---

Varaždinska biskupija i Postulatura blaženoga Alojzija Stepinca priredile su predstavljanje knjige postulatora mons. dr. Jurja Batelje "Rivellijeva zavjera laži. Blaženi Alojzije Stepinac i Srpska Pravoslavna Crkva" u ponedjeljak 18. siječnja u dvorani biskupijskog Pastoralnog centra u Varaždinu.

O knjizi su na predstavljanju govorili crkveni povjesničar vlč. mr. Damir Bobovec i autor prof. dr. Batelja. Pozdravljajući u prepunoj dvorani više od 150 okupljenih štovatelja blaženog Alojzija Stepinca te tražitelja i promicatelja istine o liku i djelu blaženog kardinala, moderator predstavljanja vlč. Nikola Tomašević, tajnik varaždinskog biskupa, podsjetio je kako je knjiga dosad predstavljena u nekoliko biskupijskih sjedišta. Izrazio je nadu da će to djelo zasigurno biti jedan od važnih elemenata pročišćenja njegova lika i djela među onima koji iz različitih razloga imaju pogrešnu sliku.

Predstojnik Arhiva Varaždinske biksupije, Matičnog ureda i Biskupijske knjižnice mr. sc. D. Bobovec uvodno je istaknuo kako je knjiga više nego dobrodošla u ovom sadašnjem povijesnom trenutku u kojem se s nevjericom susrećemo s pokušajem sprečavanja već najavljene kanonizacije zagrebačkog nadbiskupa blaženog Alojzija Stepinca združenom i usklađenom akcijom Srpske Pravoslavne Crkve i srbijanske države pri Svetoj Stolici na što je Sveti Otac Franjo odgovorio inicijativom osnivanja povjerenstva stručnjaka s obje strane koje bi trebalo proučiti ulogu i djelovanje Stepinca za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Napomenuo je da je osobno godine 1999., netom nakon objavljivanja Rivellijeva pamfleta, u Rimu prolistao tu knjigu naslova "Nadbiskup genocida - monsinjor Stepinac, Vatikan i ustaška diktatura u Hrvatskoj, 1941.-1945." i uvjerio se da njezin autor u svojoj tendencioznosti izmišljavanja činjenica nije bio nimalo originalan, nego je bio ovisan o onome što je kod nas do tada proizvela čitava industrija ocrnjivanja i blaćenja blaženoga Alojzija. Podsjetio je kako je knjiga proširen Rivellijev doktorski rad koji je objavljen 1998., ne samo na talijanskom, nego i na francuskom, kao izravna reakcija na Stepinčevu beatifikaciju. Upravo zbog stupnja tendencioznosti, politizacije i manipulacije činjenicama, mons. Batelja zaključio je kako na njegovo djelo treba odgovoriti jer u ovoj novonastaloj situaciji ono može neupućene dovesti u zabludu.

Istaknuo je kako se mons. Batelja već niz godina trudi upoznavati stručnu i širu javnost s likom i djelom bl. Alojzija, pri čemu nemali dio posla otpada upravo na raskrinkavanje i pobijanje neutemeljenih i zlobnih optužbi koje su se sustavno množile i širile od završetka Drugog svjetskog rata naovamo. Zbog višedesetljetnih naslaga laži i kleveta potrebno je ovakvim radovima otvarati jasan pogled na njegov povijesno izvorni i istiniti lik i djelo, kazao je predstavljač naglasivši da je upravo u tome smisao, svrha i vrijednost ove knjige. Njome autor odgovara na optužbe da je blaženi Stepinac na mjestu i službi koju je obnašao svesrdno podržavao ustaški režim u NDH te nije učinio ništa ili barem ne dovoljno za one nad kojima je ta država provodila sustavni teror, da je poticao vjerske prijelaze i nije osudio rasnu ideologiju, da je osobno sudjelovao u zločinima nad nevinim ljudima te s Pavelićem dogovarao povratak nakon izlaska iz zemlje.

