Polaganjem vijenaca i svečanom akademijom u organizaciji Međimurske županije u Čakovcu je u petak 8. siječnja počelo obilježavanje spomendana pripojenja Međimurja matici Hrvatskoj, koji će se proslaviti i na sam spomendan u subotu 9. siječnja prigodnom svečanošću koja će se zaključiti misnim slavljem u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa.

Time se dvodnevnim svečanostima obilježava spomen na 9. siječnja 1919. godine kada je na Franjevačkom trgu ispred čakovečke crkve sv. Nikole nakon svečane euharistije održana velika narodna skupština s deset tisuća međimurskih Hrvata na kojoj je pročitana rezolucija o odcjepljenju od mađarske države i pripojenju matici zemlji. Narodna skupština uslijedila je nakon što su na Badnjak 1918. godine postrojbe hrvatske vojske iz raznih krajeva domovine oslobodile Međimurje, a na Božić je predsjednik Narodnog vijeća za Međimurje dr. Ivan Novak izdao proglas narodu Međimurja povodom oslobođenja te je donesena odluka o održavanju niza narodnih skupština po mjestima i velike narodne skupštine u Čakovcu 9. siječnja 1919. godine. U nazočnosti 10.000 Međimuraca na skupštini je nakon svečane euharistije donesena rezolucija kojom se hrvatski narod u Međimurju zauvijek odcijepio od mađarske države kojoj je do tada pripadao "samo pod utjecajem sile i protiv svoje volje". Oslobođenje i rezolucija bili su izraz dugogodišnjih težnji i nadanja međimurskih Hrvata za pripojenjem svojoj matici domovini, pa su u to božićno vrijeme diljem Međimurja proslavljene brojne mise zahvalnice.

Nakon što su izaslanstva Međimurske županije, Općine Nedelišće, Osnovne škole «Dr. Ivan Novak» Macinec i Matice hrvatske položila vijence na Novakovu rodnu kuću u Macincu te na spomen-ploču u Čakovcu, u dvorani «Zrinski» županijske zgrade Scheier održana je svečana akademija kojoj je nazočilo mnoštvo uzvanika i gostiju, među kojima i predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić budući da je odluku o tom spomendanu donio Hrvatski sabor 2005. godine, te čakovečki dekan, gvardijan i župnik fra Stanko Belobrajdić. Nakon pozdravnih riječi međimurskog župana Ivana Perhoča, o povijesnim događajima i Novakovoj ulozi govorili su ravnatelj Muzeja Međimurja mr. Vladimir Kalšan i predsjednik Matice hrvatske Čakovec prof. dr. Stjepan Hranjec. Ravnatelj Muzeja kazao je kako je hrvatsko Međimurje, kao etnički najhomogeniji hrvatski kraj, preuređenjem austro-ugarske monarhije pripalo Mađarima koji su provodili grubu sustavnu mađarizaciju, pa je mađarski jezik uveden u škole i upravu, te su Mađari godinama bez uspjeha nastojali Međimurje otrgnuti od Zagrebačke nadbiskupije i pripojiti ga mađarskoj biskupiji. Naglasio je kako se u to vrijeme denacionalizacije pojavila ideja o potrebi afirmiranja svijesti o pripadnosti Međimuraca hrvatskom nacionalnom korpusu, a na čelu tog pokreta međimurske hrvatske inteligencije bio je dr. Ivan Novak. Nakon Prvog svjetskog rata u jesen 1918. godine hrvatske postrojbe iz smjera Varaždina nastojale su osloboditi Međimurje, a to su uspjele tek organiziranom akcijom iz više smjerova na maglovito i hladno prosinačko badnje jutro kada je Mađarima ispao toliko razvikani «biser u kruni magjerskoj». Osloboditelji su nade polagali i u diplomaciju te su svoje argumente temeljili na principu samoodređenja naroda američkog predsjednika Wilsona. Na tome je principu temeljena i rezolucija koja je uz silno oduševljenje naroda donesena na velikoj narodnoj skupštini u Čakovcu koju je nakon mise otvorio franjevac Kapistran Geci, član Narodnog vijeća. Mirovnim ugovorom, potpisanim u Versaillesu 4. lipnja 1920. godine, Mađari su se odrekli svih teritorija koji su pripadali tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, pa tako i Međimurja. Tome je znatno pridonijela i zbirka hrvatskih pučkih popijevaka iz Međimurja dr. Vinka Žganca. Prof. Hranjec podsjetio je na Novakove stavove koje je naznačio već u svojoj brošuri «Istina o Međimurju» koju je objavio 1907. u svojoj 23. godini. Njegove manifestne mladenačke vatrene misli nisu samo povijest, nego su i naša sadašnjica, kazao je Hranjec, podsjetivši na Novakove riječi kako bi trebalo «raditi na nacionalnom osvještenju Međimuraca te ih kulturno podići i odgajati u hrvatskom narodnom duhu». Dodao je kako Novakove riječi trebaju utjecati i na današnji stav prema skorašnjem ulasku ili zapravo povratku u Europsku uniju, u koju treba ući uzdignuta čela, te ponosan na svoje gospodarske, nacionalne, povijesne, prirodne i kulturne vrijednosti, u čemu je najvažnija poruka događaja iz 1919. koji se svečano proslavlja, zaključio je prof. Hranjec.

