Od:
Do:

Nastavak ciklusa okruglih stolova u Varaždinskoj biskupiji s temom: Škola pred suvremenim izazovima

Nastavak ciklusa okruglih stolova u Varaždinskoj biskupiji s temom: Škola pred suvremenim izazovimaVARAŽDIN, 2. 10. 2023.
Škola pred suvremenim izazovima bila je tema 6. susreta u ciklusu okruglih stolova koje Varaždinska biskupija nastavlja organizirati svakog prvog ponedjeljka u mjesecu i nakon ljetne stanke. Okrugle stolove nastavlja moderirati Irena Gotal, voditeljica Biskupijske knjižnice Varaždin, a gošće okruglog stola 2. listopada bile su Ljuba Duvnjak, vjeroučiteljica i ravnateljica Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu te Anđelka Rihtarić, prof. hrvatskog jezika i ravnateljica OŠ „Vladimir Nazor“, Sveti Ilija. Kao i svakog puta, susret je započeo molitvom koju predvodi vlč. Marko Domiter, biskupov tajnik.

Ova tema okruglog stola odabrana je povodom Svjetskog dana učitelja, koji se obilježava 5. listopada, a kako je istaknula Gotal "prigoda je to za isticanje važnosti rada svih učitelja i nastavnika i njihov utjecaj na razvoj društva u cjelini, te da se naglasi važnost te profesije, ali i samog obrazovanja čiji su oni nositelji." Duvnjak je stoga najprije govorila o statusu obrazovnog sustava, ali i samih učitelja u Republici Hrvatskoj. Kada je riječ o materijalnim uvjetima, uvijek će se naći prigovori kako oni nisu jednaki u svim školama. Podsjetila je kako postoje škole koje su slabije opremljene, zatim one koje rade u tri smjene što stvara određene poteškoće u organizaciji nastave te je opterećenje za djecu i organizaciju života roditelja, osobito ako je riječ o osnovnim školama. Osim toga, dodaje Duvnjak, status učitelja je uvijek izazovan.

„Uvijek se raspravlja o tome jesu li učitelji premalo plaćeni ili previše plaćeni za koliko rade, ali status učitelja ovisi isključivo o tome koliko ćemo se mi davati, izgrađivati kao osobe i brinuti jedni o drugima, jer svaki poziv u kojem služimo drugima, nema tih novčanih sredstava koji to mogu nadoknaditi. Tako je to i s medicinskim službama. Ako se iskreno dajemo ljudima koji su nam povjereni, koji su nam na brizi, onda ne polazimo od materijalnoga, nego od toga koliko mi primamo i koliko dajemo za dobrobit društva i zajednice“, poručila je Duvnjak.

Rihtarić je pak najprije predstavila najnoviji eksperimentalni program cjelodnevne nastave koji se provodi u nekim školama diljem zemlje, a potom iznijela i svoje mišljenja o njegovim prednostima i nedostacima poručivši pritom kako treba dati malo vremena da eksperiment zaživi.

„Ima tu i kakofonije, natezanja i na jednu i na drugu stranu. Meni osobno se nikako ne sviđa da (moje) dijete (kad bih imala dijete osnovnoškolske dobi), svaki dan provede u školi do 17 sati, a ja sam kod kuće već u 15 sati. Dakle, tu su svakako roditelji oni koji će u jednom času trebati nešto reći kad eksperiment bude išao svome kraju. Ali za početak, mislim da je uvijek dobro trezveno stati i razmisliti što je plus, što je minus i onda s tih pozicija i javno govoriti“, poručila je Rihtarić.

Jedna od tema okruglog stola bilo je i stanje vjeronauka u školama.

"Stanje vjeronauka je različito po biskupijama u odazivu, ali je uvijek povezano s time koliko mi kvalitetno i sa srcem doista služimo navještaju Evanđelja djeci i mladima koji su nam povjereni i koliko smo doista autentični i iskreni svjedoci te koliko smo spremni bit glas Crkve i služiti navještaju Evanđelja u školskom sustavu", rekla je Duvnjak.

