U Donjem Hrašćanu otvoren Međimurski muzej – Etnografska zbirka dr. Juraj Kolarić

DONJI HRAŠĆAN, 19. 9. 2010.
U Donjem Hrašćanu, pitomom međimurskom mjestu koje pripada župi Sveti Juraj u Trnju, u nedjelju 19. rujna svetom misom u maloj kapeli Svete Obitelji koju je predvodio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak proslavljeno je proštenje Svete Obitelji, a nakon svete mise svečano je otvoren Međimurski muzej – Etnografska zbirka dr. Juraj Kolarić u blizini kapelice na „Bohnecovom gruntu“. Proštenje Svete Obitelji se u Donjem Hrašćanu slavi svake godine u nedjelju nakon blagdana Uzvišenja Svetoga Križa, a ove je godine zahvaljujući domaćem sinu mons. dr. Jurju Kolariću ono obogaćeno otvorenjem jedinstvenog muzejskog zdanja. Na početku svete mise biskupa Mrzljaka je pozdravio i zaželio mu dobrodošlicu domaći župnik vlč. Darko Kelemenić. Uz domaćeg župnika i biskupa suslavili su mons. Kolarić te još nekoliko svećenika. U homiliji biskup Mrzljak naglasio je kako je važno da poštujemo i cijenimo stare vrijednosti koje nam tako onda postaju i nadahnućem za život danas. Nakon mise sve je prisutne dr. Kolarić pozvao da se upute na „Bohnecov grunt“ gdje je otvorena Etnografska zbirka nastala kao plod njegove ljubavi prema rodnom mjestu. Međimurski muzej – Etnografska zbirka dr. Juraj Kolarić sastoji se od šest zgrada koje tvore jednu kompaktnu cjelinu na imanju koje nosi naziv „Bohnecov grunt“ budući da je nekad ono bilo vlasništvo jednog doseljenika iz Bohemije (Češke), kojeg su domaći ljudi zvali Bohnec. Prva zgrada, koja još uvijek nije sasvim uređena, nosi naziv „Bohnecova hiža“, a u njoj se planira postaviti i urediti knjižnica s djelima međimurskih autora te galerija s djelima međimurskih umjetnika. Zatim je tu „Hižec“ u kojem je bogata etnografska zbirka smještena u pet prostorija. U „Hižecu“ se nalazi krosna (tkalački stan) te sve ono što je potrebno za tkanje, zatim zbirka sakralne umjetnosti te etnografska zbirka koja sadrži predmete ne samo iz Međimurja i Hrvatske nego također i iz cijelog svijeta. U „Staroj hiži“ nalazi se uprava muzeja. Iza „Stare hiže“ nalazi se gospodarsko dvorište u kojem u prvi plan dolazi „Mala hiža“ u kojoj se mogu vidjeti obiteljska soba te kuhinja koje su uređene u stilu kako su nekada živjeli ljudi u tom kraju. Pri kraju imanja nalaze se „Škedej“ u kojoj se nalazi radionica te „Drvara“ u kojima su izloženi ratarski aparati te vozila. Kao idejni začetnik, dr. Kolarić je sve prisutne upoznao sa sadržajem muzeja, te je također posebno zahvalio svojoj rodbini koja je najvećim dijelom sudjelovala u njegovoj izgradnji. Zahvalio je također svim poduzetnicima i drugim donatorima koji su se uključili u izgradnju i opremanje objekata u sklopu muzeja. Biskup Mrzljak je u svom obraćanju prisutnima napomenuo kako povijest nije samo pamćenje nekih prošlih godina nego da se ona može i vidljivo pokazati, što se i dogodilo upravo u muzeju kojega je zamislio i u djelo proveo dr. Juraj Kolarić. Biskup je dodao kako će ovaj muzej zasigurno biti posebno privlačno mjesto učenicima i mladima koji će na jedan vidljiv način moći upoznati povijest svoga kraja. Također je zaželio da sve ono što je ljudskim rukama napravljeno i izgrađeno u Međimurskom muzeju prati Božji blagoslov kojeg je i zazvao na sve prisutne. Na kraju su svi prisutni u pratnji dr. Kolarića razgledali muzej prošetavši kroz svih šest njegovih cjelina.
Inicijator i pokretač muzeja mons. dr. Juraj Kolarić, svećenik je Zagrebačke nadbiskupije te umirovljeni profesor Katoličkog bogoslovnog fakultetu u Zagrebu. Rođen je 1938. godine u mjestu Donjem Hrašćanu. Za svećenika je zaređen 1965. godine u Innsbrucku, gdje je i doktorirao 1969. godine, nakon čega je diplomirao i arhivistiku u Rimu. Tijekom svojeg gotovo polustoljetnog svećeničkog služenja obnašao je niz dužnosti i bio imenovan na razne odgovorne službe u Zagrebačkoj nadbiskupiji i mnogim društvenim institucijama. Svoj je život i rad osobito posvetio crkvenoj povijesti, sakralnoj umjetnosti, očuvanju kulturnih dobara, ekumenizmu te promicanju hrvatske nacionalne svijesti. M. Đurin
|
|