Na kraju se obratio i predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić koji je čestitao spomendan koji se proslavlja u sjećanje na dan kada su dalekovidni i hrabri ljudi prije 91 godinu na Franjevačkom trgu u Čakovcu u nazočnosti deset tisuća ljudi donijeli povijesne i dalekosežne odluke za budućnost našeg hrvatskog naroda u Međimurju. Govoreći o Međimurju kao izrazito naprednoj sredini danas, kazao je kako u svijetu zasigurno ne postoji kraj koji je na tako malom prostoru toliko bogat tradicionalnom glazbom i kulturom kao što je to Međimurje.

Uoči akademije otvorena je izložba starina i slika iz vremena dr. Ivana Novaka u organizaciji Društva žena Macinec, u programu je nastupio mješoviti zbor "Josip Vrhovski" iz Nedelišća, a svečanost je uzveličala i postrojba Zrinske garde Čakovec.

Na polaganju vijenaca u Macincu o životu Ivana Nepomuka Novaka govorio je načelnik Općine Nedelišće Mladen Horvat koji je istaknuo kako je taj hrvatski preporoditelj bio najistaknutiji borac za hrvatsku nacionalnu ideju u Međimurju. Nošen političkom maticom već 1907. godine razradio je plan o oslobođenju Međimurja tražeći najprije kulturno, a potom i teritorijalno pripojenje Međimurja matici zemlji. Umro je u 50. godini života 1934. godine, a na grob mu je postavljen glasoviti «Lav», kipara Frana Kršinića, kojeg su oštetili Mađari 1941. godine u pokušajima ponovne mađarizacije Međimurja.

Na sam spomendan, u subotu 9. siječnja, program započinje u 9 sati polaganjem vijenaca na grobu dr. Ivana Novaka na čakovečkom groblju, a nastavlja se mimohodom Zrinske garde Čakovec i Limene glazbe Dekanovec središtem Čakovca do Franjevačkog trga, gdje će Zrinska garda podnijeti prijavak međimurskom županu. Također će se pročitati Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države i pripojenju matici Hrvatskoj, koja se na tom mjestu, ispred župne crkve na Franjevačkom trgu, čitala i 9. siječnja 1919. godine na velikoj skupštini i okupljanju naroda Međimurja koje je započelo svečanom euharistijom koja je zaključena «Te Deumom» i hrvatskom himnom «Lijepa naša». I na ovogodišnji spomendan svečanosti će se zaključiti misnim slavljem za domovinu i poginule branitelje koje će se održati u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa s početkom u 10 sati.

Jasminka Bakoš-Kocijan