Tradicionalni radni godišnji susreti svećenika, poznati pod nazivom “korone“, održani su tijekom mjeseca studenoga po dekanatima Varaždinske biskupije.

Svećenici su promišljali o vremenitim crkvenim dobrima pomoću tri teme koje su u svakom dekanatu obradili pojedini svećenici. Teme su bile sljedeće: 1. Svrha crkvenih dobara i pravo Crkve na vremenita dobra; 2. Stjecanje dobara i upravljanje dobrima; 3. Ugovori i napose otuđenje, nabožne volje općenito i nabožne zaklade.

Koronama je, uz dekane, predsjedao varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.

Korone su održane sljedećim redom:

1) 3. studenoga u Margečanu (Gornjovaraždinski dekanat). Koronske radnje su napisali i održali Ivica Cujzek, Zoran Gložinić i Josip Drvoderić; prisutni su bili svi župnici, osim vlč. Ivana Košića, te župni vikar iz Ivanca i Antun Gorek, umirovljeni svećenik.

2) 4. studenoga u Podravskim Sesvetama (Đurđevački dekanat). Koronske radnje su napisali i održali Neven Blažon, Davor Šumandl i Danijel Herceg; prisutni su bili svi župnici i župni vikari.

3) 8. studenoga u Vrbnom (Bednjanski dekanat). Koronske radnje su napisali i održali Petar Mlakar, p. Josip Krčmar i Zorislav Šafran; prisutni su bili svi župnici, osim vlč. Josipa Jagarčeca.

4) 10. studenoga u Strahonincu (Čakovečki dekanat). Koronske radnje su napisali i održali p. Marko Pustišek, p. Tomislav Faletar i Tomislav Kos; prisutni su bili svi župnici i župni vikari, zatim vlč. Milan Lončarić, dušobrižnik u Županijskoj bolnici Čakovec te umirovljeni svećenik Josip Horvat ml.

5) 14. studenoga u Vratišincu (Gornjomeđimurski dekanat). Koronske radnje su napisali i održali Tomislav Leskovar, Ivica Puškadija ml. i Josip Đurin; prisutni su bili svi župnici, župni vikar iz Nedelišća te vlč. Branko Picek, župnik župe sv. Ivana Krstitelja u Novoj Vesi u Zagrebu.

6) 15. studenoga u Maloj Subotici (Donjomeđimurski dekanat). Koronske radnje su napisali i održali Alexandre Djivoedo Adjimon, Darko Kelemenić i Ljuban Škraba; prisutni su bili svi župnici, župni vikar iz Preloga te umirovljeni svećenik Josip Horvat ml.

7) 16. studenoga u Oštricama (Varaždinsko-toplički dekanat). Koronske radnje su napisali i održali Ivica Horvat, p. Igor Horvat i Jadranko Benjak; prisutni su bili svi župnici. Na koroni su također sudjelovali p. Anđelko Sesar i p. Ante Gašparić iz franjevačkog samostana u Novom Marofu, preč. Andrija Jagečić-Boltek, dušobrižnik u bolnici u Varaždinskim Toplicama te preč. Ivan Košćak, umirovljeni svećenik.

8) 21. studenoga u Bartolovcu (Donjovaraždinski dekanat). Koronske radnje su napisali i održali Tomislav Dodlek, Žarko Pavlović i Igor Radašić; prisutni su bili svi župnici i župni vikari, osim vlč. Damira Kovačića. Prisutni su bili također i preč. Franjo Biškup, duhovnik sestara uršulinki u Varaždinu te p. Lucije Jagec, gvardijan franjevačkog samostana u Varaždinu.

9) 22. studenoga u župi Koprivnica - Starigrad (Koprivnički dekanat). Koronske radnje su napisali i održali Ninoslav Tkalec, Mario Križanac i p. Krunoslav Albert; prisutni su bili svi župnici, osim vlč. Krunoslava Pačalata, te župni vikar iz župe sv. Antuna Padovanskog.

