Gradski muzej Varaždin i Varaždinska biskupija priredili su izložbu "200 godina Kaptola u Varaždinu", koja je svečano otvorena u četvrtak 20. listopada.

Izložbu je u palači Herzer Gradskog muzeja na Franjevačkom trgu u Varaždinu otvorio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, koji je u predgovoru kataloga izložbe istaknuo: “Stoljetni Čazmansko-varaždinski kaptol selio se tijekom stoljeća od Čazme preko Zagreba i Lepoglave da bi posljednjih 200 godina živio u Varaždinu gdje je svojom prisutnošću i djelatnošću ostavio neizbrisivi pečat do današnjega dana na društvenom i crkvenom području”.

Uvodnu riječ na otvorenju uputio je ravnatelj Muzeja Branko Spevec koji je naglasio da je izložba ostvarena uz mnogo napora i entuzijazma u suradnji Varaždinske biskupije i Gradskog muzeja. O povijesti Kaptola zatim je govorio preč. mr. Damir Bobovec, predstojnik Arhiva Varaždinske biskupije, koji je zaslužan za stručnu koncepciju i pripremu izložbe te njezin postav u suradnji s djelatnicima Gradskog muzeja. Istaknuo je kako je nakana i želja Varaždinske biskupije u ovom projektu bila da javnosti približi jednu crkvenu drevnu znamenitu i zaslužnu instituciju, koja već 200 godina djeluje u gradu Varaždinu, a to je Zborni kaptol Čazmansko-varaždinski Svetoga Duha.

Dvjestota obljetnica bila je povod izložbi, pa se najveći broj izložaka odnosi upravo na razdoblje posljednjih 200 godina, a dio i na razdoblje od prethodnih 600 godina. Podsjetio je da je Kaptol oko 320 godina djelovao u Čazmi, oko 250 u Zagrebu, dvije-tri godine u Lepoglavi, te posljednjih 200 u Varaždinu. Izvorna nakana zbora svećenika koji djeluju pri katedralnoj ili nekoj drugoj crkvi, odnosno da budu biskupu “pri ruci” za svečana bogoslužja i za upravljanje biskupijom, kod Čazmanskog kaptola je vrlo brzo nakon 300-njak godina morala biti promijenjena, rekao je mr. Bobovec podsjetivši da je razlog njihovom odlasku bio bijeg pred Turcima. Kada više nije bilo biskupa u Čazmi, otišli su i kanonici, i to u Zagreb gdje je već postojao stolni kaptol sa svojom ulogom. Kada su napokon došli u Varaždin, dobili su druge crkvene službe, a kanonikat je sve više do dana današnjeg postajao odlikovanje koje je na raspolaganju dijecezanskom biskupu da ga dade zaslužnim i vrijednim svećenicima kao poticaj ili nagradu za njihov trud i zalaganje. Zborni kaptol djeluje već skoro 780 godina, od čega 200 godina u Varaždinu, u kojem je njegova prisutnost, dok nije bilo biskupije, bila još zamjetnija jer su kanonici kao ugledni svećenici djelovali ne samo na vjerskom području, nego i na kulturnom, pa čak i političkom području grada Varaždina i domovine, kazao je preč. Bobovec te zaželio obilje novih spoznaja iz crkvene povijesti grada i domovine.

Na kraju je zahvalio biskupu Mrzljaku na svesrdnoj podršci, te djelatnicima Muzeja na njihovoj predanosti, osobito muzejskoj savjetnici Spomenki Težak, koja se u nastavku osvrnula na koncepciju izložbe. Naglasila je da se izložba sastoji od nekoliko cjelina, koje predstavljaju zdanja i posjede koji su u vlasništvu Kaptola, zatim dokumente (arhivalije) koji govore o njegovom povijesnom razvoju i životu, te pojedine kanonike, među kojima je niz znamenitih imena iz prošlosti domovine, poput biskupa Maksimilijana Vrhovca zahvaljujući kojem su 1811. godine kanonici iz Lepoglave došli u Varaždin. Među gotovo 200 izložaka nalazi se i dio blaga iz kaptolske knjižnice, i to nekoliko desetaka knjiga, među kojima je i misal iz 1511. godine. U cjelokupan postav izložbe uvodi isprava zagrebačkog biskupa Stjepana II. iz 1232. godine o utemeljenju zbornog kaptola pri crkvi Duha Svetog u Novoj Čazmi, mjestu kojeg je biskup sam utemeljio i naselio.

Otvarajući izložbu, biskup Mrzljak osvrnuo se na ulogu Crkve u društvu te pritom podsjetio na značajan doprinos Crkve hrvatskom narodu. I ova izložba daje nam pogled na taj doprinos, na ulogu Crkve u ovom gradu, na doprinos Kaptola, koji je bio jedan od glavnih inicijatora osnivanja Varaždinske biskupije. Vjerujemo da će Kaptol i dalje na različite načine pridonositi rastu ovoga grada i davati mu kršćanske impulse u njegovu životu i razvoju, rekao je biskup. Zaželio je da se preko ove izložbe pobliže upozna s poviješću Kaptola i njegovom djelatnošću koja je bila usmjerena i u očuvanje crkvenih i kulturnih dobara.

Podsjetio je na zauzeti rad pokojnog kanonika lektora mons. Alojzija Domislovića zahvaljujući kojem je obnovljena katedrala, koja je više od četiri desetljeća sve do osnutka biskupije bila kaptolskom crkvom. Ujedno je izrazio zadovoljstvo što je u ovoj jubilarnoj godini dovršena obnova jednog kanoničkog dobra, i to onog na Veternici koje je uređeno u Duhovni centar Varaždinske biskupije. Zaželio je nastavak rada Kanoničkom kaptolu i njegovim članovima, koji su nositelji časne prošlosti grada Varaždina, a u novije vrijeme i Varaždinske biskupije.

Bogato opremljeni katalog izložbe donosi snimke i opis svih izložaka, predgovor mjesnog biskupa, povijesni prikaz mr. Bobovca, te popis svih dosadašnjih 186 kanonika s njihovim kaptolskim službama i naslovima. Izložba će biti otvorena do 20. studenoga.

Jasminka Bakoš-Kocijan