Mons. Vlado Košić novi sisački biskup, a mons. Vjekoslav Huzjak prvi bjelovarsko-križevački biskup

ZAGREB - LEPOGLAVA, 5. 12. 2009.
Apostolska nuncijatura u Republici Hrvatskoj priopćila je da je Sveti Otac Benedikt XVI. 5. prosinca 2009. godine donio sljedeće odluke:
- utemeljio je Sisačku biskupiju podjelom područja Zagrebačke nadbiskupije, a nova će biskupija biti sufraganska biskupija iste metropolijske Crkve zagrebačke
- utemeljio je Bjelovarsko-križevačku biskupiju podjelom područja Zagrebačke nadbiskupije, a nova će biskupija biti sufraganska biskupija iste metropolijske Crkve zagrebačke.
Sveti Otac Benedikt XVI. imenovao je:
- preuzvišenog mons. VLADU KOŠIĆA, dosadašnjeg pomoćnog biskupa zagrebačkog, sisačkim biskupom
- mons. VJEKOSLAVA HUZJAKA, dosadašnjeg generalnog tajnika Hrvatske biskupske konferencije, prvim biskupom bjelovarsko-križevačkim
Utemeljenjem dviju novih biskupija Zagrebačku crkvenu pokrajinu sada čine: Zagrebačka nadbiskupija kao sjedište metropolije te sufraganske biskupije; Križevačka eparhija za vjernike bizantskog obreda te biskupije Varaždinska, Sisačka i Bjelovarsko-križevačka.
Sadašnja župna crkva Uzvišenja Svetoga Križa u Sisku bit će katedrala Sisačke biskupije, a sveti Kvirin, biskup i mučenik iz Siska bit će zaštitnik nove biskupije.
Sadašnja župna crkva svete Terezije Avilska u Bjelovaru bit će katedrala Bjelovarsko-križevačke biskupije, a sadašnja crkva Svetoga Križa u Križevcima bit će konkatedrala. Sveti Marko Križevčanin, svećenik i mučenik iz Križevaca, bit će zaštitnik Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Hrvatska sada ima 17 biskupija (uključujući Vojni ordinarijat). Ima 5 nadbiskupa ordinarija, 12 biskupa ordinarija, 3 pomoćna i 3 umirovljena biskupa. Ukupno ih je 23.
U Lepoglavi, gdje je u subotu 5. prosinca na godišnjicu održavanja znanstvenog skupa i obljetnicu izlaska bl. Alojzija Stepinca iz lepoglavskog zatvora 1951. godine nakon petogodišnjeg sužanjstva, predstavljen zbornik radova s tog skupa, varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak okupljenim uzvanicima i vjernicima prenio je vijest o objavi odluke pape Benedikta XVI. o osnivanju dviju novih biskupija i imenovanju njihovih prvih biskupa. Na kraju predstavljanja Stepinčeva zbornika, vijest koju je prenio biskup Mrzljak popraćena je i pozdravljena spontanim srdačnim pljeskom. Biskup Mrzljak kazao je kako su obojica rođeni na području Varaždinske biskupije u župama blizu biskupskog grada Varaždina. Novi sisački biskup mons. Vlado Košić rodom je iz župe Petrijanec, dok je novi bjelovarsko-križevački biskup mons. Vjekoslav Huzjak rođen u Jalžabetu. Obojica rado dolaze u Varaždin i Varaždinsku biskupiju u raznim prigodama te sudjeluju u slavljima sa svećenicima i vjernicima Varaždinske biskupije koja se ponosi većim brojem duhovnih zvanja, osobito u aktualnoj Svećeničkoj godini kada ima čak 11 đakona.
Za biskupe novoutemeljenih biskupija dvojica svećenika, rodom s područja Varaždinske biskupije, bit će ustoličena upravo u godini kada će se obilježavati 50. obljetnica mučeničke smrti bl. Alojzija Stepinca, suzaštitnika Varaždinske biskupije.
Mons. Vlado Košić rođen je 20. svibnja 1959. godine u Družbincu, župa Petrijanec koja danas pripada Varaždinskoj biskupiji. Osnovnu školu pohađao je u Petrijancu, a klasičnu gimnaziju u Dječačkom sjemeništu na Šalati u Zagrebu. Filozofski i teološki studij završio je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Za svećenika Zagrebačke nadbiskupije zaređen je 30. lipnja 1985. godine. Na KBF-u u Zagrebu postigao je licencijat 1989. godine, a 1997. doktorat iz teologije s disertacijom pod naslovom „Teolog Franjo Ksaver Pejačević (1707. – 1781.) – značajke".
Mons. Košić bio je župni vikar u Karlovcu (Dubovac) i u Zagrebu (Špansko). Od 1990. do 1992. godine bio je župnik u Hrastovici, a od 1992. do 1995. u Petrinji. Od 1995. godine predaje pri Katedri dogmatske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sveti Otac Ivan Pavao II. imenovao ga je pomoćnim zagrebačkim biskupom 29. prosinca 1998., a za biskupa je zaređen 6. veljače 1999. godine u zagrebačkoj katedrali.
Biskup Košić je do sada bio na službi generalnog vikara Zagrebačke nadbiskupije, biskupskog vikara za područje Siska, bio je zadužen za laike i kulturu. Pri HBK predsjednik je Komisije „Iustitia et pax" i Vijeća za ekumenizam i dijalog. Napisao je više knjiga i članaka, održao je brojna predavanja te sudjelovao na raznim znanstvenim i crkvenim simpozijima. Mons. Košić govori njemački i talijanski, a poznaje i engleski jezik.
Mons. Vjekoslav Huzjak rođen je u Jalžabetu 25. veljače 1960. godine koja danas pripada Varaždinskoj biskupiji. Osnovnu školu pohađao je u rodnome mjestu, a klasičnu gimnaziju u Nadbiskupskom dječačkom sjemeništu na Šalati u Zagrebu. Filozofsko-teološki studij pohađao je od 1980. do 1986. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Za svećenika Zagrebačke nadbiskupije zaređen je u Zagrebačkoj prvostolnici 29. lipnja 1986. Prigodom osnutka novih biskupija 1997. godine inkardiniran je u Varaždinsku biskupiju.
Nakon ređenja bio je kapelan u Mariji Bistrici od 1986. do 1991. Potom je imenovan upraviteljem župe Rođenja Marijina u Zagrebu (Savica-Šanci). Godine 1993. započeo je postdiplomski studij na Papinskome sveučilištu Gregoriana u Rimu. Magisterij iz fundamentalne teologije postigao je 16. lipnja 1995., a na Papinskom Istočnom institutu položio je magisterij iz istočnih crkvenih znanosti 24. lipnja 1996. godine.
Vjekoslav Huzjak od ožujka 1999. godine djeluje u Tajništvu Hrvatske biskupske konferencije sa sjedištem u Zagrebu. U travnju te godine postavljen je za glavnog tajnika HBK i na toj je službi bio do danas. Od 2000. godine predavač je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Njegova doktorska teza pod naslovom je 'Teološko-duhovna vizija kulture u naučavanju pape Ivana Pavla II. obzirom na kršćanski Istok'. Izradio ju je pod vodstvom profesora Marka Ivana Rupnika, a obranio 4. prosinca 2002. godine. Mons. Huzjak govori talijanski i njemački jezik, a poznaje engleski i francuski.