Od:
Do:

Blagoslov duhovnog kompleksa „Podravski Jeruzalem“: križnog puta „Svi smo braća“ i kaple „Gospa od Kalvarije“

Blagoslov duhovnog kompleksa „Podravski Jeruzalem“: križnog puta „Svi smo braća“ i kaple „Gospa od Kalvarije“ČEPELOVAC, 15. 9. 2025.
Malo podravsko mjesto Čepelovac postalo je dom duhovno vjerskog kompleksa "Podravski Jeruzalem", Križnog puta "Svi smo braća" te kapele "Gospa od Kalvarije". Svečani blagoslov "Podravskog Jeruzalema" predvodio je mons. Giorgio Lingua, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, u subotu 13. rujna ove godine. Uz njega su, osim mještana, domaćih župljana i uvaženih gostiju, donatora iz Hrvatske i svijeta, također bili prisutni i mons. Josip Mrzljak, umirovljeni biskup, potom mons. Dario Paviša, domaći sin rodom iz Kalinovca tajnik apostolske nuncijature u Zambiji i Malaviju i idejni začetnik ovog projekta kao i njegov kolega mons. Jan Maria Chun Yean Choong koji je s mons. Pavišom pokrenuo projekt „Podravski Jeruzalem“. Potom vlč. Ivica Gladoić, domaći župnik, drugi svećenici te predstavnici civilnih vlasti.

„Danas je dan milosti za ovu malu, ali živu župu Budrovac“, poručio je prigodom blagoslova na početku svog govora mons. Lingua te, pozdravivši okupljene i zahvalivši pokretačima ovog projekta rekao kako mu je velika čast otvoriti križni put znakovita naziva "Svi smo braća"/"Fratres omnes" kao  i novu kapelu Gospe od Kalvarije koja upotpunjuje ovo sveto djelo. Dodao je i kako u ovoj jubilarnoj svetoj godini želimo biti upravo hodočasnici nade.

„Svaki put kada budemo prolazili ovim postajama, učinit ćemo to kao hodočasnici nade. Danas ne blagoslivljamo samo kipove već i put kojim ćete zajedno hoditi kao zajednica. Neka ovaj križni put bude škola obraćenja. Neka nas uči prepoznati Krista u svakom bratu, posebno u patnicima, da tako nosimo križeve jedni drugih, jer smo svi braća.“, rekao je mons. Lingua i poželio da u tome sve prati i Marija, žalosna majka, Gospa od Kalvarije koja je slijedila Isusa korak po korak sve do kraja.

„Neka nam pomogne da ne svraćamo pogled s boli nego da postanemo poput nje, svjedoci nade“, poručio je mons. Lingua te zaključio: „S vjerom zazovimo Božji blagoslov na ovo sveto mjesto da bude svima svjetionik milosrđa i podsjetnik na ljubav koja pobjeđuje smrt. Neka Gospodin blagoslovi ovo djelo da svaki korak učinjen između ovih postaja bude korak prema Njemu - našoj nadi i našem miru.“

Nakon blagoslova, uslijedilo je euharistijsko slavlje koje je, u zajedništvu s okupljenim svećenicima, predslavio umirovljeni biskup Mrzljak.

„Kada blagoslivljamo ovo mjesto onda je to želja da ovo bude mjesto gdje ćemo doživljavati utjehu, blagoslov pomoć, ohrabrenje, snagu da možemo nositi svoje životne križeve, svoje teškoće, ali na Isusov način koji nije prigovarao nego koji je hrabro primio križ i nosio ga. Put Isusa Krista je onaj pravi put koji nas vodi do pravoga cilja, jer je On rekao ja sam Put, Istina i Život. Dakle, put kojim treba ići, istina kojoj treba vjerovati i život kojemu se treba nadati i vjerovati u njega“, poručio je između ostalog u svojoj homiliji biskup Mrzljak.