10) 23. studenoga u Ždali (Virovski dekanat). Koronske radnje su napisali i održali p. Tomislav Glavnik, Marinko Prstec i Ivica Bačani; prisutni su bili svi župnici.

11) 24. studenoga u Svetom Đurđu (Ludbreški dekanat). Koronske radnje su napisali i održali Tito Damir Šmintić, Vjekoslav Vidaček i Tihomir Kosec; prisutni su bili svi župnici te župni vikar iz Ludbrega.

U svojim izlaganjima svećenici su podsjetili kako Crkva po prirođenom pravu, neovisno o svjetovnoj vlasti, može stjecati, posjedovati i otuđivati vremenita dobra te upravljati njima kako bi postigla svrhe koje su joj vlastite: uređenje bogoštovlja, briga za dolično uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika, vršenje djela apostolata i dobrotvornosti, napose prema siromašnima. U skladu s time naglašeno je kako materijalna dobra uvijek ostaju samo sredstva za ostvarivanje vlastitih svrha Crkve te kako ona sama nikada ne mogu postati svrhom. Istaknuto je također kako Crkva može stjecati vremenita dobra na sve pravedne načine, bilo naravnog bilo pozitivnog prava. Spomenuto je i kako Crkva ima prirođeno pravo od svojih vjernika zahtijevati ono što joj je potrebno za vlastite svrhe.

Što se tiče upravljanja crkvenim dobrima, naglašeno je kako Rimski prvosvećenik snagom prvenstva u upravljanju ima vrhovno upravljanje i raspolaganje svim crkvenim dobrima. Istaknuta je i uloga ordinarija koji ima dužnost pažljivo nadzirati upravljanje dobrima koja pripadaju javnim pravnim osobama koje su njemu podložne. Posebno je naglašeno da su svi upravitelji dužni obavljati svoju službu s brižljivošću dobra domaćina.

Osim ovoga, dotaknuta su i pitanja sklapanja ugovora gdje je naglašeno kako se na tom području treba ravnati prema odredbama građanskog prava. Spomenuto je i pitanje oporuke te su svećenici potaknuti da imaju valjane oporuke, sukladno crkvenim i građanskim odredbama. Bilo je riječi i o otuđenju materijalnih dobara Crkve, zatim o nabožnim voljama i nabožnim zakladama.

Biskup je u svojim obraćanjima svećenicima istaknuo kako Crkva ne može živjeti bez materijalnih dobara te kako su ona potrebna za život i djelovanje Crkve. Posvijestio im je kako oni nisu vlasnici crkvenih dobara, nego samo upravitelji kojima je povjerena briga o njima te ih u skladu s time potaknuo na brižno i marljivo vršenje službe upravitelja. Naglasio im je važnost redovitog i savjesnog izvršavanja obveza koje imaju kao upravitelji crkvenih dobara, a koje se sastoji i u redovno vođenom blagajničkom dnevniku te svakogodišnjem slanju financijskog izvještaja Ordinarijatu kako to propisuje Zakonik kanonskoga prava.

U raspravama su dotaknute neke konkretne stvari te su izneseni objektivni problemi s kojima se svećenici suočavaju. Biskup je potaknuo župnike da urede vlasničke i posjedovne listove župe. Razgovaralo se o povratu crkvene imovine koji još uvijek ne ide željenim ritmom te o Financijskom sustavu Katoličke Crkve u Hrvatskoj koji je na snazi od 1. siječnja 2001. te se na taj način i obilježila deseta obljetnica uvođenja tog sustava.

Na kraju je biskup zahvalio župnicima i njihovim župljanima za obiteljski dar koji daruju za potrebe Biskupije, ali isto tako i za razne druge kolekte za opću Crkvu (misije, Caritas i sl.) koje, uz rijetke iznimke, redovito izvršavaju.

Korone su završavale pohodom župnoj crkvi gdje su se svećenici, predvođeni biskupom, u molitvi spomenuli pokojnih svećenika te potom bratskim druženjem kod zajedničkog stola gostoljubivih domaćina.

M. Đurin