Redoviti mjesečni susret svećenika Varaždinske biskupije održan je u ponedjeljak 1. veljače u dvorani biskupijskog Pastoralnog centra u Varaždinu.

Gost susreta bio je prof. dr. sc. Davor Pavuna, svjetski poznati fizičar i znanstvenik, sveučilišni profesor fizike, kemije kondenzirane materije te mikro i opto elektronike u Lausanni u Švicarskoj. Izlagao je o temi «Znanost, okoliš i moja vjera».

Predavača i više od stotinu okupljenih svećenika na čelu s biskupom Josipom Mrzljakom pozdravio je voditelj susreta generalni vikar mons. Ivan Godina.

Prof. Pavuna uvodno je istaknuo kako će govoriti o najvećem znanstveniku svih vremena, Isusu Kristu i njegovom nauku, i to ne sa stajališta metafizike, nego fizike. Kao znanstvenik i vjernik govorio je o prirodi kao Božjoj kreaciji, potrebi očuvanja i zaštite okoliša te svojoj vjeri kao najvećem osloncu. Naglasio je kako je znanost poezija prirode, a on osobno poet prirode iza koje stoji Bog. Kazao je kako fenomenalna kreacija prirode pokazuje da je Bog kao Stvoritelj posvuda, sveznajući i trenutan, te se to može potvrditi sa znanstvene strane. No, sa znanstvene strane ne može se objasniti ljubav, a pogotovo je ne mogu probuditi u jednom srcu, kao što ne mogu ni srce otvoriti Isusu Kristu, jer to mora svaka osoba učiniti sama, istaknuo je predavač.

Izlaganje je započeo osobnim svjedočanstvom o svom obraćenju i vjerovanju u Isusa Krista koje je doživio u odrasloj dobi. Kazao je da je kao eksperimentalan fizičar odlučio napraviti «eksperiment» sa svojim životom te je spoznao da kršćanstvo daje najbolji odgovor čovjeku na pitanja koja si postavlja o vjeri, odnosno smislu života.

U izlaganju je istaknuo kako je prvo i fundamentalno pitanje civilizacije čovjeka pitanje postojanja ili nepostojanja Boga. Ukoliko Bog postoji, tada je temeljno pitanje naš osobni odnos s Bogom, a to je otvorenost našeg srca Isusu kako bismo ga upoznali i prihvatili te se potpuno predali u službu Isusa. Naglasio je kako sveto Trojstvo koje tumači Katolička Crkva, na neki način također postoji u fizici, odnosno prirodi, gdje se sve događa i postoji samo uz tri entiteta, a to su početna točka kao izvorište, energija te zakonitost djelovanja, odnosno njihovo međudjelovanje. Fizika potvrđuje kako je moguće jedino trojstvo, a potvrđuje također da uz vidljiv svijet postoji i onaj ljudskom oku nevidljiv. Naglasio je kako je kvantna fizika također potvrdila da je međudjelovanje trenutno, odnosno da sve jest i to sveprisutno i nelokalizirano, te da se sve zbiva trenutno, bez vremenskog odmaka. Na razini kvantne fizike također je potvrđeno da smo svi jedno tijelo, te da Bog, ukoliko postoji, mora biti svugdje.

Kao znanstvenik kazao je da je svaki ljudski život potpuno Božje čudo dodavši kako je čovjek koji je otvoren djelovanju Boga potpuno ucijepljen u Boga, odnosno Bog u njega, te iz tog odnosa prima Božju milost. Istaknuo je kako čovjek koji se odvoji od djelovanja Boga, odstupa od idealne Božje ljubavi i nije u mogućnosti hvatati milost Božju.

Svećenicima je poručio kako su svojim zvanjem pozvani ljudima otkrivati nauk Isusa Krista za kojeg je naglasio da uistinu sve zna i svemoguć je poput svog Oca. Potaknuo je okupljene da naglasak osobito stavljaju na molitvu jer po njoj dolazi milost, te da svoje vjernike poučavaju ljubavi, i to ljubavi prema sebi samima kao Božjim stvorenjima, ljubavi prema drugima – svojoj braći s kojima čine jedno, te Bogu koji ih je stvorio.

Na izlaganju je ujedno posvjedočio kako se u inozemstvu u znanstvenim krugovima u kojima radi njegovi kolege bez ustručavanja deklariraju kao vjernici, kršćani, i to ne samo u privatnom životu, nego i javnom, a osobito na radnom mjestu gdje rade, pa su im čak zajedničke i molitve. U raspravi, koja je uslijedila, pobliže je pojasnio još neka suvremena pitanja fizike.

Na kraju predavanja biskup Mrzljak zahvalio je predavaču što je prikazao jedan put do vjere te iznio razmišljanje o povezanosti znanosti i vjere. Istaknuo je kako je svaki čovjek, pa tako i svećenik, pozvan trajno rasti u vjeri i spoznaji Boga. Pozvao je svećenike i župnike da u svojim župama ove godine proslave 50. obljetnicu smrti biskupijskog suzaštitnika, bl. Alojzija Stepinca, o čemu im je uputio i prigodno pastirsko pismo.

Jasminka Bakoš-Kocijan