U poglavljima knjige autor na sve Rivellijeve manipulacije i insinuacije strpljivo, sustavno i detaljno odgovara suprotstavljajući im činjenice, i to ne samo u vlastitoj interpretaciji, već uvijek donosi i popis dokumenata na kojima je temelji. U nekoliko poglavlja autor govori o Stepinčevu odnosu prema Srbima i SPC-u, ali i, usporedbe radi i zbog kontekstualizacije problematike, predstavlja na koji se način s tim temama bavilo u Srbiji, odnosno kako su se u isto vrijeme s istim problemima i izazovima nosili drugi. Od svakoga tko pristupa liku i djelu blaženog Alojzija s iskrenom i poštenom nakanom očekujemo da o njemu stvori i izreče objektivan sud, istaknuo je mr.  Bobovec.

Govoreći o razlozima nastanka svoje nove knjige, mons. Batelja uvodno se i sam upitao zašto ovako jedan beznačajan autor zaslužuje pažnju, te odgovorio kako se uopće ne radi o tom autoru, nego se radi o nečem dalekosežnijem, što se gotovo niti ne uvažava, a radi se o trendovima u kreiranju situacije u ovom dijelu Europe. Osvrčući se na Rivellijevo djelo, kazao je kako je već 1999. objavljeno izdanje u srpskom prijevodu, a 2002. godine u Hrvatskoj je na poticaj srpskih krugova izdan sličan pamflet o Stepincu, pa bi iz tih razloga trebalo njegovu knjigu nazvati ne Rivellijevom, nego "Srpskom zavjerom laži".

Napomenuo je da bi doista, kada se već rade neke usporedbe, trebalo pronaći čovjeka u Europi koji je u vrijeme Drugog svjetskog rata tako hrabro, odgovorno i pravovremeno prosvjedovao protiv svih nasilja koja su vršena prema svima, od djece do odraslih. Stoga je mons. Batelja odlučio u svojoj knjizi objaviti jasne stavove Srpske Pravoslavne Crkve u odnosu na okupatore koji su ubijali, ne samo Židove, nego i njihove pravoslavne svećenike, a SPC je na to samo šutjela.

Batelja je ujedno predstavio sveske s bilješkama dokumenata korištenih u postupku koji obuhvaća 43.000 stranica. Okupljene je upoznao s time da su svi teolozi, koji su u postupku pri Svetoj Stolici trebali dati svoje mišljenje o Stepinčevom mučeništvu, dali svoj pozitivan sud u prilog mučeništva. Napomenuo je kako papa Franjo ne dovodi u pitanje postignut stupanj beatifikacije niti njegovo proglašenje svetim, ali je izrazio žaljenje što državne vlasti u Hrvatskoj prethodnih godina nisu dovoljno jasno i zauzeto stale u obranu hrvatskih narodnih i državnih interesa, pa i samog blaženog Alojzija koji je čitavog sebe ugradio u obranu tih interesa pred neljudskim ideologijama. Stepinac je čovjek koji je budućnost gradio na koljenima i koji je kroz strpljenje i trpljenje pokazao svoje pravovjerje, istaknuo je mons. Batelja.

Na kraju se okupljenima obratio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak kazavši kako se često postavlja pitanje je li blaženi Alojzije Stepinac mogao učiniti više. Na to pitanje možemo odgovoriti kako je on u kontekstu vremena u kojem je živio, činio najviše što je mogao te je do svoje smrti ostao vjeran i hrvatskom narodu i Svetoj Stolici, rekao je biskup te zaželio da svi zajedno, i crkvene i državne vlasti učine također sve što mogu i daju svoj doprinos u onome što bi svima trebao biti zajednički cilj, a to je dobro naše domovine.

U glazbenom dijelu predstavljanja nastupio je trio akademskih glazbenika u sastavu mo. Višeslav Jaklin, Ana Kralj i Martin Pokos.