Od:
Do:

​Održan susret svećenika Varaždinske biskupije o zaštiti i dobrobiti djece i ranjivih osoba

​Održan susret svećenika Varaždinske biskupije o zaštiti i dobrobiti djece i ranjivih osobaSVETI MARTIN NA MURI / VARAŽDIN, 16. 11. 2026.
Susret svećenika Varaždinske biskupije održan je za Međimurski i Varaždinsko-zagorski arhiđakonat u ponedjeljak, 16. studenog, pod vodstvom Centra za promicanje dobrobiti ranjivih osoba pri Hrvatskom katoličkom sveučilištu, a tema je bila „Promicanje dobrobiti maloljetnih i ranjivih osoba u Katoličkoj Crkvi. Uvod u zaštitu i dobrobit djece i ranjivih osoba“.
Za Međimurski arhiđakonat domaćin susreta bila je Župa sv. Martina biskupa u Svetom Martinu na Muri gdje je u župnoj pastoralnoj dvorani predavanje održala suradnica Centra Jelena Zadro, mag. psych., dok su svećenici Varaždinsko-zagorskog arhiđakonata sudjelovali na predavanju u dvorani Pastoralnog centra Varaždinski biskupije u Varaždinu gdje je predavanje održala voditeljica Centra dr. sc. Anita Dučkić Sertić.

Varaždinski biskup Bože Radoš istaknuo je kako Crkva mora biti sigurno mjesto u kojem se svatko, a osobito djeca, može osjećati prihvaćeno i zaštićeno. Naglasio je važnost preventivnog djelovanja te odgovornost svećenika da svojim ponašanjem i djelovanjem čuvaju povjerenje vjernika i osiguraju da Crkva ostane otvoren prostor susreta s Bogom. „Ako smo mi pozvani biti oni koji ljude upućuju na Boga, koji smo pozvani biti jedan prozor prema njemu, ako postanemo zid prema Bogu, tada je taj zid daleko, daleko strašniji nego kada je netko drugi u pitanju.“, kazao je biskup Radoš.

Posebno je upozorio na potrebu razumijevanja iskustava osoba koje su pretrpjele zlostavljanje, istaknuvši kako žrtva uvijek mora biti u središtu, a posljedice zlostavljanja mogu obilježiti čitav njezin život. Pritom je naglasio da istina mora izaći na vidjelo, ali uvijek u ljubavi i s poštovanjem prema žrtvi, bez opravdavanja počinjenog zla: „Istina uvijek treba doći na vidjelo. Ona je zapravo ključna, ali istina uvijek u ljubavi. Žrtva je uvijek u središtu i treba joj iskazati podršku i razumijevanje, a ne to činiti nekome tko je učinio zlo.“
Biskup je također istaknuo važnost trajne formacije svećenika, prepoznavanja vlastitih granica i suradnje sa stručnjacima. Upozorio je kako je briga o tjelesnom i mentalnom zdravlju sastavni dio svećeničke duhovnosti i preduvjet odgovornog pastoralnog djelovanja.

Uvodničar u svećenički susret koji je održan u Međimurju bio je predstojnik Obiteljskog centra i Ureda za obitelj Varaždinske biskupije vlč. Nikola Tomašević, a prisustvovao je i arhiđakon mons. Antun Perčić, generalni vikar biskupije.

U Varaždinu je susret moderirao biskupski vikar za kler preč. Anđelko Košćak, a nazočio mu je i varaždinski biskup Bože Radoš.

Predavačice su u predavanjima govorile o kulturi zaštite žrtava zlostavljanja, navele načine prepoznavanja različitih oblika zlostavljanja i zanemarivanja te istaknule važnost razumijevanja posljedica zlostavljanja za pogođene osobe. Istaknule su i nekolicinu crkvenih dokumenata koji govore o ovoj temi koja zahtijeva odgovornost, ali i poduzimanje preventivnih koraka u sprječavanju zlostavljanja.

Iznijele su definiciju ranjivih osoba koju su nekoliko posljednjih Papa proširivali te tako danas pod ranjivošću podrazumijevamo sve osobe koje su u nekom stanju nemoći pa tako i odrasle, a ne samo maloljetne osobe.

U svrhu bolje edukacije i prevencije, naglašena je važnost integracije predmeta na teološkim fakultetima, stručno usavršavanje svećenika, potreba stvaranja okruženja suradnje u biskupijama, oslanjanje na znanje i pomoć stručnjaka, ulaganje u materijalna dobra u zaštitu maloljetnika, stvaranje mentaliteta brige oko samih sebe, ali i važnost kriznog komuniciranja.

Istaknuto je da kultura zaštite nastaje svakodnevno, što uključuje slušanje i ozbiljno shvaćanje žrtava, prepoznavanje rizika prije štete te dosljedno postupanje i učenje iz propusta jer je zaštita zajednička odgovornost.

U drugom predavanju govorilo se o zdravim granicama u odnosima. Svećenici su imali priliku ispunjavati test samoprocjene u postavljanju granica te su uvidom u rezultate svojih odgovora mogli saznati jesu li njihove granice u odnosima porozne, rigidne i zdrave. Zdravo postavljene granice preduvjet su za brigu o mentalnom zdravlju, samopoštovanje i osobnu dobrobit.

Predavačice su navele vrste granica kao i razloge borbe s nezdravim granicama te poručile da je postavljanje granica izazov. Ako se zdravo postave, granice djeluju obostranu i stvaraju emocionalno zdravlje. „Kroz jasno definirane granice povećava se razina suradnje i komunikacije, povjerenja, potiče se profesionalna izvrsnosti i osobni razvoj, a minimiziraju se nesporazumi i sukobi“, istaknuto je.

Treće predavanje posvećeno je oblicima i vrstama zlostavljanja, njihovim posljedicama te rizičnim i zaštitnim čimbenicima. Između ostaloga, naglašeno je da nema jedne vrste zlostavljanja koja bi bila najgora, jer svako zlostavljanje je zlostavljanje.

Nakon sva tri predanja svećenici su sudjelovali i u jednoj radionici u kojoj su pred sobom imali primjer zlostavljanja te su u grupnom radu odgovarali na ponuđena pitanja. Potom je uslijedilo izlaganje skupina. Na kraju susreta održana je evaluacija.

Susret s ovom temom za svećenike Podravskog arhiđakonata održat će se za tjedan dana, u ponedjeljak 23. studenog, u Župi Molve.
Tekst: Branimir Gubić
Fotografije: Branimir Gubić, Anita Treščec


Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika