PRELOG, 10. 11. 2026. 

---

Druga tribina župnog ciklusa „Vjernik u epohi umjetne inteligencije” održana je u utorak, 10. studenoga, u Prelogu. O temi „Odgajanje uz umjetnu inteligenciju: kako odgojiti dijete koje misli svojom glavom?” govorila je doc. dr. sc. Snježana Mališa s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, istaknuvši kako odgoj djece za samostalno i kritičko mišljenje počinje upravo od roditelja.

Okupljene je pozdravio preloški župnik vlč. dr. sc. Kristijan Kuhar, podsjetivši da je cilj ciklusa promišljati o očuvanju ljudskosti u vremenu ubrzanoga tehnološkog razvoja. Naglasio je da digitalna tehnologija sama po sebi nije loša, ali postaje problem kada počne gospodariti čovjekom. „To razabiranje svatko mora obaviti sam, i tu nas nijedan stroj ne može zamijeniti”, poručio je, pozvavši odrasle da se zapitaju koliko i sami razmišljaju kritički.

Predavačica je u središte izlaganja stavila suvremeno roditeljstvo, koje je često obilježeno pretjeranom brigom, kontrolom i visokim očekivanjima. Upozorila je da roditelji, nastojeći djeci osigurati što više mogućnosti i uspjeha, nerijetko zanemaruju njihov cjeloviti razvoj i samostalnost. „Ne možete odgojiti djecu da misle svojom glavom ako djeca vide da mi kao roditelji ne mislimo svojom glavom”, istaknula je.

Govoreći o mentalitetu oskudice i izobilja, upozorila je na suvremenu potrebu za neprestanim stjecanjem i uspoređivanjem s drugima, koja se prenosi i na odgoj. Nasuprot tome istaknula je važnost zahvalnosti, povjerenja i slobode, podsjetivši da svako dijete ima vlastite sposobnosti i životni put.

Posebno je naglasila važnost cjelovitog odgoja koji, uz intelektualni razvoj i školski uspjeh, uključuje emocionalnu, društvenu, tjelesnu i duhovnu dimenziju osobe. Djecu je potrebno učiti svakodnevnim životnim vještinama, odgovornosti i samostalnosti, umjesto da roditelji sve obavljaju umjesto njih.

Osvrnula se i na različite stilove roditeljstva, osobito na permisivni i takozvani helikopterski odgoj, u kojem roditelji pretjeranom uključenošću ograničavaju djetetovu samostalnost. Pritom je upozorila na važnu razliku između roditeljske uključenosti i stvarne prisutnosti. Dok uključenost podrazumijeva sudjelovanje u dječjim aktivnostima, prisutnost znači biti dostupan djetetu, slušati ga i graditi odnos povjerenja. „Nije stvar u količini, nego u kvaliteti”, naglasila je.

Govoreći o umjetnoj inteligenciji, Mališa je istaknula da suvremene digitalne alate ne treba promatrati isključivo kroz zabrane, nego djecu poučavati njihovu odgovornom korištenju. Pozvala se i na istraživanja u kojima sudjeluje, a koja pokazuju važnost razvijanja digitalnih kompetencija roditelja i kritičkog mišljenja mladih. „Gubimo vještine koje ne koristimo”, upozorila je.

Misliti svojom glavom, objasnila je, znači samostalno prosuđivati, postavljati pitanja, tražiti istinu i preuzimati odgovornost za vlastite odluke. U tome važnu ulogu imaju jasne i dosljedne granice, koje trebaju vrijediti i za roditelje i za djecu, osobito kada je riječ o korištenju digitalnih uređaja.

„Ne bojte se postavljati granice. One su dar i blagoslov”, poručila je na kraju predavanja, naglasivši da sloboda ne znači činiti sve što želimo, nego naučiti odgovorno odlučivati.

Zahvalivši predavačici, župnik Kuhar najavio je sljedeću tribinu, koja će se održati 8. prosinca. O temi „Obitelj i komunikacijski izazovi digitalnog doba: što trebaju znati roditelji?” govorit će prof. dr. sc. Danijel Labaš s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.

---