Tisuće vjernika iz svih krajeva Hrvatske, te brojni hodočasnici iz inozemstva okupili su se u subotu 4. rujna u Ludbregu kako bi iskazali štovanje i učvrstili vjerovanje u najveća otajstva kršćanske vjere u svetištu Predragocjene Krvi Kristove koje brojnim duhovnim sadržajima proslavlja 600. obljetnicu posebnoga štovanja Presvete Krvi.

I dok središnje slavlje prve nedjelje u rujnu, na tzv. Svetu nedjelju, okuplja desetke tisuća hodočasnika, već tradicionalno na Svetu subotu svetište organizirano pohode vjernici iz brojnih hrvatskih župa. Premda se tijekom ove godine odvijaju sadržaji predjubilarne godine proslave štovanja Presvete Krvi po vidljivom znaku euharistijske pretvorbe za vrijeme mise 1411. godine u kapeli ludbreškog dvorca Batthyany, brojna vjerska događanja u Ludbregu već imaju jubilejski predznak. Ovogodišnje središnje svečanosti u čast Presvete Krvi započele su 22. kolovoza, a zaključit će se hodočašćem vjernika iz župa Zagrebačke metropolije na Svetu nedjelju 5. rujna kada će misno slavlje predvoditi metropolit kardinal Josip Bozanić. Među ovogodišnjim jubilejskim sadržajima ujedno su već održani teološki simpozij o štovanju Presvete Krvi u ožujku u Varaždinu, te simpozij s povijesnog gledišta koji će se održati u Ludbregu 28. listopada.

S obzirom na brojne duhovne sadržaje u prigodi proslave te važne obljetnice za Crkvu u Hrvata i nedavno pismo biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine kojim su vjernicima dodatno željeli posvijestiti svu vrijednost otajstva Kristove Krvi, i ove godine ludbreško svetište pohode mnogobrojni hodočasnici kako bi se poklonili pred Presvetom Krvlju, uputili molitve i zagovore za Božje milosrđe, pristupili sakramentu pomirenja te se osnažili u vjeri za svakodnevni život.

Više od 30.000 vjernika okupilo se na Svetu subotu u ludbreškom svetištu. Središnji dio cjelodnevnih duhovnih događanja bilo je svečano euharistijsko slavlje koje je predvodio križevački biskup mons. Nikola Kekić u zajedništvu s varaždinskim biskupom mons. Josipom Mrzljakom te još 120 svećenika. Misi je prethodila svečana procesija u kojoj je pokaznica s Presvetom Krvi prenesena iz župne crkve Presvetog Trojstva u zavjetnu kapelu, oko koje se sabralo mnoštvo hodočasnika iz 130 hrvatskih župa kako bi u zajedništvu proslavili euharistijsko otajstvo. Sve okupljene pozdravio je domaći župnik i voditelj svetišta preč. Josip Đurkan koji je kazao da je “Isusova krv najveća i savršena objava ljubavi Boga koji toliko ljubi svijet i čovjeka da je darovao svoga Jedinorođenca“, kako su to u svom pismu istaknuli biskupi Zagrebačke metropolije. Zahvalio je svima koji su i ove godine došli hodočastiti živome vrelu, izvoru radosti i spasa. Hodočasnicima je dobrodošlicu uputio i gradonačelnik Ludbrega Marijan Krobot koji je zahvalio preč. Đurkanu što već 25 godina vodi brigu o tom sve značajnijem svetištu hrvatskoga naroda te promiče njegovu važnost.

Mons. Mrzljak kao biskup domaćin uputio je pozdrav svim hodočasnicima kazavši kako se nalaze u predjubilarnoj godini proslave 600. obljetnice od događaja čuda koji se zbio 1411. godine. Naglasio je kako jubilej potiče da se uputi zahvalnost Bogu za sva dobročinstva koja se od Njega primaju.

Biskup Kekić u propovijedi je kazao kako ludbreško svetište na neki način doživljava kao Jakovljev zdenac na kojemu se Isus umoran od puta odmarao i pijući iz njega utažio svoju žeđ. Primijetio je kako danas mnogi traže izlaz od raznih vrsta žeđi pijući s otrovnih izvora te slušajući upute i ponude raznoraznih lažnih proroka, dodavši da to dovodi do toga da je čak i društvo istinski bolesno. Osvrnuvši se na važnost obitelji kao temelja Crkve i društva, upitao se kakve su naše obitelji: “Živimo li u istinskoj ljubavi i međusobnom poštovanju? Imaju li roditelji dovoljno vremena za svoju djecu, posvećuju li im dovoljno ljubavi, razgovaraju li s njima o njihovim problemima, daju li im dobar primjer ili sve to prepuštaju školi, ulici i komjutorima?“, upitao se biskup Kekić. Hodočasnicima je poručio kako u Ludbregu mogu utažiti svoju duhovnu žeđ, i to na dva izvora, putem ispovijedi i euharistije, ali je postavio i pitanje koliko su živa Crkva, a koliko Crkva koja tek životari.

“Je li ono Božje zrno usađeno u našu osobu kod krštenja uopće proklijalo i daje li plodove ili smo kao ona usahla beživotna smokva? Kršćanin je od Isusa pozvan da bude kvasac ovoga svijeta, da bude svjetlo. Da smo mi kršćani taj Božji kvasac, da smo zagrijani za Boga našega, vjerujte mi da bi svijet u nama i oko nas bio sasvim drugačiji. Bio bi to onda Božji svijet, nešto poput raja zemaljskoga. Ako želimo jednom postići stanje vječnoga raja, onda taj raj moramo stvarati već ovdje na zemlji. To je preduvjet“, poručio je biskup Kekić. Kazao je kako se to ne može postići bez Boga jer “mladice bez povezanosti sa trsom ne mogu donijeti ama baš nikakva ploda. Tako niti mi kršćani bez povezanosti s Isusom Kristom - Božjim trsom. Taj životni sok koji se diže iz trsa prema mladici jest milost Božja, ono Božje što prožima cijelu osobu i čini je plodonosnom“, rekao je biskup pozvavši okupljene na preispitivanje savjesti o tome na koji način žive kao kršćani. “Upitajmo se kakva je moja ljubav prema svakom čovjeku? Jesam li poput Kaina digao ruku na brata svoga, na dijete svoje koje se tek začelo? Je li moj jezik nekome tko je nevin uništio dobar glas i pribio ga na stup sramote? Poštujem li dostojanstvo svakoga djeteta, djevojke, mladića, muža i žene i red koji je Bog odredio između muške i ženske osobe? Jesam li se okoristio vlašću ili nekim položajem u društvu da bih druge potkradao? Jesam li u životu lažac ili ljubitelj istine, i uvijek samo istine? Jesam li svjestan i odgovoran da ovu prirodu moram sačuvati zdravom za buduća pokoljenja? Mi kršćani trebamo se iskreno svakoga dana tako preispitati i na mnogo toga odgovoriti“, rekao je biskup Kekić te zaželio da ih sve Isus Krist pouči i osnaži svojim svetim Duhom da bi počeli drugačije razmišljati, govoriti i nadasve djelovati i tako graditi novi društveni poredak - civilizaciju ljubavi.

Jasminka Bakoš-Kocijan