Duhovni kompleks „Podravski Jeruzalem“ sastoji se od Križnog puta dugog 400 metara. Same postaje kao i skulpture na postajama, njih za sad 50-ak u prirodnoj veličini, izrađene su od stoljetnog podravskog hrasta. Isklesane osobe na Isusovom križnom putu predstavljaju 25 zemalja svijeta, dok su Isus i Marija prikazani u tradicijskoj ikonografiji pučke pobožnosti. Sve je izradio Krunoslav Posavec iz Podravskih Sesveta. Četrnaesta postaja križnog puta nalazi se u podrumu iznad kojeg je podignuta kapela Gospe od Kalvarije gdje križni put i završava.

Kako je rekao mons. Paviša, tumačenje ovog križnog puta dobiva se na prvoj postaji na kojoj imamo Isusa, sudački stolac i stol. Stolac je prazan - jer svatko tko dođe na ovaj križni put, postaje akter.

"Mi smo ti koji smo svojim postupcima, padovima, nepromišljenim riječima osudili Isusa Krista.", rekao je mons. Paviša i dodao da se upravo zato nitko ne treba osjećati prozvanim ako Šimuna Cirenca predstavlja lik iz Podravine,  ili vojnika koji pribija Isusa na križ predstavlja Indijanac.

„Nismo se nikada vodili mišlju da bismo dali poruku da je neka nacija bolja od neke druge, nego poruku da smo pred Gospodinom svi jednaki. Cilj je bio kroz te tradicionalne narodne nošnje naglasiti: 'pred Bogom smo svi jednaki, sve nas je stvorio, svima nam prašta i sve nas jednako ljubi'", istaknuo je mons. Paviša te poručio kako „često puta zaboravimo, da je svrha svake svete mise, pa tako i ovog križnog puta, samo jedna a to je da nam pokaže put prema nebu, prema vječnoj Domovini.“

Dodajmo da je ovoj svečanosti prethodila duhovna priprema dan ranije, u petak 12. rujna, kada je u župnoj crkvi sv. Luke, ev. u Kalinovcu bila oproštajna molitva ispred slike „Gospa od Kalvarije“. Ova je slika, naime, svečano donijeta iz Poljske iz svetišta Kalvarija Zebrzydowska i unesena u župnu crkvu u Kalinovcu 16. prosinca 2024. Sada je svoje trajno mjesto pronašla u Podravskom Jeruzalemu.

Dan nakon, u nedjelju 14. rujna je u "Podravskom Jeruzalemu" bilo i zahvalno euharistijsko slavlje u kapeli “Gospa od Kalvarije” kojem je prethodila pobožnost križnog puta na Križnom putu "Svi smo braća". Pobožnost i euharistijsko slavlje predvodio je mons. Dario Paviša. 

Dodajmo i da je duhovni kompleks Podravski Jeruzalem darovan Varaždinskoj biskupiji, odnosno Župi Budrovac.

„Od početka su naši župljani uključeni u tu gradnju. Naravno da je sada prije svega na nama, župljanima Kalinovca i Budrovca da ovaj duhovni kompleks koristimo, ovdje se sastajemo, imamo pobožnosti i euharistijska slavlja što će za sada biti svakog prvog petka u mjesecu. Vjerujem da će s vremenom ovaj duhovni kompleks biti prepoznati i da će rasti broj hodočasnika najprije iz našeg Đurđevačkog dekanata, a onda i šire“, poručio je domaći župnik Gladoić te, kao i mons. Paviša, zahvalio župljanima Kalinovca i Budrovca koji su, bili uključeni u ovaj projekt od samog početka i to ne samo novčanim prilozima i materijalnim darovima, nego posljednjih mjesec dana i vlastitim rukama pomažući izgradnju ovog duhovno-vjerskog kompleksa.

 
Tekst: Iva Kuzmić
Foto: Siniša Conar i Krešo Kovačev


Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika