Od:
Do:

Priopćenje s pete sjednice biskupâ Zagrebačke crkvene pokrajine

Priopćenje s pete sjednice biskupâ Zagrebačke crkvene pokrajine

VARAŽDIN, 31. 3. 2010.

Biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine u utorak, 30. ožujka 2010., održali su u Biskupskome ordinarijatu u Varaždinu svoju Petu sjednicu, kojoj je predsjedao zagrebački nadbiskup i metropolit, kardinal Josip Bozanić.

U radu sjednice sudjelovali su: mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup i domaćin toga zasjedanja, zatim mons. Vlado Košić, sisački biskup, mons. Nikola Kekić, križevački biskup, mons. Vjekoslav Huzjak, bjelovarsko-križevački biskup te mons. Valentin Pozaić i mons. Ivan Šaško, zagrebački pomoćni biskupi.

U radosnome ozračju zajedništva i blizine biskupa pet biskupija biskup domaćin, mons. Mrzljak, i zagrebački metropolit, kardinal Bozanić, osvrnuli su se na dar dviju novih biskupija koje pripadaju Zagrebačkoj metropoliji i na prisutnost dvojice novih dijecezanskih biskupa, sisačkoga i bjelovarsko-križevačkoga.

Na sjednici se razmotrila tematika priprema i program skoroga povijesnog događaja hodočašća svećenika iz cijele Hrvatske u Zagreb 15. travnja ove godine, kako na sadržajnoj tako i na organizacijskoj razini. Istaknuta je ta iznimna prilika susreta u Svećeničkoj godini koja će obuhvatiti: zahvaljivanje za svećeništvo i svećenike koji na raznim mjestima i službama izgaraju u služenju Bogu i bližnjima, za učvršćivanje vjernosti poslanju i svećeničkoga jedinstva, uranjanje dublje u mudrost križa koju je živio bl. Alojzije Stepinac, oko čijih će se zemnih ostataka u euharistijskoj žrtvi, sabranosti i razmatranju naći biskupi i prezbiteri u molitvi u godini spomena na 50. obljetnicu njegove svete smrti. Jednako tako na osobit način sjajit će primjer sluge Božjega o. Ante Antića, u kojemu se lako čita predanost svećeničkomu služenju, duboka duhovnost, briga i ljubav prema svima kojima je potrebna duhovna okrjepa, među kojima se nalaze na specifičan način i svećenici.

Zasjedanje je posebnu točku posvetilo i 600. obljetnici štovanja Predragocjene krvi Kristove u Ludbregu. Mons. Mrzljak se osvrnuo na znanstveni simpozij koji je početkom ožujka održan u Varaždinu i ocijenio ga uspješnim i poticajnim, kako za teološku kulturu i istraživanja, tako i za pastoralno djelovanje. Zaključeno je također da će se prije ovogodišnjega središnjega metropolijskoga slavlja, dana 5. rujna, vjernicima uputiti posebno pastirsko pismo biskupa Metropolije. Osim toga, pogled je usmjeren i na planirani jesenski simpozij u Ludbregu koji će poglavito s povijesne strane pobliže osvijetliti teme vezane uz Ludbreg i njegovu posebnost vjerničkoga i kulturnoga života. Iduće godine planirana je proslava Metropolijskoga svećeničkoga dana 4. travnja (2011.) i sveopće nacionalno slavlje početkom rujna

Razmotreni su okviri i mogućnosti međubiskupijske suradnje u novim okolnostima. Predstavljeno je mnoštvo zajedničkih područja, zauzetosti u institucionalnim dodirnicama i inicijativama, bilo da je riječ o svećenicima, radu na promicanju duhovnih zvanja, pastoralu vezanom uz obitelj i mlade, uz duhovnost, karitativnu djelatnost i materijalnu potporu. Osim prostora zajedničke odgovornosti i brige za Metropoliju, usuglašena su, među ostalima, i neka ključna slavlja koja će ove godine imati i metropolijsku obojenost: osim slavlja ređenja, naglašeni su sljedeći datumi: 31. svibnja – Majka Božja od Kamenitih vrata u Zagrebu; 4. lipnja – slavlje sv. Kvirina u Sisku; 5. rujna – slavlje Predragocjene Krvi Isusove u Ludbregu; 7. rujna – slavlje sv. Marka Križevčanina u Križevcima.

I s ove su sjednice biskupi poslali poziv svećenicima da dođu na svećeničko hodočašće u Zagreb u travnju, a usmjerili su pogled i na svećeničko hodočašće u Rim (od 6. do 12. lipnja), na Međunarodni susret svećenika s papom Benediktom XVI. Usuglašene su pojedine točke unutar programa, kako bi i to putovanje živjelo ljepotu metropolijske suradnje. Upravo će susreti na Veliki četvrtak koji je osobito znakovit za svećenike baš ove godine ujedno biti prigoda da se svećenicima dodatno posvijesti važnost spomenutih susreta, kako bi se s većim žarom odazvali i uključili u predviđenu dinamiku.