VARAŽDIN, 21. 10. 2026.

---

„Od Boškovićevih astronomskih opažanja do suvremene slike Sunca i svemira“ bila je tema predavanja dr. sc. Romana Brajše održanog u Centru za mlade Varaždinske biskupije, u srijedu 21. listopada 2026. u Varaždinu.

Predavanje je održano u sklopu manifestacije Mjesec hrvatske knjige koji se ove godine odvija pod sloganom “Od priča do otkrića” te u koju se i ove godine uključila i Biskupijska knjižnica Varaždin.

Brajša je svoje predavanje podijelio u nekoliko cjelina. Prije svega osvrnuo se na to tko je Ruđer Bošković i čime se on bavio. Potom je predstavio vrlo mali, ali izuzetno značajan dio Boškovićeva rada - određivanje elemenata rotacije Sunca pomoću sunčevih pjega te u čemu je bio njegov doprinos i značaj za današnju znanost. U svom prvom znanstvenom radu 1736. objasnio je Brajša, Bošković je opisao nekoliko metoda na koji način se iz opažanja sunčevih pjega, položaja sunčevih pjega na sunčevom disku, može izračunati položaj Sunčeve osi u prostoru i brzinu njegove rotacije.

„A onda je 50 godina kasnije i sam pristupio takvim mjerenjima i sve to skupa objavio u svojoj posljednjoj knjizi, petoj u petoknjižju djela koja se odnose na astronomiju i optiku“, rekao je Brajša.

Nadalje, poručio je i kako je nemoguće govoriti o Boškoviću bez osvrta na njegovu najpoznatiju knjigu "Teorija prirodne filozofije" uz što je također vezana i metodologija Boškovićeva znanstvenog rada u 18. stoljeću.

Osim toga, Brajša je iznio i nekoliko anegdota odnosno priznanja Boškovićevu dijelu danas te je odgovorio na pitanje je li prirodna znanost svemoguća to jest, koje su granice naše spoznaje stvarnosti sa znanstvene strane?

Odgovor je da prirodna znanost nije svemoguća i to radi različitih ograničenja: vremenske, prostorne i metodološke granice, ali kako je Brajša istaknuo, „na ona pitanja koja spadaju u djelokrug znanosti, poput: je li Zemlja okrugla, okreće li se Zemlja oko Sunca, koje cjepivo je bolje od nekog drugog, i tome slično, nema boljeg odgovora od znanstvenog. Dakle, to ne znači da je ne svemoguća znanost kriva, loša ili proizvoljna, nego tamo gdje je nadležna, ondje nema drugog odgovora. Što opet ne znači da se to neće promijeniti u novim istraživanjima.“

Dodatno je Brajša pojasnio da postoji nešto gdje je znanost nadležna, što postoji i što je neosporno. Druga je, pak, stvar jesu li rezultati svi konačni i točni. Kao važno je istaknuo činjenicu da je stvarnost veća od onoga što mjeri znanost.

Na kraju predavanja, bila je prilika predavaču postaviti i dodatna pitanja, a potom je voditeljica Biskupijske knjižnice Varaždin Irena Gotal najavila i drugo predavanje u sklopu ovogodišnje manifestacije Mjesec hrvatske knjige kada će gost predavač biti prof. dr. sc. Tonči Matulić. On će, u srijedu 4. studenog 2026. govoriti o temi „Što čovjek smije učiniti s onim što je otkrio? Znanost, etika i odgovornost“.

„Nakon večerašnjeg pogleda prema otkrićima, taj će nas susret potaknuti na razmišljanje o odgovornosti koja prati njihovu primjenu“, poručila je Gotal.

Predavanje će početi u 19 sati i također će biti u Centru za mlade Varaždinske biskupije u Cesarčevoj 4 u Varaždinu.

---