Na tromeđi župa Križovljan, Natkrižovljan i Vinica proslavili sv. Marka Križevčanina
.jpg?width=660&height=440&mode=max)
Na južnom dijelu svog vinograda, u Vinogradskoj ulici u Radovcu, Jadranka i Vjekoslav Lazar 2009. godine sagradili su zavjetnu kapelu za zdravlje u obitelji posvećenu svetom Marku Križevčaninu, a ista je te godine, 12. rujna i blagoslovljena.
Kapelu svetog Marka Križevčanina obitelj Lazar sagradila je uz pomoć rodbine, susjeda, prijatelja i vlasnika obližnjih vinograda, a koji se prostiru na susjednom području naselja Radovec, Vinica Breg i Natkrižovljan.
Povodom spomendana svetog Marka Križevčanina, kojeg Crkva slavi 7. rujna, svake se godine kod kapele slavi sveta misa, a kako su ove godine berbe nešto ranije odlučeno je da svečana proslava ove godine bude u subotu, 30. kolovoza 2025, godine s početkom u 17 sati.
Misno slavlje predvodio je vlč. Ivan Žmegač, župnik Župe Svetog Bartola apostola, Bartolovec, a u prigodnoj propovijedi vlč. Žmegač rekao je da je zavjetna kapela sagrađena na tromeđi tri župe: Uzvišenja sv. Križa Križovljan, svete Barbare Natkrižovljan i svetog Marka Vinica te podsjetio da se Marko Stjepan Krizin rodio 1580. godine u kraljevskom gradu Križevcima. Studij filozofije završio je u Grazu, a u Rimu, u papinskome zavodu Germanico-Hungaricum je potom studirao teologiju te je za svećenika zaređen 1615. godine, a mučeničkom smrću stradao je u Košicama 7. rujna 1619. godine. Tijelo Sv. Marka, kao i dvojice svećenika koji su također mučena i ubijena u Košicama, počivaju u uršulinskoj crkvi svete Ane u slovačkom gradu Trnava. Blaženima ih je proglasio papa Pio X. 1905. a u Košicama svetima Ivan Pavao II. 2. srpnja 1995. godine. Sveti Marko Križevčanin zaštitnik je grada Križevca i Koprivničko križevačke županije te Bjelovarsko-križevačke i Varaždinske biskupije.
Vlč. Ivan Žmegač svetu misu prikazao je za preminule svećenike, dobrotvore i podupiratelje izgradnje kapelice, a na kraju mise članice Ženskog pjevačkog zbora Križarice iz župe Križovljan otpjevale su pjesmu Čuj nas, Majko nado naša koju je napisao don Mihovil Mijo Ćurković.
Franjo Talan