ne zatvarajući vrata odgovorima. Kazavši kako će možda neki ostati nezadovoljnima, istaknuo je kako je teologija u stvari vrlo razborita i obrazlaže ono što može.

U plenarnoj raspravi na pitanja nazočnih odgovarali su predavači: liturgičari, bibličari te dogmatski i fundamentalni teolozi koji su sudjelovali na simpoziju. U raspravi su dotaknuta pitanja povezanosti pučke pobožnosti i liturgije, dimenzije otajstvenog zajedništva i crkvenosti u euharistiji, te problematike same relikvije.

Govoreći o ludbreškoj relikviji u kontekstu krvi, biskup Šaško istaknuo je kako se ne smije pasti u napast skraćenih putova i smatrati kako je ono što je materijalno vidljivije ujedno i istinitije. Premda stvarna krv djeluje istinitije, ne smijemo zaboraviti da otajstvo euharistije u sebi govori o nebeskoj božanskoj liturgiji. Prof. Tanjić naglasio je kako se o ludbreškom svetištu treba promišljati kroz nekoliko koordinata, a to su privatna objava, pučka pobožnost, religija i povijesne okolnosti. Dr. Ante Crnčević kazao je kako čovjek traži vidljive tragove Isusove prisutnosti, pa tako ni učenici na putu za Emaus nisu prepoznali Isusa sve dok ga nisu prepoznali u lomljenju kruha. To postavlja pitanje kakva je tjelesna nazočnost Krista nakon uskrsnuća, budući da ni u euharistiji pod prilikama kruha i vina nemamo vidljivo očitovanje. Stoga smatra da nije moguće kroz vidljivo tjelesno očitovanje potvrđivati svoju vjeru u euharistijsku prisutnost Krista. Prof. Tanjić mišljenja je kako ludbrešku relikviju treba sagledavati u kontekstu povijesnih i teoloških previranja u srednjem vijeku. Sagledavajući ludbrešku relikviju može se reći da je potrebno razlikovati razne i mnogostruke načine Kristove nazočnosti i očitovanja vjernicima, što pokazuje njegovu božansku veličinu, kazao je dr. Steiner, dok je prof. Tanjić istaknuo kako se ne smije zanemariti neprestano Božje djelovanje u svijetu. Dr. Crnčević završno je kazao kako su na simpoziju otvorena mnoga pitanja o kojima je bilo riječi, ali su mnoga ostala neodgovorena ili nedotaknuta. Cilj je simpozija bio promovirati jedan drugačiji pristup onome na što se dosad gledalo s rezervom i dati kritičko promišljanje koje će pridonijeti njegovanju pobožnosti i vjere, ali i mišljenju same teološke misli u vrednovanju bilo vjere ili pobožnosti, zaključio je dr. Crnčević.

Na kraju je sve okupljene pozdravio Marijan Krobot, gradonačelnik grada Ludbrega, čiji su predstavnici nazočili čitavom simpoziju. Zahvalio je organizatorima i predavačima te pozvao na sljedeći simpozij u Ludbregu.

 Zatvarajući simpozij biskup Mrzljak kazao je kako zahvaljuje Bogu na simpoziju koji je zasigurno bio na korist svima. Primijetio je da bi možda bilo dobro upitati same hodočasnike koji je njihov motiv dolaska u Ludbreg, dodavši da bi sigurno bilo mnogo različitih odgovora, kojima će vjerojatno zajedničko biti to što dolaze zato da bi osjetili zajedništvo, ono međusobno, kao i ono euharistijsko. Naglasio je da se to zajedništvo može prenijeti u svakodnevni kršćanski život, onaj osobni, obiteljski i javni. Zahvalio je predavačima i članovima Organizacijskog odbora na čelu s biskupom Šaškom, te najavio idući simpozij o povijesnom kontekstu, koji će se potkraj godine održati upravo u Ludbregu te uvesti u godinu proslave 600. obljetnice čašćenja Presvete Krvi u ludbreškom svetištu.

Jasminka Bakoš-Kocijan