LUDBREG, 6. 9. 2009.

Središnje godišnje euharistijsko slavlje u čast Presvete Krvi održano je na Svetu nedjelju 6. rujna u prošteništu Predragocjene Krvi Isusove u Ludbregu, a predvodio ga je riječki nadbiskup i metropolit mons. dr. Ivan Devčić u zajedništvu s varaždinskim biskupom mons. Josipom Mrzljakom, generalnim tajnikom HBK mons. Vjekoslavom Huzjakom, upraviteljem prošteništa i župnikom preč. Josipom Đurkanom i 70-tak svećenika iz više mjesnih Crkava.

Uoči mise održana je svečana procesija u kojoj je pokaznica Presvete Krvi iz župne crkve Presvetog Trojstva prenesena na prostor prošteništa u zavjetnu kapelu gdje je proslavljena svečana euharistija uz sudjelovanje 40.000 hodočasnika i izravan prijenos na HTV-u i više radio postaja. Misi je nazočilo više zastupnika Hrvatskog sabora te predstavnici županijskih i gradskih vlasti.

Hodočasničko mnoštvo, koje se i ove godine u izrazito velikom broju iz svih krajeva Hrvatske sabralo oko Presvete Krvi u jedinom hrvatskom euharistijskom svetištu, pozdravio je upravitelj Đurkan koji je podsjetio kako se navršila 270. godina otkako se Hrvatski sabor zavjetovao podići kapelu. Izaslanik predsjednika i potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Jarnjak u pozdravnoj riječi kazao je kako je sabor kao graditelj, zastupnik i čuvar hrvatske državnosti uvijek bio sa svojim narodom pa se zato i na tom jedinstvenom mjestu u Hrvatskoj te među rijetkim u kršćanskom svijetu, kojeg je utemeljio sam papa, Hrvatski sabor zavjetovao davne 1739. godine podići kapelu u čast Presvete Krvi Isusove koju je nazvao 'najvećim blagom hrvatskog kraljevstva'. Prošlo je dugih 155 godina do 1994. godine kada je napokon podignuta kapela po stvaranju hrvatske države, kazao je Jarnjak dodavši da je svih tih godina uloga Katoličke Crkve u očuvanju nacionalnog identiteta bila nemjerljiva, posebno u onim povijesnim razdobljima kada Sabor nije imao dovoljno snage, volje ili mogućnosti boriti se za nacionalne interese. I danas Katolička Crkva ima značajnu i prevažnu ulogu u očuvanju duhovnih i moralnih vrijednosti našeg društva te u pravim trenucima upozorava na uočene nevolje i probleme koje smo svi pozvani rješavati radi opstojnosti našeg društva, istaknuo je Jarnjak. Kazavši kako u svetište vjernici donose svoje nade i želje za bolje sutra koje kao pojedinci, obitelj i društvo u cjelini očekuju i zaslužuju, izrazio je nadu da ih takvi plemeniti i iskreni osjećaji vode i dalje u radu i životu.

U pozdravnoj riječi biskup domaćin Josip Mrzljak uputio je dobrodošlicu hodočasnicima koji su se sabrali na Svetu nedjelju dodavši kako je za kršćane svaka nedjelja sveta jer se okupljaju oko Isusa Uskrslog. Istaknuo je kako je događaj, koji se u Ludbregu zbio 1411. godine, poseban poticaj za slavljenje euharistije. Pozdravio je hodočasnike sa svih strana domovine i susjednih zemalja Slovenije i Mađarske koje u zajednici europskih naroda povezuje ista vjera. Osobito je pozdravio sve svećenike istaknuvši kako su u Svećeničkoj godini pozvani još jače posvjestiti si kako svećenik i euharistija ne mogu jedno bez drugoga. Posebno je pozdravio narodne zastupnike u Hrvatskom saboru čija je zavjetna kapela podignuta u Ludbregu. Pozdrav je uputio svim nazočnim hodočasnicima, kao i onima koji se nalaze u domovima i bolnicama te nedjeljnu misu prate putem elektronskih medija.

U uvodnoj riječi nadbiskup Devčić zahvalio je na pozivu da predvodi središnje svečano hodočasničko slavlje te okupljenima poručio da su se sabrali da bi slavili najveća otajstva svoje svete vjere i kako bi molili Boga da im grijehe opere u Presvetoj Kristovoj Krvi i stvori im čisto srce.

