VARAŽDIN, 15. - 17. 12. 2009.

Tradicionalni predbožićni susreti varaždinskog biskupa mons. Josipa Mrzljaka i predstojnika Katehetskog ureda vlč. Damjana Korena s ravnateljima škola na području Varaždinske biskupije održani su od 15. do 17. prosinca.

S ravnateljima osnovnih i srednjih škola na području Varaždinske županije susret je održan u utorak 15. prosinca u dvorani biskupijskog Pastoralnog centra u Varaždinu, zatim je idućeg dana u srijedu 16. prosinca priređen susret s ravnateljima škola u Međimurskoj županiji u domaćinstvu čakovečke župe sv. Antuna Padovanskog i župnika fra Antuna Jesenovića, dok je posljednji održan za ravnatelje škola koprivničke regije u četvrtak 17. prosinca u Močilama u domaćinstvu župnika mons. Leonarda Markača.  Na susretima se okupilo oko 150 ravnatelja škola te su uz prigodne božićno-novogodišnje čestitke razmijenjeni i darovi te želje za nastavkom izvrsne suradnje između mjesne Crkve i škola na području biskupije u ostvarenju vjeronaučne nastave.

Na susretima, kojima su nazočili i voditelji županijskih stručnih vijeća i tajnik ureda Vladimir Cesar, okupljene su ravnatelje pozdravili domaćini, a vlč. Koren u pozdravnoj riječi podsjetio je na razloge njihova susretanja, koji su ponajprije u njegovanju zajedništva i boljeg upoznavanja, dodavši kako su nakon niza godina ovakvi godišnji susreti postali već i lijepa tradicija. Naglasio je da je radost susretanja još veća zbog toga što se okupljaju u predbožićno blagdansko vrijeme, koje je drago i onima koji nisu vjernici ili članovi Crkve. Ravnateljima škola zahvalio je na suradnji, koja je uistinu primjerena, pozitivna i besprijekorna, te ih je potaknuo da i nadalje prema vjeronauku i vjeroučiteljima u školama njeguju odnos koji imaju prema ostalim školskim predmetima, učiteljima i profesorima. U nastavku je ukratko predstavio rad Katehetskog ureda koji brine o vjeronaučnoj nastavi u 89 osnovnih i 27 srednjih škola na području biskupije. U školama radi 190 vjeroučitelja laika, 15 časnih sestara i 14 svećenika, što ukupno čini brojku od 219 vjeroučitelja. Njima treba pribrojiti i 26 odgojiteljica laikinja u vjeri i 6 redovnica koje rade u predškolskim ustanovama, što ukupno iznosi više od 250 stručnih osoba o čijem radu brine Katehetski ured. Iznio je i pokazatelje pohađanja vjeronauka u školama, pa tako u prvom razredu vjeronauk polazi 98 posto djece, a u 7. razredu 96 posto. U prvom razredu srednje škole vjeronauk je upisalo 87,6 posto učenika, u drugom 86,8 posto, u trećem 87,8 posto, a u četvrtom 82,4 posto učenika. Naglasio je kako je razlog manjeg pada broja djece u srednjoj školi vjerojatno u tome što u toj dobi djeca sama odlučuju što će pohađati, te su svjesnija svoje slobode, a ako su roditelji udaljeniji od vjere i Crkve, tada i djeca sama nerijetko polako slijede njihov primjer. No, tako visoki postotak vjeroučenika u školama potvrđuje da je kršćanska tradicija prisutna u školi, kazao je vlč. Koren osvrnuvši se na neke upite ravnatelja koji su od ureda tražili mišljenje o prisutnosti križeva u školama. Naglasio je kako je križ temeljni simbol kršćanskog duha i identiteta koji se u hrvatskom narodu duboko ukorijenio i saživio na svim područjima njegova života, pa tako i na prosvjetnom i kulturnom. Ukoliko križu nije mjesto u školi, tada se možemo upitati što uopće u školi rade adventski vijenci ili božićna zbivanja jer i oni su dio kršćanskog identiteta, rekao je vlč. Koren dodavši kako se u slučaju izbacivanja kršćanskog duha iz javnog života onda treba zapitati koji ćemo kalendar koristiti i zašto nam je upravo nedjelja neradna. Stoga je zaključio kako su takve rasprave i pitanja nepotrebni jer će u protivnom biti potrebno iz škola ukloniti znatan dio hrvatske kulture i hrvatskog identiteta.

Nazočnima se obratio i varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak koji je zahvalio ravnateljima što su se ponovno okupili, te na suradnji za koju mu je drago čuti da je na visokoj razini. Osvrnuvši se na pitanje križeva, koje se nedavno aktualiziralo, kazao je kako je riječ o ostatku iz nekih prošlih vremena kada je vjera smetala u javnom životu. Naglasio je kako vjera nije neki osjećaj koji se doživljava osobno, nego je ona životni stav i identitet čovjeka koji se živi u osobnom, obiteljskom i društvenom životu. Kazao je kako je upravo želja Crkve, a svakako i samih škola, da mladom čovjeku pomaže izgraditi identitet kako bi mogao izgrađivati sebe i svijet oko sebe. U tome je ključna uloga na odgoju i obrazovanju, naglasio je biskup Mrzljak. U svom izlaganju citirao je predavanje kardinala Josipa Bozanića ravnateljima zagrebačkih škola koji je također govorio o potrebi izgradnje identiteta. Pritom je poručio kako uvijek treba imati na umu da na mlade upravo njihovi bližnji, obitelj i stariji utječu odgojem i primjerom te svakodnevnim ponašanjem i međusobnim odnosom. Kazao je kako je jedna od temeljnih vrednota i neradna nedjelja za koju se Crkva zalagala upravo iz razloga što joj je stalo do zdrave obitelji koja živi u zajedništvu, osobito u današnje vrijeme koje je puno kriza i teškoća. Govoreći o važnosti vjeronauka, istaknuo je kako on uči poštivati svoje, ali i tuđe i drugačije, što je oboje posebno značajno u današnje vrijeme. Stoga je zaželio da se nastavi bliska suradnja i međusobna prožetost škole, Crkve i obitelji koji su temelji čitavog odgojno-obrazovnog sustava koji je usmjeren u izgradnju djece i mladih. Na kraju je biskup Mrzljak zajedno s predstojnikom Korenom svima zaželio sretne i blagoslovljene božićne blagdane nakon čega su s ravnateljima razmijenjeni prigodni darovi.

Jasminka Bakoš-Kocijan