VARAŽDIN, 3. 4. 2026.

---

Obrede Muke Gospodnje na Veliki petak, 3. travnja, u varaždinskoj katedrali predvodio je umirovljeni varaždinski biskup Josip Mrzljak u zajedništvu s varaždinskim biskupom Božom Radošem i svećenicima središnjih biskupijskih ustanova te umirovljenim svećenicima iz Svećeničkog doma u Varaždinu.

---

Liturgija Velikog petka započela je službom riječi, a u pjevanju Muke Gospodina našega Isusa Krista po Ivanu sudjelovali su članovi katedralnog zbora pod ravnanjem orguljaša Višeslava Jaklina te umirovljeni svećenik preč. Dragutin Bogadi.

Biskup Mrzljak u svojoj propovijedi izdvojio je dva događaja iz naviještenog evanđelja na koja se kratko osvrnuo. Prvi se tiče Petra koji je mislio da odsijecanjem uha razbojniku može obraniti Isusa. Poručio je kako se i danas događa da moćnici svijeta nasiljem pokušavaju nešto postići te da se povijest ponavlja. „Papa često opominje državnike svijeta da oružjem ne mogu uspostaviti mir, mir se postiže na drugačiji način. Isus nam pokazuje da se mir ne može na silu uspostaviti te da se mir najprije događa u čovjeku, u njegovoj duši“, istaknuo je mons. Mrzljak.

Drugi događaj koji je biskup istaknuo je pljuska koju je Isus dobio jer je govorio istinu. „Isus je puno toga prešutio, ali vidimo kako je itekako znao reći riječ koja će nam ostati putokaz za sva vremena, da uvijek treba govoriti ono što je istina, bez obzira ako dobijemo za to pljuske, a Crkva je to doživljavala kroz povijest kada su je progonili i kad smo dobili mnoge mučenike, svjedoke“, poručio je. „Nismo danas ovdje samo kao neka zajednica koja se sjeća povijesti, događaja koji se dogodio, nego smo ovdje zato da u tim riječima koje smo čuli sada razmišljamo i da vidimo kako ta riječ Božja odzvanja u našem osobnom životu, našim obiteljima, našem društvu, zajednici u kojoj živimo“, naglasio je biskup.

Potaknuo je i ohrabrio vjernike da sudjeluju u obredima Velikoga tjedna jer će tako ojačati i obogatiti svoju vjeru jer „Božja riječ je uvijek nova, uvijek progovara na nov način.“

Nakon Službe riječi uslijedio je drugi dio obreda Velikoga petka - klanjanje svetom križu.

Liturgija je zaključena svetom pričesti, hostijama koje su posvećene na Veliki četvrtak. Nakon popričesne molitve i molitve nad narodom vjernici su se razišli u tišini, a na Veliku subotu Crkva ostaje uz grob Gospodnji razmatrajući njegovu muku i smrt te se uzdržava od misne žrtve sve do Vazmenog bdjenja u Vazmenoj noći.

Posebnost Velikog petka u varaždinskoj katedrali bilo je tradicionalno glazbeno-molitveno razmatranje muke Kristove pod nazivom „Tenebrae“ koje je u večernjim satima i ove godine organizirao komorni vokalni ansambl Donum uz potporu Ureda za crkvenu glazbu Varaždinske biskupije. Koncepcijski bazirane na drevnom obredu officium tenebrarum (služba sjenâ), „Tenebrae“ donose pažljiv izbor biblijskih čitanja, prigodnih molitvi/razmatranja te moteta, koji se izmjenjuju u potpunome mraku, a sve kako bi promišljanje posljednjih Kristovih trenutaka na ovome svijetu bilo čim potpunije i dublje. Moteti su izabrani iz bogate ostavštine od gregorijanike, preko renesanse do suvremenih autora, dok je čitanja odabrao i molitve/razmatranja priredio vlč. lic. bibl. theol. Lovro Biškup, a narator je bio Leon Žganec-Brajša.
 

---