ČAKOVEC, 3. 10. 2009.

U Čakovcu je u subotu 3. listopada održana središnja svečanost franjevačke godine koja je u tom gradu posvećena dvama velikim jubilejima: 800. obljetnici Franjevačkog reda i 350. obljetnici od dolaska franjevaca u taj grad, popularno nazivanim "gradom Zrinskih".

Dan uoči blagdana svetog Franje Asiškoga, utemeljitelja Franjevačkog reda, svečano euharistijsko slavlje u dvorištu Franjevačkog samostana uz župnu i franjevačku crkvu sv. Nikole biskupa predvodio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.

Zbog lijepog vremena i mnoštva vjernika misa je proslavljena na otvorenom, a ne u franjevačkoj crkvi koja je postala župnom prije 220 godina kada je po ukinuću župe u susjednom Mihovljanu osnovana župa u Čakovcu. Misi je prethodila procesija od samostana po Franjevačkom trgu do prostora slavlja, a uz ministrante, franjevačke bogoslove, te 40-tak svećenika i franjevaca sudjelovala je i povijesna postrojba Zrinske garde Čakovec, udruge koja promiče baštinu Zrinskih, obitelji na čiji su poziv sinovi svetog Franje prije tri i pol stoljeća došli u Čakovec, grad u kojem je stolovao hrvatski ban Nikola Zrinski Čakovečki.

Sve je okupljene na središnjem događaju jubilarne franjevačke godine, koja u Čakovcu traje od svibnja prošle godine do prosinca ove godine, pozdravio čakovečki gvardijan i župnik fra Stanko Belobrajdić koji je podsjetio na povijesno vrijeme osnivanja samostana o čemu je odlučivala tadašnja uprava franjevaca i Zagrebačke biskupije prihvativši želju Nikole Zrinskog koji je franjevcima 1659. godine dodijelio u Čakovcu drveni gostinjac i malu zidanu crkvu, koji su bili temelji za novi franjevački samostan između Mure i Drave posvećen sv. Nikoli. U slavlju su, uz vjernike župa Čakovca i okolice, koji su sve do prije deset godina pripadali jednoj velikoj zajedničkoj župi sv. Nikole, sudjelovali i franjevci koji su djelovali i djeluju u čakovečkom samostanu na čelu s provincijalom Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Željkom Železnjakom te domaće sestre franjevke. Suslavio je i voditelj duhovne obnove koja je održana proteklih dana fra Zvjezdan Linić, brojni župnici iz više međimurskih župa i drugi svećenici. Uz župnika najstarije čakovečke župe sv. Nikole, koja ove godine slavi 220. obljetnicu osnutka, suslavio je i fra Antun Jesenović, župnik mlađe župe sv. Antuna Padovanskog koja slavi 10. obljetnicu. Slavlju su se odazvali predstavnici Grada Čakovca, Zrinske garde i donatori franjevačke proslave, okupivši se oko oltara ispred kojeg su bili veliki portreti biskupa Petra Petretića i bana Nikole Zrinskog, dvojice zaslužnika za dolazak franjevaca u Čakovec. Liturgijsko pjevanje predvodili su udruženi župni zborovi, dok su predstavnici više župnih zajednica i skupina, od Frame do Franjevačkog svjetovnog reda, sudjelovali u čitanjima, molitvi i prinosu darova.

Osvrnuvši se u propovijedi na 350-godišnje djelovanje franjevaca u Čakovcu, biskup je istaknuo kako se taj grad ne može zamisliti bez prisustva sinova svetog Franje, niti se može pisati povijest toga grada bez spominjanja uloge franjevaca u tom razdoblju. Podsjetio je kako slaviti jubileje znači Bogu zahvaljivati dodavši kako čakovečki franjevci kroz jubilarnu godinu Bogu zahvaljuju izuzetno sadržajnom proslavom. Spomenuo se velikog znanstvenog skupa održanog početkom godine koji je želio osvijetliti ulogu franjevaca na raznim područjima, od vjerskog i duhovnog života, preko školstva i kulture do čuvanja nacionalne svijesti. Naglasio je kako je rad na duhovnosti najznačajnije područje na kojem su djelovali jer su odgajali duhovnog i kršćanskog čovjeka, i to u raznim vremenima kada je to bilo teško ili nešto lakše. Dodao je kako su poticali život po evanđelju, nasljedujući time svetog Franju koji je pozivao da kršćanin na svakom mjestu i u svakom vremenu živi duh evanđelja.

Nakon molitve vjernika prineseni su darovi. Franjevački bogoslovi predali su zapisnike s konzistorija koji su održani u svibnju i srpnju 1659. godine, Franjevački svjetovni red dva kaleža obitelji Zrinski, Franjevačka mladež popis svih franjevaca koji su živjeli u Čakovcu ili su rođeni u Međimurju, "Hrvatska pošta" izdanja prigodom franjevačke obljetnice, a "Zrinska garda" veliku svijeću s crkvenim vitrajem dolaska franjevaca u Čakovec koju je zapalio provincijal Železnjak. Na kraju slavlja biskupu Mrzljaku u znak zahvalnosti darovani su primjerci zapisnika s konzistorija, održanih u Varaždinskim Toplicama i Zagrebu, na kojima se odlučivalo o dolasku franjevaca u Čakovec, a provincijalu Železnjaku dokument kojim papa Alexandar VII. 1661. godine uzdiže tadašnju Kustodiju sv. Ladislava na rang provincije te spominje osnivanje samostana u Čakovcu. Zaključujući slavlje, biskup Mrzljak čestitao je čakovečkim franjevcima na njihovom jubileju, te svim franjevcima jubilej osnutka njihovog reda. Završna proslava jubilarne franjevačke godine u Čakovcu održat će se 13. prosinca, na samu 350. obljetnicu dolaska franjevaca u taj grad.

Jasminka Bakoš-Kocijan