Rihtarić se pak dotakla činjenice kako je vjeronauk, svo ovo vrijeme od kada je uveden u školu u redovnu nastavu kao izborni predmet, na meti glasova koji ističu kao problem to što djeca koja ne pohađaju vjeronauk nemaju gdje biti, lutaju hodnicima, nemaju gdje boraviti, zapostavljena su i tako dalje.

„Moje pitanje je zašto se iste stvari ne traže i za djecu koja ne pohađaju izborni drugi strani jezik, ili informatiku? Naime, mislim da oni koji na taj način prigovaraju, zapravo ne prigovaraju iz brige za tu djecu, nego su protivnici vjeronauka koji se nalazi u školi. Naravno da o učenicima koji ne pohađaju redovnu nastavu bilo kojega predmeta treba škola voditi brigu, osigurati im prostor gdje će boraviti i većina škola vodi brigu o toj djeci. Ja bih rekla da su motivi malo drugačiji od dobrobiti djece“, rekla je Rihtarić.

Na okruglom stolu o školi pred suvremenim izazovima bilo je riječi i o rodnoj ideologiji koja, prema riječima Rihtarić, ne da ulazi, nego je već ušla u sve pore našega društva te se postavlja pitanje kako pristupiti takvim stvarnostima. Rihtarić poručuje da je u tim slučajevima potrebno djecu odgajati kako kaže Katolička Crkva, ali i cijeli humanistički odgoj koji je na europskome tlu prisutan još od antičke Grčke, a to je da osobu uvijek moraš prihvatiti. Osobi koja je u nevolji uvijek moraš pomoći. Osobu koja traži pomoć, uvijek moraš uputiti.
S rodnom ideologijom je problem što su je aktivisti doveli u fokus kao da je to najvažnija stvar u kulturi Europe.  

„A nije“, tvrdi Rihtarić te nastavlja „Ja kao majka, učitelj i ravnatelj uvijek moram i želim prihvatiti svako dijete i svakoga čovjeka sa svim njegovim potrebama, mukama, problemima, sa svime onim što je unutrašnjost toga čovjeka i pomoći gdje god i kako god mogu. Ali i ja imam pravo na svoje mišljenje i na svoj stav. A odgoj nije uvijek sam podilaženje, tepanje i maženje. Odgoj uvijek mora biti iz ljubavi, a onda iz te ljubavi djelovati – na katoličkim, odnosno kršćanskim načelima, a to zapravo jesu humanistička načela.“

Tokom okruglog stola razvila se i kvalitetna rasprava s posjetiteljima, a gošće su zaključno s okupljenima podijelile i svoje želje kakve bi škole htjele u budućnosti.

„Sanjam školu u kojoj će biti zadovoljni i učenici, i djelatnici, i roditelji, gdje ćemo zajedno voditi brigu jedni o drugima, gdje ćemo se međusobno odgajati, učiti i napredovati, i na kraju, stvoriti jedno plemenito, dobro i kvalitetno društvo“, rekla je Duvnjak dok je Rihtarić poručila kako sanja školu u kojoj će svi zajedno rasti: i djeca, i učitelji, i roditelji. Školu koja je partnerska, prijateljska i podupiruća i školu koje će se svaki njezin polaznik, kad ode iz nje, rado sjećati i u koju će se rado vraćati.

„To je zadatak sviju nas, ne samo učitelja, nego i roditelja i djece – škola u kojoj će se ta međusobna potpora osjećati i u kojoj ćemo svi kao ljudi rasti“, zaključila je Rihtarić.

Na kraju susreta, Gotal je najavila i novi okrugli stol prvog ponedjeljka u studenome koji će se baviti pitanjem zdravstva i izazovima s kojima se susreću današnji liječnici i korisnici njihovih usluga. Gosti će biti izv. prof. dr. sc. Jasminka Stepan Giljević, primarijus i v.d. Pročelnice Zavoda za pedijatrijsku onkologiju i hematologiju s dnevnom bolnicom „Mladen Ćepulić“ iz Klinike za dječje bolesti Zagreb te  dr. sc. Dubravko Habek, redoviti profesor Medicinskog fakulteta na Hrvatskom katoličkom sveučilištu i liječnik na Klinici za ženske bolesti i porode KB Merkur.
 
Iva Kuzmić
 
 
 
 
 


Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika