VARAŽDIN, 1.12.2020.

---

Monografija u čast biskupa Josipa Mrzljaka pod naslovom "Činiti dobro: zbornik u čast mons. Josipu Mrzljaku u povodu 75. obljetnice života, 50. obljetnice svećeništva i 20. obljetnice biskupstva" pripremljena je pod vodstvom glavnog urednika doc. dr. sc. Krunoslava Novaka u godini obilježavanja ovih značajnih obljetnica.

Knjigu je izdala Varaždinska biskupija, a biskupu Mrzljaku je svečano uručena nakon svete mise zahvalnice povodom 51. obljetnice njegove mlade mise, na blagdan sv. Andrije apostola, 30. studenog u varaždinskoj katedrali. Knjigu je uz prigodnu čestitku varaždinskog biskupa mons. Bože Radoša, uručio odgovorni urednik i generalni vikar Varaždinske biskupije mons. Antun Perčić.

Knjiga iz perspektive biskupovog gesla „Činiti dobro“,  kao svojevrsni mozaik, progovara o više od dvanaest godina njegove biskupske službe u Varaždinskoj biskupiji. Ideja vodilja bila je da se u Zbornik uključe autori koji djeluju u Varaždinskoj biskupiji ili su povezani s Varaždinskim biskupijom i njezinim biskupom, te je tako ova knjiga satkana od tekstova trideset i dvoje autora.

Zbornik je podijeljen u tri dijela. Na samom početku, kao uvodni dio nalaze se tekstovi dvojice biskupa. Mons. Ratko Perić, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, donosi svoja sjećanja skupljena u razdoblju dugom šezdeset godina jer je od prvih dana sjemeništa dijelio školske klupe s biskupom Josipom. Mons. Vlado Košić, sisački biskup ‒ koji je po rukama zagrebačkog nadbiskupa, današnjeg kardinala Josipa Bozanića, zajedno s mons. Mrzljakom istog dana u zagrebačkoj katedrali zaređen za pomoćnog zagrebačkog biskupa ‒ progovara o njihovu prijateljstvu i o zajedničkom služenju u Zagrebačkoj nadbiskupiji kao pomoćnih biskupa. Nakon ovih tekstova preč. Anđelko Košćak priredio je članak pod nazivom Mons. Josip Mrzljak, biografske crtice.  

Nakon ovog uvodnog dijela koji čini svojevrsni spomenar prvi dio zbornika naslovljen Trag dobrote u Varaždinskoj biskupiji: djelovanje mjesne Crkve 2007. ‒ 2019. u petnaest tekstova prikazuje dio aktivnosti koje je bilo inicirao bilo podržavao biskup Mrzljak. Izbor biskupskog gesla govori nam puno o temeljnom određenju i odnosu biskupa prema vlastitom pozivu i poslanju u Crkvi. Izabravši geslo „Činiti dobro“, biskup Josip Mrzljak na određen je način postavio jasan smjer svoje biskupske službe, koja je posebno došla do izražaja u Varaždinskoj biskupiji, koju je kao mjesni ordinarij vodio više od dvanaest godina. Sagledavajući cjelinu njegova zauzetog pastirskog djelovanja na pastoralnim, vjerničkim, duhovnim i društvenim poljima, možemo uočiti kako je biskup Mrzljak podržavao već organizirane djelatnosti koje je zatekao u biskupiji. Od pastoralnog djelovanja mjesne Crkve tu se ubrajaju: Katehetski ured, Pastoral mladih, Misijsko djelovanje biskupije, Pastoral duhovnih zvanja i ministranata te Obiteljski pastoral, oko kojeg se biskup Mrzljak posebno zauzeo i čiji je rad i planove za razvoj podržavao.
Biskup Josip Mrzljak osnovao je Povjerenstvo za pastoral osoba s invaliditetom i njihovih obitelji, Biskupijsku knjižnicu i Ured za liturgijski pastoral i sakralnu arhitekturu. Jednako tako, kako bi odgovorio na potrebe vjernika te unaprijedio komunikaciju i olakšao suradnju među župnicima, učinio je promjene u teritorijalno-pastoralnom ustrojstvu Varaždinske biskupije u kojoj je osnovao tri arhiđakonata, jedan novi dekanat te dvije nove župe u Koprivnici: Župu sv. Leopolda Bogdana Mandića i Župu sv. Majke Terezije.
Osim pastoralnih aktivnosti biskup Mrzljak podržavao je i pridonosio rastu i djelovanju aktivnosti koje su više usmjerene prema vjerničkoj i široj društvenoj zajednici. U tom dijelu istaknuta je biskupova zauzetost oko djelovanja Caritasa Varaždinske biskupije, crkvene glazbe te medijskog djelovanja, dok je osobitu brigu i skrb za pripadnike romske nacionalne manjine na području Varaždinske biskupije iskazao osnivanjem Povjerenstva za pastoral Roma. Prepoznavajući pak duhovne potrebe vjernika, Varaždinska biskupija 2009. godine preuzima na korištenje i uzdržavanje kuriju Zbornog kaptola na Veternici, koji nakon obnove postaje Duhovni centar Varaždinske biskupije Veternica.
Nadalje 2014. godine blagoslovljen je Pastoralni centar Varaždinske biskupije u Ludbregu, koji je odgovor na potrebu za adekvatnim prostorom za svećenike, ispovjednike i hodočasnike u Svetištu Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu. Centar je izgrađen s ciljem da, osim godišnje proslave Svete nedjelje, služi za potrebe župe Ludbreg i Varaždinske biskupije za razne pastoralne susrete i aktivnosti tijekom čitave godine.
Vodeći računa o pastoralnoj i materijalnoj skrbi za stolnu crkvu, kao i o drevnoj i časnoj tradiciji stolnih kaptola u ovim krajevima, biskup Mrzljak uputio je molbu Kongregaciji za kler, koja je, odgovarajući pozitivno na njegovu molbu, 2015. godine utemeljila Stolni kaptol Blažene Djevice Marije na nebo uznesene u Varaždinu.
Potaknuo je i podržao 2017. godine obnovu statuta Čazmansko-varaždinskog zbornog kaptola Svetog Duha u skladu s njihovim sadašnjim stanjem i ulogom, njegujući na taj način osam stoljeća dugu tradiciju. Godine 2007. i 2017. biskup Josip Mrzljak imenovao je nove kanonike toga Kaptola.
Zahvaljujući razumijevanju i osjetljivosti biskupa Mrzljaka za problematiku stradalih i nestalih, vjerojatno i zbog osobne obiteljske povijesti, u Varaždinskoj biskupiji posebno se podržava istraživanje žrtava Drugoga svjetskog rata i poraća, obilježavanje grobišta i očuvanje uspomene na prešućene žrtve.

Promišljanja stvarnosti i perspektiva dobra u društvu naslov je drugog dijela ove knjige, u kojem trinaestero stručnjaka i znanstvenika iz različitih područja humanističkih i društvenih znanosti daje svoj doprinos širem pogledu na dobrotu.
Nenad Polgar piše o suvremenim izazovima epistemološkog momenta u moralno-teološkoj analizi ljudskog dobra. Polazeći od pitanja iz evanđelja upućenog Isusu „Koje dobro trebam činiti da imam život vječni?“ (usp. Mt 19,16-30, Mk 10,17-31, Lk 18,18-30), autor iz perspektive postkoncilske moralne teologije analizira pitanje ljudskog dobra.
Mladen Horvat kao bibličar uzima u razmatranje hebrejski glagol badal, koji se u Knjizi postanka Hebrejske Biblije rabi kao izraz koji označava razdvajanje svjetla od tame, voda od voda, te promatrajući različite oblike toga glagola, nastoji uspostaviti vezu među pojedinim odlomcima svećeničke tradicije Svetog pisma.
Polazeći od socijalno-kulturološkog i teološko-antropološkog promišljanja u odnosu na osobe s intelektualnim teškoćama, Martina Vuk prikazuje bioetičke i teološke polemike u odnosu na tijelo i tjelesnost, produbljujući govor o tijelu u povezanosti s teologijom tijela Ivana Pavla II., s posebnim naglaskom na 1 Kor 6,19.
Na riječima sv. Ivana Pavla II. svoj rad temelji i Marko Đurin, govoreći o identitetu svećenika i uspoređujući ga s obiteljskim tipovima ljubavi: zaručničkoj, očinskoj, bratskoj, roditeljskoj i sinovskoj.
Uzimajući u obzir da je mons. Mrzljak svoju mladu misu slavio upravo u nedjelju kada se u Crkvi prvi put slavila misa po novom obredu nakon Drugoga vatikanskog koncila, Mario Kopjar bavi se temom organizacije i značenja liturgijskog prostora nakon Koncila.
Dugogodišnje iskustvo rada i promišljanja o aktualnim temama o Crkvi i društvu, Josip Sabol pretočio je u opsežni tekst u kojem nastoji donijeti svojevrsnu dijagnozu postmoderne te ponuditi određene smjernice za naviještaj evanđelja čovjeku današnjeg vremena.
Ideju ekonomije zajedništva koja je nadahnuta specifičnom duhovnošću jedinstva u svojem tekstu obrađuje Ivan Dodlek, pokazujući na primjeru Pokreta fokolara mogućnost praktičnog i konkretnog održavanja i razvijanja transcendentnog humanizma na području ekonomije i gospodarstva.
Nenad Malović bavi se ljudskim napretkom, koji se ne može mjeriti samo bruto domaćim proizvodom kao glavnim indikatorom blagostanja. Budući da gospodarska komponenta napretka nije cilj, nego pretpostavka ljudskog blagostanja, članak razmatra ulogu dokolice nastojeći dati obrise izbalansiranog odnosa gospodarske nužnosti i dokoličarske nezaobilaznosti.
Slijedi članak Anđelka Košćaka, koji predstavlja život i pastoralno djelovanje sedamnaestorice svećenika koji nose prezime Mrzljak i koji su obnašali različite službe u svojim biskupijama, a neki su od njih bili djelatni i u javnom životu.
Kristijan Kuhar u svojem radu nastoji uputiti na moguće tragove koji bi mogli dati odgovor na pitanje postojanja glagoljice i glagoljaštva na području današnje Varaždinske biskupije. Autor zaključuje da povijesni podatci upućuju na mogućnost da je glagoljaštvo bila barem privremena epizoda tih prostora.
Članak koji obrađuje tematiku dominantnih naracija o ustašama i komunistima te njihov učinak na hrvatsko društvo potpisuje Karlo Šimek. Prepoznajući te naracije kao izvor polarizacije društva, autor predlaže izlaz iz takve polarizacije pomoću alternativnih priča.
Promišljajući o odgoju za dobrotu, Snježana Mališa piše da je on ostvariv jedino u otvorenosti za drugoga i spremnosti na služenje koje iziskuje poniznost. Tada iskustvo dobrote i služenja postaje metoda i svjedočanstvo djelatne ljubavi u svijetu.
Posljednji tekst drugog dijela zbornika bavi se pitanjem lažnih vijesti. Polazeći od pitanja o kvaliteti komunikacije ako je u njezinu temelju cilj obmanjivanje drugoga, Krunoslav Novak donosi prijedloge za suočavanje s tim fenomenom.
Različiti prikazi koji sačinjavaju drugi dio zbornika pokazuju širinu pogleda na područja osobnog i društvenog života u kojima dobrota pretpostavlja mogućnost konstruktivnog napredovanja pojedinca i zajednice.

Treći dio ove knjige čini izbor tekstova, to jest poruka, homilija i govora mons. Josipa Mrzljaka koji su bili izrečeni u dvanaest različitih prigoda za vrijeme njegove biskupske službe kao pomoćnog biskupa zagrebačkog i kasnije varaždinskog biskupa. Odabrani tekstovi uključuju sedam homilija, koje je uz nastupnu homiliju prigodom preuzimanja službe dijecezanskog biskupa u Varaždinu biskup izgovorio u različitim prigodama i mjestima prigodom različitih hodočašća (Marija Bistrica, Ptujska gora, Ludbreg), Tjedna solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini te prigodom obljetnica stradanja Vukovara, koja su se dogodila 1945. i 1991. godine. U taj dio uvrštena je još jedna uskrsna poruka kao dijecezanskog biskupa i jedna poruka za Nedjelju Caritasa, koju je biskup Mrzljak godišnje upućivao kao predsjednik Hrvatskog Caritasa. Završni tekst jedan je od nagovora koje je biskup Josip uputio svećenicima na korizmenim susretima po arhiđakonatima 2018. godine. Ti tekstovi predstavljaju neposrednost izričaja našega biskupa, čije su misli protkane otvorenošću za dobrotu nadahnutu dubokim povjerenjem u Isusa Krista, koji nas poziva na put dobrote.

Spomenimo i kako je Predgovor knjizi napisao nasljednik biskupa Mrzljaka na čelu varaždinske biskupije, biskup Bože Radoš gdje je rekao: „Čestitajući biskupu Josipu Mrzljaku, kojega sam naslijedio u služenju Varaždinskoj biskupiji, potičem čitatelja da listajući ove stranice pronađe poticaj za razmatranje o dobroti koja se čuva u ovoj biskupiji, koja se naviješta u evanđelju i koja se živi u djelima ljubavi. Također riječi napisane na ovim stranicama neka budu poticaj da dobrota odjekuje u životu i radu svakoga od nas nadahnuta Isusovom ljubavlju, koji je prošao zemljom čineći dobro i koji nam je u svojoj savršenoj ljubavi darovao spasenje i život.“

Knjiga ima i svoje elektroničko izdanje dostupno na poveznici: Činiti dobro.

---