U varaždinskoj katedrali Uznesenja Marijina u nedjelju 11. rujna proslavljena je sveta misa posvećena spomenu na doprinos u Domovinskom ratu pripadnika zasebne postrojbe Policijske uprave varaždinske koja je sudjelovala u obrani Vukovara od 11. rujna 1991. godine.

Misno slavlje predvodio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, a misi su nazočili nekadašnji pripadnici te postrojbe, članovi obitelji poginulih i nestalih redarstvenika, te predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, policijskih uprava sjeverozapadne Hrvatske i drugi uzvanici, među kojima i potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Jarnjak.

Misom je započeo današnji program proslave 20. obljetnice prinosa obrani domovine te u spomen na sve branitelje koji su položili živote i stradali u obrani Vukovara. Nakon mise predstavljena je u gradskoj sportskoj dvorani na Dravi knjiga "VUKOWARAŽDIN – zasebna postrojba Policijske uprave varaždinske u obrani Vukovara i Borova Naselja 11. 9. – 20. 11. 1991.".

Policijska uprava varaždinska na početku Domovinskog rata obuhvaćala je više današnjih policijskih uprava sjeverozapadne Hrvatske koje su sudjelovale u obrani od prvih dana agresije. Prije točno 20 godina u obranu Vukovara krenulo je 185 policajaca iz postaja Varaždin, Čakovec, Ivanec, Novi Marof i Ludbreg koji su činili Zasebnu policijsku postrojbu Varaždin. U obrani je poginuo 21 član postrojbe, petorica su umrla od posljedica ratnih stradanja, a još petorica se smatraju nestalima, odnosno još se ne zna gdje počivaju njihovi zemni ostaci.

Riječ je o redarstvenicima iz više sjeverozapadnih hrvatskih županija, a njihova je imena pročitao biskup Mrzljak na početku mise dodavši da iza svakog imena stoji jedna osoba koja je dio našeg društva. Naglasio je kako se Hrvatska ove godine spominje 20. obljetnice svoje samostalnosti, s posebnim spomenom na one koji su najviše pridonijeli njezinoj slobodi položivši i žrtvu vlastitog života. Biskup je primijetio kako su hrvatski branitelji spremno i hrabro, te nesebično i odlučno sudjelovali u obrani svjesni da se neki od njih neće vratiti svojim domovima, ali su za slobodu svoje domovine bili spremni platiti i tu cijenu. Pozvani smo im na tome biti zahvalni i moliti za njih, poručio je biskup Mrzljak.

U propovijedi se osvrnuo na nedjeljno evanđelje koje donosi Isusov odgovor na pitanje o opraštanju. Podsjetivši na Isusov odgovor Petru, koji se zanimao koliko puta treba oprostiti, biskup je naglasio da Isusov odgovor znači da uvijek treba oprostiti. Čovjek koji ne oprašta zarobljen je u mržnju i ne može živjeti kao slobodan i dobar čovjek, rekao je biskup te pritom upozorio kako oprostiti ne znači zaboraviti. Učinjeno zlo treba osuditi i sankcionirati, ali ga je potrebno i oprostiti, koliko god to izgledalo teško ili nemoguće kada se sjetimo svih zala počinjenih u Domovinskom ratu. No, kao što želimo da Bog nama oprosti naše grijehe i naša zla, tako smo i mi pozvani međusobno si oprostiti, otpustiti našim dužnicima, kako to svakodnevno molimo, rekao je biskup podsjetivši da Bog oprašta čovjeku onoliko koliko je on spreman oprostiti drugima.

Mi kao kršćani stojimo pred teškom zadaćom oproštenja, ali to je zahtjev kršćanskog načina svakodnevnog života. To je put kršćanskog života koji nije lagan, ali koji je jedini ispravan jer u čovjeku rađa stav ljubavi i dobra prema Bogu i bližnjem. U suprotnome, čovjek je zarobljen u ropstvo grijeha i zla, živi opterećeno, a ne slobodno. Takav čovjek ne može živjeti slobodno u našoj zajednici i našem društvu, kazao je biskup te potaknuo da se kroz oproštenje svjedoči kršćanski način života, kako je to pokazao i sam Isus kada na križu moli Oca da oprosti grijeh i zlo onima koji ne znaju što čine. U propovijedi je biskup Mrzljak također naglasio kako oproštenje s obje strane može dovesti do pomirenja dodavši da je za to potreban susret dviju strana spremnih na oproštenje.

Na kraju mise biskup je zaželio svima okupljenima da duhovne vrijednosti, koje slave u euharistiji, ponesu u svakodnevni život, u svoje obitelji, na radna mjesta i javni život, te da svjedoče u svakodnevici one vrijednosti koje su hrvatski branitelji branili svojim životom i time pokazali spremnost žrtvovanja za drugoga i za dobro svojih obitelji, zajednice i domovine.

Jasminka Bakoš-Kocijan