U Čakovcu spomen na 339. obljetnicu smrti Zrinskog i Frankopana

ČAKOVEC, 24. 4. 2010.
U prigodi 339. obljetnice smrti hrvatskih velikana i mučenika Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Čakovcu je u subotu 24. travnja održan susret povijesnih postrojbi u organizaciji udruge Zrinska garda Čakovec, koja čuva spomen na veliku hrvatsku obitelj Zrinski. Program je započeo svetom misom koju je u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa predvodio fra Stanko Belobrajdić, gvardijan i župnik, nastavio se smotrom postrojbi središtem Čakovca te je zaključen polaganjem vijenaca kod spomen-ploče na ulazu u Stari grad Zrinskih i kod spomenika «Oproštaj» koji prikazuje oproštaj Katarine Zrinski od muža Petra i brata Frana Krste koji se zbio u Čakovcu uoči njihova odlaska na bečki dvor koji ih je dao pogubiti 30. travnja 1671. godine. Tim programom započelo je obilježavanje Dana Međimurske županije koji se slavi upravo 30. travnja, a taj nadnevak spomendan je u mnogim krajevima Hrvatske. Predvodeći misno slavlje fra Stanko Belobrajdić kazao je kako su se sabrali u crkvi sv. Nikole, zadužbini obitelji Zrinski koja je stolovala u Čakovcu i na čiji su poticaj franjevci došli u ovaj grad. Okupili smo se u spomen na Petra Zrinskog i Frana Krstu Frankopana, čijim je pogubljenjem prekinuta slavna loza ove velike obitelji, rekao je gvardijan poručivši kako je svaki narod pozvan oplakati svoje slavne muževe i svoje pretke kroz pokoljenja. Nadahnuti Knjigom Sirahovom, koja kaže kako "u miru počivaju tijela njihova, a ime im živi za sva pokoljenja" pozvani smo prisjećati se velikana naše crkvene i narodne povijesti koji su se ugrađivali u dobro svojeg naroda i ovog svijeta. To je moguće zato jer čovjek svoju veličinu, opstojnost i dostojanstvo ima samo u Bogu, poručio je fra Belobrajdić naglasivši da su se radi toga sabrali iz raznih krajeva domovine kako bi pokazali da su svi jedno i braća u Kristu. Samo poštovanjem Božje volje postaje se velik i ostaje zapisan u povijesti naroda koji pamti svoje velikane i ponosi se njima, rekao je u propovijedi dodavši da su se sabrali da bi zajedno s Bogom gradili svoju budućnost. Naše okupljanje na spomen-slavlju je stoga čin Bogoljublja, kao što je i čin domoljublja jer domovini iskazujemo poštovanje i molimo za njezin napredak, te čin čovjekoljublja jer smo se sabrali sa željom da se na tom putu međusobno poštujemo i uvažavamo. Tome nas poučavaju i dvojica velikana kojih se danas spominjemo, istaknuo je o. Belobrajdić zaželjevši da njihov čin Bogoljublja, domoljublja i čovjekoljublja bude nadahnuće današnjim naraštajima i budućnosti koju treba graditi i ostvariti. Misi su nazočili predstavnici Zrinske garde Čakovec, Međimurske županije, Matice hrvatske Čakovec, Družbe Braća hrvatskoga zmaja i članovi desetak drugih povijesnih postrojbi. Među njima bili su Kliški uskoci iz Klisa, Gradska straža iz Bakra, Požeška građanska garda, Karlovačka građanska straža, Turopoljski banderij iz Velike Gorice, Kostelska pištola iz Kostela, Vod hrvatski sokol iz Osijeka, Koprivnički mušketiri, Ivanečka rudarska četa, Rudarska četa Mursko Središće, Zrinyi vitezi iz Sigeta te kadeti Hrvatskog vojnog učilišta «Petar Zrinski» iz Zagreba. Nakon svete mise povijesne postrojbe postrojene su u čast svojih domaćina na Franjevačkom trgu ispred crkve, te je predan prijavak međimurskom županu Ivanu Perhoču. Uslijedio je mimohod središtem grada do Staroga grada Zrinskih, gdje su se okupljenima obratili župan Perhoč i predsjednik čakovečke Matice hrvatske prof. dr. Stjepan Hranjec. Prof. Hranjec podsjetio je na riječi «Današnje je stanje nesnosno» koje je kazao Petar Zrinski Franu Krsti Frankopanu pod krovom ovoga dvora u Čakovcu, dodavši da se nalaze na svetom mjestu hrvatske prošlosti. Istaknuo je kako su ta dvojica velikana bili borci za slobodnu Hrvatsku, koja je htjela – nakon gubitka samostalnosti daleke 1102. godine – opet biti slobodna. Bilo je to vrijeme brojnih razočaranja prijetvornim odnosom bečkoga dvora prema Hrvatima koji je u prvom redu brinuo za svoje interese, te posve zanemario hrvatski i mađarski interes. Žrtvu Zrinskog i Frankopana nazvao je svetom smrću koja je dana kao žrtva za slobodnu domovinu te zaželio da ih trajno nadahnjuju znameniti Frankopanovi stihovi «Navik on živi ki zgine pošteno» i budu orijentir u odnosu i javnom djelovanju u domovini Hrvatskoj. Zatim su kod spomen-ploče, koju je u spomen na Zrinskog i Frankopana 1971. godine postavila čakovečka Matica hrvatska, vijence položila izaslanstva Međimurske županije, Grada Čakovca, Matice hrvatske Čakovec, Družbe Braća hrvatskoga zmaja, HVU «Petar Zrinski» iz Zagreba, Saveza povijesnih postrojbi Hrvatske vojske, Grada Hrvatska Kostajnica, te Zriny vitezi iz Sigeta i Zrinska garda Čakovec. Zajednički vijenac položen je kod spomenika «Oproštaj» kojeg je Zrinska garda podigla na Dan neovisnosti prošle godine. Zrinska garda Čakovec, koja je na pragu svoje desete obljetnice djelovanja, na sam Zrinsko-Frankopanski dan, u petak 30. travnja s početkom u 10 sati priređuje u dvorani Zrinski županijske zgrade Scheier u Čakovcu predavanje dr. Dragutina Feletara «Žrtva Zrinskih za Hrvatsku», nakon čega će uslijediti svečana sjednica u prigodi Dana Međimurske županije. Popodne Zrinska garda s uzvanicima odlazi u Zagreb gdje će se na grobu Zrinskog i Frankopana u zagrebačkoj katedrali služiti sveta misa koju će u 18 sati predvoditi varaždinski biskup Josip Mrzljak. Misi će prethoditi mimohod središtem Zagreba i prijavak Zrinske garde predsjednici Hrvatske vlade Jadranki Kosor na Trgu sv. Marka u 17 sati. U 17.50 sati Zrinska garda postrojit će se u zagrebačkoj katedrali te će više izaslanstava položiti vijence na grob Zrinskog i Frankopana čiji zemni ostaci od 1919. godine počivaju u kripti katedrale. Jasminka Bakoš-Kocijan
|
|