Od:
Do:

Javnosti predstavljene glavne teme 43. zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije

Javnosti predstavljene glavne teme 43. zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije

VARAŽDIN, 20. 10. 2011.

Na završetku 43. plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije, koje se od utorka 18. listopada održavalo u Varaždinu, održana je u četvrtak 20. listopada konferencija za novinare na kojoj su govorili riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić, varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak i sisački biskup mons. Vlado Košić.

Biskupi su izvijestili o temama o kojima je bilo govora tijekom trodnevnog zasjedanja u Varaždinu, a predstavljeno je i priopćenje biskupa HBK-a vezano uz “slučaj Dajla“.

Nadbiskup Devčić uvodno je uputio zahvalnost u ime cijelog hrvatskog episkopata Varaždinskoj biskupiji, njezinom biskupu Josipu i njegovim suradnicima na gostoljubivosti i organizaciji lijepog susreta u Varaždinu, tijekom kojeg su, zahvaljujući misnom slavlju u katedrali, imali susret i s vjernicima i svećenicima mjesne Crkve. Upoznao je s glavnim temama o kojima je bilo riječi na zasjedanju, a koje su danas na planu opće Crkve vrlo aktualne, kao što je nova evangelizacija. Biskupi su na zasjedanju raspravljali i o određenim poteškoćama koje se javljaju na terenu kod slavljenja misa pa je potrebna bolja pastoralno-pravna regulativa na tom području. Bilo je riječi o ovogodišnjem pohodu pape Benedikta XVI. Hrvatskoj, njegovim susretima s vjernicima i teološko-pastoralnim naglascima poruka koje je uputio. Na zasjedanju je prihvaćen dokument HBK “Pastoralne smjernice za apostolat vjernika laika u Crkvi i u društvu u Hrvatskoj“, na kojem se radilo dulje vrijeme. Podnesena su izvješćâ o radu vijećâ i komisijâ u pojedinim područjima, a dane su i smjernice za Sinodu biskupa. Bilo je riječi i o situaciji koja je nastala vezano uz “slučaj Dajla“, rekao je nadbiskup Devčić te predstavio priopćenje hrvatskih biskupa o toj temi.

Varaždinski biskup Josip Mrzljak osvrnuo se na ostale teme o kojima je bilo riječi, kao što su aktivnosti Hrvatskog Caritasa, te važna djelovanja Crkve na misijskom i katehetskom području, te na području pastorala obitelji, duhovnih zvanja, mladih, Roma, zatvorenika, pomoraca, turista i drugih skupina vjernika. Biskup Košić izvijestio je o predstojećim susretima koji su značajni za život Crkve u Hrvatskoj, kao što su 5. Hrvatski socijalni tjedan i međureligijski molitveni susret 27. listopada u zagrebačkoj crkvi sv. Franje na Kaptolu, a najavio je i kako će Sisačka biskupija i grad Sisak biti domaćin idućeg Susreta hrvatske katoličke mladeži 5. i 6. svibnja 2012. godine.

Na kraju su biskupi odgovarali na pitanja novinara. Odgovarajući na pitanje o “slučaju Dajla“, nadbiskup Devčić rekao je kako su hrvatski biskupi smatrali da je potrebno o tim događajima izraziti svoje stajalište zajedničkim priopćenjem u kojem se navodi i to da je Sveti Otac 8. listopada primio predstavnike HBK-a koji su ga izvijestili o stanju koje je u Crkvi izazvao “slučaj Dajla“. Budući da je jedna od tema zasjedanja bila i poruka biskupa HBK-a prigodom izbora zastupnika u Hrvatski sabor, nadbiskup Devčić rekao je da će hrvatski biskupi i za ove izbore pravovremeno uputiti poruku vjernicima. Naglasio je da se hrvatski biskupi ne žele svrstavati ni uz jednu političku stranku, te dodao da je njima stranka hrvatski narod uz želju za napretkom i prosperitetom hrvatskog naroda i države.

 

Priopćenje Hrvatske biskupske konferencije

 

Mi, Biskupi Hrvatske biskupske konferencije, želimo istinski obnoviti očitovanje ljubavi, poštovanja, odanosti i poslušnosti Svetomu Ocu Benediktu XVI., dok mu zahvaljujemo za pozornost koju je osobno već duže vrijeme posvetio pitanju koje se tiče događanja, vezanih uz odnose benediktinaca i župe Dajla. Ta su događanja postala prijetnjom da potamne dragocjene duhovne plodove Papina nezaboravnoga pastoralnog pohoda Hrvatskoj u lipnju ove godine. Želimo na osobit način izraziti zahvalnost Svetomu Ocu zato što je 8. listopada 2011. primio predstavnike naše Biskupske konferencije, koji su mu željeli izravno obrazložiti spomenute okolnosti.

Kao hrvatski episkopat osjećamo dužnost ponovno potvrditi svoju zahvalnost Svetoj Stolici za dobrotvornost koju je neprestano očitovala u odnosu prema Republici Hrvatskoj, naročito prigodom priznanja njezine neovisnosti, kao i nedavno pozornim praćenjem hoda Hrvatske prema njezinu integriranju u Europsku Uniju.

S obzirom na višegodišnji spor koji se tiče „slučaja Dajla“, mi, hrvatski biskupi, prepoznajemo zasluge koje imaju oci benediktinci svojom redovničkom prisutnošću te pastoralnim i društvenim djelovanjem više od osamdeset godina u samostanu Dajla – kao zajednica ovisna o opatiji Praglia – služeći Božjemu narodu i u velikim teškoćama, i u zlostavljanjima, prije nego su osuđeni na prisilni rad, i prije konfiskacije svih njihovih dobara. U tome kontekstu mi, hrvatski biskupi, ne želimo zaboraviti niti jednu osobu (svećenika, redovnika, redovnicu, laike) koja je u mračnome razdoblju fašizma, nacizma i komunizma trpjela mučenja, poniženja, tamnice, pa čak i oduzimanje života.

Radi smirivanja nastalih napetosti, što nama, kao vjernim sinovima Crkve i odanim građanima hrvatske države istinski leži na srcu, prepoznajemo da su odredbe koje je donijela Sveta Stolica, da bi se došlo do rješenja kanonskoga spora, nastojale vratiti stvari ­- onoliko koliko je moguće - u okvir istine i pravičnosti. Osim toga, dobro je poznato da prenošenje vlasništva niti znači, niti se kani ostaviti dojam da to znači oduzimanje suverenosti koju hrvatska država legitimno vrši nad njim. Dakle, bez ikakvoga su temelja zaključci koje su iznijeli neki masovni mediji, prema kojima bi Sveta Stolica ili čak sam Sveti Otac, s pomoću rješenja „slučaja Dajla“ namjeravao na stanovit način „talijanizirati“ Hrvatsku.

Sveta je Stolica ponovno istaknula svoju žarku želju da se nenadano nastale poteškoće mogu postupno razriješiti uzajamnim pristupom učinkovitoga zajedništva i bratske crkvene suradnje. I mi, hrvatski biskupi, na odan i iskren način podupiremo tu živu želju Svete Stolice.

U tome duhu, cijeli hrvatski episkopat prihvaća novoga pastira kojega šalje Sveti Otac kao koadjutora mons. Milovanu u Biskupiji Porečkoj i Pulskoj te mu izražava blizinu i poštovanje u vršenju njegove nove osjetljive službe. Na kraju, upućujemo molbu svim našim vjernicima da molitvom prate hod Crkve u našoj domovini.

Biskupi HBK

U Varaždinu, 19. listopada 2011.