U propovijedi je nadbiskup kazao nazočnima da se nalaze u svetištu Predragocjene Krvi Isusove u Ludbregu koje vjernike već šest stoljeća podsjeća na Kristovu žrtvu ljubavi kojom je on spasio svijet. Isus je svoju na križu prolivenu krv smatrao krvlju vječnog Saveza kojim se Bog povezao s ljudima tražeći od njih vjernost po krsnom obećanju, rekao je nadbiskup Devčić upitavši okupljene koliko su vjerni svojim krsnim obećanjima. "Za razliku od Boga koji je uvijek vjeran svome savezu s nama, mi moramo priznati da se od njega često okrećemo i tražimo druge, dakako lažne bogove, kojima ćemo se klanjati i slijediti ih. Time kao vjernici dajemo loš primjer i drugima, posebno djeci, te ih umjesto pravome Bogu, predajemo u ruke raznim idolima, koji im nude lažnu sreću i spasenje bez križa i žrtve", rekao je poručivši da kao što su proroci u Starom, tako Crkva u Novom zavjetu, a to znači i u naše vrijeme, ne prestaje upozoravati da je vjersko i moralno otpadništvo od Boga glavni uzrok svih naših kriza i neuspjeha i da ćemo, ako se ne obratimo, svi propasti, kako su to starozavjetni proroci često govorili. "Ali tko ta upozorenja danas još ozbiljno uzima? Tko za njih još mari? Nismo li i mi poput starih Izraelaca oni koji radije proročki glas žele ušutkati nego čuti i prihvatiti što nam govori, i koji svoje uši otvaramo onome što nam laska i godi, a ne onome što nas upućuje na put Božji?", upitao je nadbiskup ustvrdivši kako je doista krajnji čas da otvore svoje srce za Božju riječ i njegov poziv, koji nam on preko svoje Crkve, ali i na mnoge druge načine upućuje. "Svega nam danas nedostaje", primijetio je mons. Devčić, "ali ničega toliko kao stvarnog obraćenja, kao ozbiljne volje za istinskom promjenom svojeg životnog stava, svojega opredijeljenja koje nije u skladu s Božjim naumom i voljom. Nije li u tom smislu 600. obljetnica ovog svetišta Predragocjene Krvi Isusove, koja je zalog našega spasenja, pravi trenutak koji nam Bog dariva da se sjetimo svojega krštenja i obećanja koja smo mu dali, da se obratimo s putova nepravde i lakomislenosti i zaputimo strmim i uskim putem Isusova križa i žrtve, koji jedini vodi u pravi život na zemlji i u vječni život u nebu? Nije li upravo visoka obljetnica ovog svetišta, u kojem su se naši preci Bogu zavjetovali da bi ih oslobodio od zaraze kuge, upravo Bogom dana prilika da kao pojedinci i kao vjernički narod obnovimo svoje posvećenje i svoj krsni zavjet Bogu, kako bismo se oslobodili suvremene kuge zablude, pesimizma, beznađa, nepovjerenja, laži i obmane?", upitao je te u nastavku citirao pismo jednog običnog vjernika koje mu je uputio kad je ovamo polazio:  "Zazovite vi biskupi na hrvatski narod svemoćnu zaštitu Predragocjene Krvi Isusove. Pozovite s ovog mjesta u Ludbregu vjernički puk da pod vodstvom biskupa svaka biskupija organizirano moli i posti, jer ovaj se rod zloduha koji je zavladao u Hrvatskoj može odagnati samo na ovaj način… Organizirajte Vi i Vaša subraća biskupi devetnice i bdjenja pred Presvetim. Sjetimo se sv. Arškog župnika Ivana Marije Vianneya koji je pred Presvetim klečao satima moleći za svoje sumještane i uspio je izmoliti za njih milost obraćenja te ih vratiti na put spasenja." Ovo su, braćo i sestre, riječi koje su došle odozdo, iz naroda, od vas, riječi za koje spontano kažemo "Vox populi, vox Dei" - "Glas naroda, glas Božji". Želimo li te proročke riječi čuti i učiniti na što nas one pozivaju? Nije li doista krajnje vrijeme da svi ozbiljno poradimo oko svoje duhovne, vjerničke i moralne obnove o kojoj se toliko priča od početka demokratskih promjena. Ali umjesto da mislimo kako bi to konačno trebali učiniti neki drugi, nužno je da svatko počne od sebe. To je temelj i preduvjet svake stvarne obnove, poručio je nadbiskup.

