VARAŽDIN, 13. 6. 2009.

U organizaciji Planinarske udruge mladih entuzijasta iz Varaždina u subotu 13. lipnja održana je tribina “Svete planine svijeta”, hrvatskog alpinista, pisca, fotografa, filmskog snimatelja i redatelja Stipe Božića.

Tribina, koja je trajala gotovo dva sata, održana je u prepunoj dvorani Pastoralnog centra Varaždinske biskupije u Varaždinu, već uobičajenom mjestu održavanja tribina u organizaciji PUMA. Pozdrave okupljenima uputila je predsjednica Udruge Marta Kranjčec. Nakon uvodne molitve i kratkog predstavljanja, Stipe Božić održao je predavanje u trajanju od jednog sata na temu svetih planina svijeta, koje je bilo popraćeno fotografijama i kratkim fragmentima iz ciklusa dokumentarnih filmova koje je snimio za Hrvatsku televiziju.

Kako su gotovo sve poznate religije smještale svoja božanstva na vrhove planina ili su im čak same planine bile 'bogovi', Božić je svojom televizijskom serijom i knjigom želio prikazati značenje planina za ljude koji pod njima žive te ulogu koju one igraju u razvoju pojedinih kultura i religija. Visoka planina u mnogim religijama predstavlja most između neba i zemlje. Vrhovi Himalaje značajni su za hinduizam i budizam. Fuji, sveta planina šintoizma, simbol je Japana. Prema Bibliji na planinu Ararat je pristala Noina arka, a Sinaj i Sion svete su gore kršćanstva. Olimp je bio stanište najviših grčkih bogova. Ande, čiji vrhovi nisu bili staništa bogovima, bili su sami bogovi Inka. Popocatepetl i Iztaccihuatl najpoznatije su svete planine Meksika, a Mount McKinley bio je svet za sjevernoameričke Indijance. Afričke su planine, kao npr. Kilimanjaro, važne za njihove lokalne religije. Nenaseljena Antarktika jedini je kontinent za čije vrhove nisu vezana nikakva religiozna vjerovanja, ali baš je taj netaknuti svijet ostavio poseban dojam u duhovnom doživljaju na Stipu Božića, kako je sam svjedočio.

Osim svog penjačkog iskustva, prikazao je antropološku analizu naroda i kultura s kojima se susretao. Kroz njegovo se predavanje moglo vidjeti divljenje i strahopoštovanje prema prirodi, kao i tolerancija i poštovanje prema svim tim narodima i religijama. Posebno je naglasio učenje novog te prenošenje tog vlastitog iskustva na druge.

Nakon izlaganja slušatelji, kojih se okupilo nešto više od 150, imali  su priliku postaviti pitanja Stipi Božiću te malo popričati s njim. Nakon tribine Pumaši su ugostili Stipu Božića i njegovu suprugu na večeri, čime je završen uzbudljiv, poučan i ugodan susret s jednim važnim, odvažnim i dragim našim hrvatskim sunarodnjakom.

Ana Čurila