VARAŽDIN, 6. 12. 2009.

Brojni vjernici baroknoga i biskupskoga grada Varaždina okupili su se druge nedjelje došašća 6. prosinca na blagdan sv. Nikole biskupa kako bi svečanom euharistijom proslavili nebeskog zaštitnika najstarije varaždinske župe i grada Varaždina, koji nizom sadržaja obilježava svoj dan.

Misno slavlje u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa predvodio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak u zajedništvu s 20-tak svećenika, među kojima su bili generalni vikar mons. Ivan Godina, svećenici iz župa Donjovaraždinskog dekanata na čelu s dekanom i susjednim župnikom preč. Mijom Horvatom, kanonici i umirovljeni svećenici, te domaći sin vlč. Damir Kovačić. Sve je okupljene na početku pozdravio domaći župnik vlč. Stjepan Najman uputivši čestitke u prigodi župnog blagdana i Dana grada Varaždina. Istaknuo je kako je proslava uzveličana i obilježavanjem 800. obljetnice slobodnoga kraljevskog grada Varaždina. Pozdravio je biskupa Mrzljaka, te nazočne svećenike, među kojima i varaždinskog paroha pravoslavne crkve Zvonimira Pilingera koji se pridružio slavlju.

U propovijedi je biskup Mrzljak kazao okupljenima kako su njihovi preci izabrali za svog zaštitnika sv. Nikolu za kojeg se u zbornoj molitvi ističe da je zaštitnik u svim opasnostima života. Podsjetivši da su u raznim opasnostima nekad bili moreplovci i putnici, primijetio je da bi danas to bili svi koji sudjeluju u prometu u kojem su u današnje vrijeme najveće opasnosti. Naglasio je kako su to ipak opasnosti za vremenit život kojeg svaki čovjek gubi jednoga dana i ne može ga u tjelesnom obliku vječno sačuvati. Pritom je upozorio da postoji važniji vječni život koji slijedi nakon vremenitog i prema kojem bi trebao biti usmjeren svaki vjernik. Potaknuo je okupljene da promisle koliko ulažu napora u vremenit život, a koliko nastoje pridonijeti vječnom životu kojeg započinju već ovozemaljskim kršćanskim životom. Osvrćući se na proslavu 800. obljetnice jednog povijesnog dokumenta kojim je taj grad proglašen slobodnim i kraljevskim, kazao je kako on potvrđuje da su prije osam stoljeća na ovom području živjeli građani vjernici koji su težili za vrednotama ljudskog života. Naglasio je da se nalaze u vremenu došašća koje je vrijeme svojevrsne ozbiljnosti i radosnog iščekivanja u kojem se želi slušati i čuti Božja riječ i kojem ne priliči buka poput one koja je tog predvečerja odjekivala središtem grada. Primijetio je kako je današnje vrijeme doista vrijeme buke i galame koji ne poštuju vrijeme došašća kada se mnogi vjernici pripremaju duhovno i osobno te u obitelji i zajednici vjernika sabiru da bi čuli što im Bog govori. Potaknuo je okupljene da se u životu nadahnjuju primjerom svog zaštitnika, sv. Nikole, koji je posvjedočio dobrotu i kako živjeti za druge a ne za sebe. Njegov primjer aktualan je i u današnjem vremenu, 21. stoljeću, kada će neki govoriti da to nije pravi put jer postoje i drugi napredniji i moderniji putovi, istaknuo je biskup Mrzljak dodavši kako obljetnica koju slavi grad Varaždin govori o njegovim dubokim korijenima. Naglasio je kako hrvatski narod ima kršćanske korijene koji su značajni ne samo u njegovoj tradiciji i prošlosti, nego i u sadašnjosti u kojoj tradicija prerasta u osobnu vjeru i životni put mnogih današnjih kršćana. Potaknuo je okupljene da mole zagovor sv. Nikole da ih čuva u svim životnim opasnostima kako ih s ispravnog puta ne bi skrenule zemaljske brige vremenitog života na putu prema vječnom životu. Na kraju mise biskup Mrzljak čestitao je župni blagdan i Dan grada svim vjernicima i građanima te zazvao Božji blagoslov na sve okupljene, župnu zajednicu i čitav grad Varaždin.

U sklopu proslave Dana grada i varaždinskog jubileja održan je 3. i 4. prosinca Međunarodni znanstveni skup "800 godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina 1209.-2009.", kojeg su priredili Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Grad Varaždin i Varaždinska županija u županijskoj dvorani na Franjevačkom trgu. Na otvorenju skupa nazočne je, između ostalih, pozdravio i varaždinski biskup Josip Mrzljak uputivši čestitku u ime jedne 12-godišnjakinje, Varaždinske biskupije koja je zaživjela u tom gradu, dodavši kako je Crkva u Varaždinu prisutna od samih njegovih početaka, što potvrđuje i objavljeni zbornik radova u kojem gotovo da nema stranice na kojoj nije spomenuta uloga Crkve. Podsjetio je kako je Crkva od najranijih vremena bila prisutna preko više samostana i kuća redovnika i redovnica, osnutka i djelovanja župa, Varaždinsko-čazmanskog kaptola i drugih crkvenih institucija sve do današnjih dana kada je zaživjela Varaždinska biskupija. Naglasio je kako o povezanosti Crkve i grada svjedoči i nebeski zaštitnik grada kojem je ujedno posvećena i najstarija gradska župa. Dodao je kako je zadaća Crkve biti uz čovjeka u svakom vremenu i na svakom mjestu te ga odgajati i usmjeravati da bude pošten i dobar kršćanin i građanin. Osvrnuvši se na obljetnicu koja govori o proglašenju slobodnoga grada, biskup Mrzljak kazao je kako čovjek uvijek teži slobodi, koju kršćanstvo tumači kao poštovanje vlastite i tuđe slobode. Gradu Varaždinu zaželio je da živi, raste i cvjeta: "Vivat, crescat, floreat noster Varaždin".

Prvi dan među 24 izlaganja o povijesti bili su i radovi fra Ivana Damiša o prisutnosti franjevaca i njihovom djelovanju u prošlosti Varaždina, fra Mirka Kemiveša o kapucinskom samostanu u Varaždinu, Mije Koradea o isusovcima i pavlinima u Varaždinu kroz njihov prosvjetni, vjerski i kulturni doprinos, s. Klaudije Đuran o odgoju u uršulinskim školama u Varaždinu utemeljenom na odgojnim načelima sv. Anđele Merici, te Magdalene Lončarić s pregledom povijesti židovske zajednice u Varaždinu..

Idući dan predstavljena su 32 rada s temom kulture i 19 radova s temom gospodarstva. Izlagali su, između ostalih, Sanja Cvetnić o umjetničkoj baštini Varaždina od renesanse do klasicizma u europskom kontekstu, te o zidnim slikama Ivana Krstitelja Rangera u kapeli sv. Antuna Padovanskog u franjevačkoj crkvi u Varaždinu, Danko Šourek o lauretanskoj kapeli uz crkvu Uznesenja BDM u Varaždinu, Josipa Petrinić o oltaru sv. Filipa u kapeli sv. Fabijana i Sebastijana u Varaždinu, Jasmina Nestić i Martina Ožanić o kamenim skulpturama, te s. Klaudija Đuran o ljekarništvu u Uršulinskom samostanu u Varaždinu u kontekstu prosvjetno-odgojnog djelovanja redovnica. Uz simpozij ujedno je izašao zbornik radova

Jasminka Bakoš-Kocijan