Pozvavši okupljene na molitvu za vjeru u našem narodu, a posebno da bi je naše obitelji svojim kršćanskim životom umjele prenijeti na nove naraštaje, zaželio je da ta vjera u našim životima i u našem društvu donosi plodove ljubavi, pravednosti i nade.

Na kraju se osvrnuo na zabrinjavajuću pojavu površnog i lakomislenog pristupanja k stolu Gospodnjemu. "Mnogi se pričešćuju bez istinske pobožnosti i dubokog strahopoštovanja, iza čega zapravo stoji slaba vjera. Mnogi se ne pitaju ispunjavaju li uvjete potrebne da bi pristupili pričesti, niti se zanimaju koji su to uvjeti. Crkva, naime, nadahnuta i poučena Duhom Svetim, uči da ako imamo na duši teški grijeh, ne smijemo blagovati tijelo i piti krv Kristovu, dok se nismo pokajali i ispovijedili. Također je zabrinjavajuća pojava nesudjelovanja mnogih vjernika, posebno mlađih, na sv. misi nedjeljom i blagdanom. Činjenica je da i mnogobrojni kršćani nedjelju sve manje ispunjavaju religioznim sadržajem, a sve više kupovinom i razonodom", rekao je nadbiskup te, između ostalog, poručio kako bez euharistije, bez slušanja Isusove riječi i blagovanja njegova tijela i krvi, nemaju snage za život na koji su krštenjem rođeni. "Ne znači li to da je vjernički život mnogih današnjih kršćana tako slab i nevjerodostojan upravo zbog toga što nije ishranjen slušanjem i razmatranjem Božje riječi, nedjeljnim slavljenjem sv. mise i pričešćivanjem Isusovim tijelom i krvlju, što ga ne osvježava i ne pomlađuje osobna i zajednička molitva, posebno ona obiteljska?", upitao je nadbiskup Devčić zaželjevši da po ovom svetom hodočašću u svima poraste ljubav prema Kristu i spremnost za služenje drugima, posebno slabima i siromašnima: "Neka nas Gospodin pričešću svoga tijela i krvi ojača i ohrabri da i mi sebe predajemo za život drugih: roditelji za život svoje djece, učitelji za odgoj svojih učenika, gospodarstvenici za svoje radnike, oni kojima je povjerena vlast za dobro svojih građana. … Gospodine Isuse Kriste, ne dopusti da Tvoja predragocjena krv bude za nas uzaludno prolivena, nego daj da se po njoj spasimo iz sadašnjih osobnih i narodnih poteškoća te jednog dana prispijemo u tvoju uskrsnu slavu", zaključio je u propovijedi nadbiskup Devčić.

Liturgijsko pjevanje za vrijeme mise predvodio je domaći župni zbor pod ravnanjem Antuna Kranjčeca i uz orguljašku pratnju s. Kristine Cenkovčan. Slavlje je zaključeno zahvalnim himnom 'Tebe Boga hvalimo' i hrvatskom himnom 'Lijepa naša' koje je popratio ludbreški puhački orkestar. Tijekom čitavoga dana u crkvi i kod kapele održavani su duhovni sadržaji, od duhovnog programa koji su vodili klanjateljice i misionari Krvi Kristove do popodnevnih pobožnosti koje su zaključene večernjom misom zahvalnicom za ovogodišnju proslavu u čast Presvete Krvi. Također, brojni hodočasnici pristupili su ispovijedi sa željom da prime oprost od vremenitih kazni koji je ludbreškom prošteništu darovao papa Leon X, a mnogi su sudjelovali u klanjanju pred Presvetim koje je ove godine bilo posvećeno molitvi za članove obitelji nestalih branitelja, za mlade i djecu koji su izloženi lošim primjerima starijih te za uspjeh proslave 600. obljetnice čuda Presvete Krvi.

Jasminka Bakoš-Kocijan