VARAŽDIN, 18. 4. 2025.

---

Obrede Muke Gospodnje na Veliki petak, 18. travnja u varaždinskoj katedrali predvodio je umirovljeni varaždinski biskup Josip Mrzljak u zajedništvu s varaždinskim biskupom Božom Radošem i svećenicima iz središnjih biskupijskih ustanova te umirovljenim svećenicima iz Svećeničkog doma u Varaždinu.

Liturgija Velikog petka započela je službom riječi, a u pjevanju Muke Gospodina našega Isusa Krista po Ivanu sudjelovali su Mislav Lucić u ulozi evanđelista, Ivan Topić u ulozi Isusa, dok su solisti i članovi katedralnog zbora pod ravnanjem orguljaša Višeslava Jaklina otpjevali uloge Petra, slugu i sluškinje, Poncija Pilata, Židova, glavara svećeničkih i vojnika.

Nakon Muke, biskup Mrzljak je uputio homiliju okupljenim vjernicima koju je započeo podsjećanjem na svjedočanstvo svetog Ivana, jedinog učenika koji je ostao uz Isusa do samog kraja.

Kroz usporedbu ondašnjeg Jeruzalema - grada u žurbi, trgovini i pripremama za blagdan - s današnjim vremenom, propovjednik je potaknuo slušatelje na razmišljanje: "Danas, što se danas događa? Promijenila su se vremena, kulture, ljudi, na nekoliko stotina svjetskih jezika čita se ovo što se danas dogodilo i mi se pitamo da li se danas što čuje? Da li mi to razumijemo? Da li prihvaćamo? Ovisi zapravo o svakome od nas. Za nas ovo nije samo povijesni događaj, ovo je događaj našeg vremena. Mi se sjećamo o prošlosti da bismo na tome gradili sadašnjost i budućnost."

U svjetlu Jubilejske 2025. godine, biskup Mrzljak je istaknuo potrebu da Jubilej ne bude samo slavlje prošlosti, već trenutak buđenja vjere, nade i odgovornosti. Citirajući pastirsko pismo hrvatskih biskupa, naglasio je važnost jubileja kao vremena milosti, pomirenja i obnove kršćanskog poslanja - u osobnom, obiteljskom i narodnom životu.

Poseban naglasak stavio je propovjednik na hrvatski povijesni i duhovni kontekst, uključujući spomen na Splitski sabor i lik kralja Tomislava, uz poruku da se i iz prošlosti mogu crpiti ohrabrenje za sadašnjost i nadahnuća za hod u vjeri i nadi, kao hodočasnici nade.

Propovijed je biskup Mrzljak završio dirljivim recitiranjem pjesme "Golgota" Silvija Strahimira Kranjčevića - snažnog poetskog prikaza Kristove patnje, ali i nade u uskrsnuće. Poruka pjesme je jasna, kao što kaže posljednji stih: "da ne može nikad biti bez Golgote uskrsnuća."

Služba riječi u Obredima Velikog petka završava svečanom Sveopćom molitvom vjernika nakon čega započinje drugi dio Obreda Muke Gospodnje - Klanjanje svetom križu koji je donesen u svetište te izložen vjernicima na klanjanje.

Liturgija je zaključena svetom pričesti hostijama posvećenima na Misi Večere Gospodnje, dan ranije na Veliki četvrtak.

Nakon popričesne molitve i molitve nad narodom vjernici su se razišli u tišini, a na Veliku subotu Crkva ostaje uz grob Gospodnji razmatrajući njegovu muku i smrt te se uzdržava od misne žrtve sve do Vazmenog bdjenja u Vazmenoj noći.

---