Kod dravskog nasipa Sep kod Gornjeg Hrašćana na području župe Macinec, gdje je u lipnju 1945. godine po nalogu komunističkih vlasti ubijen nepoznat broj osoba dovezenih iz pravca Varaždina, u ponedjeljak 23. kolovoza pokopani su prošle godine ekshumirani posmrtni ostaci 30-ero stradalnika iz jednog od najvećih grobišta u Međimurskoj županiji.

Sprovodni obred i misu zadušnicu u župnoj crkvi Pohoda BDM u Macincu predvodio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak u zajedništvu s domaćim župnikom vlč. Stjepanom Markušićem. Misa je služena za sve žrtve komunističkih zločina, osobito one koje su likvidirane na području macinske župe. Misnom slavlju i pokopu nazočili su, između ostalih, predstavnici društava za obilježavanje grobišta žrtava Drugog svjetskog rata, poraća i komunističke vladavine iz Varaždina i Čakovca, Međimurske županije, Općine Nedelišće, Matice hrvatske Čakovec, te rodbina žrtava.

Pozdravljajući nazočne, biskup Mrzljak kazao je da su se sabrali na Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima kako bi iskazali svoje poštovanje prema svim žrtvama totalitarnih sustava, a posebice nacizma i komunizma. Podsjetio je kako je Europski parlament prošle godine donio rezoluciju o spomenu žrtava na dan 23. kolovoza, naglasivši kako vjernici taj spomen čine putem svete mise u kojoj se susreće čitava Crkva, ona živuća i ona za koju vjerujemo da nije u ništavilu. Iako se kod nas na današnji dan neće održati više ovakvih skupova, mi se pridružujemo kao molitelji i građani svima onima u svijetu koji obilježavaju taj dan, rekao je biskup. Izrazio je želju da građani Hrvatske, koji žele biti dionici Europske unije, bolje upoznaju rezoluciju Europskog parlamenta, primijetivši da se ponekad od Europe uzima ono što odgovara, a ono što ne odgovara, to se prešućuje.

U propovijedi je biskup kazao da se danas ne može govoriti o Europi bez kršćanskih korijena koji ujedinjuju njezine narode, dodavši da se tragovi kršćanskih vrijednosti ogledaju u rezoluciji Europskog parlamenta koju je predstavio i obrazložio u nekoliko njezinih smjernica. Primijetio je kako danas mnogi govore da se nije potrebno stalno vraćati u prošlost, nego treba gledati u budućnost, te se upitao na čemu će se graditi ta budućnost. Govoreći o rezoluciji, uvodno je istaknuo da se ona temelji na poveljama o ljudskim pravima i rezoluciji Vijeća Europe iz 2006. godine o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima. Rezolucija ističe kako je potrebno postići pomirenje, ali ona daje i smjernice na čemu se ono može postići. Stoga rezolucija upozorava da nesporazumi povijesti mogu biti gorivo isključive politike i poticati mržnju i rasizam, te naglašava da „sjećanje Europe na tragičnu prošlost mora ostati živa kako bi počast žrtvama i osuda počinitelja postavili temelj za pomirenje utemeljeno na istini i spomenu“. Biskup Mrzljak kazao je da su se sabrali da bi iskazali počast žrtvama, dok je osuda počinitelja posao pravne države i njezinih istražnih i pravosudnih tijela. Iako se danas govori da nije moguće pronaći počinitelje zločina, važno je naglasiti da je to moguće, ali za to ne  postoji dobra volja, ustvrdio je biskup Mrzljak dodavši da rezolucija poziva da se istraži istina i da se spominje žrtava, a ne da ih se zaboravi. Rezolucija ujedno režime naziva njihovim imenima, pa tako spominje nacizam, fašizam, komunizam, staljinizam i druge režime u pojedinim državama, pa se tako kod nas može govoriti o titoizmu koji je bio posljedica staljinizma, istaknuo je biskup poručivši kako rezolucija potiče da se iskaže poštovanje onima koji su se suprotstavili totalitarnim nedemokratskim režimima i iskazali predanost i vjernost idealima, čast i hrabrost. Među prvima koji su kod nas za to dali svoj život je svakako blaženi Alojzije Stepinac, koji nije samo blaženik Crkve, nego je tada bio i zaštitnik hrvatskoga naroda, te pripada ne samo crkvenoj, nego i narodnoj povijesti. Kazavši kako rezolucija u više navrata ističe da ne može biti pomirbe bez istine i sjećanja te ističe važnost „zadržavanja uspomena iz prošlosti živima“, biskup Mrzljak naglasio je da se u tome ogledaju pretpostavke pomirenja. To su istina o događajima koju je potrebno istraživati i sjećanje na njih, poručio je biskup te u nastavku iznio još smjernica rezolucije koja je upućena zemljama Europske unije, zemljama kandidatkinjama i svima koji su s njome povezani. Naglasio je da su se sabrali da bi na Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima na dostojanstven način iskazali svoje poštovanje te posmrtne ostatke žrtava na kršćanski način položili na grobno mjesto. Zahvalio je svima koji se trude pronaći zemne ostatke žrtava te otkriti počinjene zločine, ne zato da bi se osvećivali i predbacivali, nego da bi se borili za istinu i na njoj mogli graditi pomirenje. Bez toga neće biti pomirenja, nego će biti svađa i predbacivanja, rekao je biskup naglasivši kako se kod nas još uvijek ne žele priznati komunistički zločini. Kada Crkva govori o komunizmu, ona to ne govori jer je on još uvijek prisutan kao režim, nego zato jer je prisutan u duhu današnjeg vremena i današnjih ljudi koji su u tom režimu desetljećima živjeli. Komunistički duh koji danas još živi ne želi priznati zločine, istražiti ih, niti se za njih pokajati, upozorio je biskup Mrzljak dodavši da to opterećuje današnje vrijeme u Hrvatskoj. Kao kršćani mi molimo da prevlada ljubav, a ne mržnja, ali i da se ne nastave zatiranje istine i zaborav, kako bi na istini moglo počivati naše pomirenje i naša budućnost, zaključio je biskup u propovijedi.

Na kraju mise, tijekom koje je liturgijsko pjevanje uzveličao župni zbor, biskupu i svima nazočnima zahvalio je na sudjelovanju župnik Markušić koji je podsjetio da se unatrag nekoliko godina na Dan domovinske zahvalnosti uz misu i molitvu kod spomen-križa spominje žrtava koje su bez suđenja ubijene na području njihove župe.

Na mjestu gdje su prošle godine tijekom radova na rekonstrukciji dravskog nasipa pronađene kosti žrtava, podignuta je grobnica koju je tijekom sprovodnog obreda blagoslovio biskup Mrzljak. Radove su financirali Međimurska županija, društva za uređenje grobišta iz Varaždina i Čakovca, Hrvatski domobran iz Čakovca te nekoliko donatora. Prilikom ukopa zemnih ostataka 30-ero dosad pronađenih žrtava, biskup Mrzljak kazao je da su se sabrali da bi ispravili nepravdu koja je počinjena prije 65 godina. Istaknuvši kako svaki čovjek ima pravo na dostojanstven ukop, biskup je napomenuo da je tim žrtvama bilo uskraćeno pravo ne samo na život, nego i na kršćanski pogreb. Na dan, kada Europa odaje poštovanje žrtvama totalitarnih režima, i mi se prisjećamo žrtava komunističkog režima koji je učinio mnoga zla i nepravde, rekao je biskup Mrzljak ukazavši na riječi koje se često ističu u rezoluciji Europskog parlamenta, a to su istina, odgovornost, sjećanje i pomirenje. Dodao je kako su kršćani ujedno pozvani slušati i živjeti po Božjoj riječi kako bi po zemaljskom životu svoje putovanje zaključili u vječnom životu. Za kršćane to je put ljubavi, istine i opraštanja na koji su pozvani po svom Spasitelju Isusu Kristu koji je za sebe kazao da je Put, Istina i Život, istaknuo je biskup pozvavši okupljene na molitvu za pokojne i sve žrtve komunističkog i drugih totalitarnih režima sa željom da se više nikada ne dogodi da čovjek čovjeku uzima život koji mu je Bog darovao.

Jasminka Bakoš-Kocijan