Zrinsko-Frankopanski dan osobito svečano proslavljen je i ove godine u petak 30. travnja, na dan 339. obljetnice pogubljenja hrvatskih velikana, vitezova i mučenika Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.

Udruga «Zrinska garda Čakovec», koja je proteklih godina postala nositelj proslave Zrinsko-Frankopanskog dana, priredila je program u Čakovcu i Zagrebu, gdje je misno slavlje predvodio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.

Nakon što su u subotu 24. travnja tom prigodom u Čakovcu održani smotra desetak povijesnih postrojbi iz Hrvatske i mađarskog Sigeta, misa zadušnica u čakovečkoj crkvi sv. Nikole, te polaganje vijenaca kod spomen-ploče koju je Zrinskom i Frankopanu podigla Matica hrvatska Čakovec i spomenika «Oproštaj» Katarine Zrinski od muža Petra i brata Frana Krste, koji je podigla Zrinska garda, programi u povodu Zrinsko-Frankopanskog dana, koji se slavi i kao Dan Međimurske županije, održani su u petak 30. travnja u Čakovcu i Zagrebu.

U Čakovcu je Zrinska garda organizirala predavanje prof. dr. Dragutina Feletara, velikog meštra Družbe Braća hrvatskog zmaja, s temom «Žrtva Zrinskih za Hrvatsku», na kojem je govorio o nemjerljivom prinosu Zrinskih i Frankopana tadašnjem životu Hrvatske te njihovoj povijesnoj borbi da se sačuvaju barem «ostaci ostataka» nekoć slavnog hrvatskog kraljevstva i da se odlučno bore za očuvanje kršćanstva na sudbonosnoj granici zapada i istoka, što je bilo do presudnog značenja za opstojnost hrvatskog naroda i cijele srednje Europe. Zrinski su na tom putu bili ustrajni i uspješni, ostavivši neizbrisiv trag u gospodarskoj, društvenoj, vojnoj, političkoj i kulturnoj povijesti hrvatskog naroda i Hrvatske u cjelini. Naglasio je kako se do 1941. godine 30. travnja slavio kao blagdan u svim hrvatskim školama, gradovima i većim mjestima. Danas se Zrinsko-Frankopanski dan obilježava samo u Zagrebu, Čakovcu, Ozlju i nekoliko drugih mjesta, čime se ne slavi njihova pogibija, nego se odaje zahvalnost cijelom rodu Zrinskih za sve što su učinili za svoj narod. Primijetio je kako Zrinski nisu dali pečat Čakovcu samo u njihovo doba, nego su zahvaljujući toj obitelji Čakovec i Međimurje prepoznati u Europi. Zrinski su međimurska posebnost i bogatstvo u eri europeizacije i globalizacije, zaključio je prof. Feletar. Nakon predavanja održana je svečana sjednica Županijske skupštine kojoj je nazočio i predsjednik države dr. Ivo Josipović.

U popodnevnim satima u Zagreb su otputovali članovi Zrinske garde, te predstavnici Međimurske županije, čakovečkog Franjevačkog samostana i drugi sudionici svečanosti. Povijesna postrojba Zrinske garde na Trgu sv. Marka predala je prijavak predsjednici Vlade RH Jadranki Kosor, koja je na prijemu u Banskim dvorima prisegnula kao član podupiratelj Zrinske garde. Prijemu su nazočili predsjednik Zrinske garde Alojzije Sobočanec, dopredsjednik Ivan Baksa, nadzapovjednik Alojzije Šestan, kuma zastave Bernarda Cecelja, glavni tajnik Bojan Kocijan, te prvi gardist i zapovjednik postrojbe Mladen Obadić u gardijskoj odori. Nazočili su također predstavnici Međimurske županije: župan Ivan Perhoč, predsjednik Županijske skupštine Petar Novački, te županovi zamjenici Anđelko Horvat i Matija Posavec. Zrinska garda uručila je predsjednici Vlade prigodne darove, među kojima i brončanu maketu spomenika «Oproštaj» koji je lani podigla Zrinska garda uz veliku pomoć Međimurske županije i drugih donatora.

Zrinska garda i drugi uzvanici zatim su se uz pratnju bubnjarskog orkestra od Trga sv. Marka s Gornjeg grada preko Kamenitih vrata i Trga bana Josipa Jelačića uputili u zagrebačku katedralu gdje su položeni vijenci na kriptu s posmrtnim ostacima Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, koji su zahvaljujući Družbi Braća hrvatskog zmaja 1919. godine preneseni u katedralu iz Bečkog Novog Mjesta. Uoči mise, Zrinska garda predala je ispred katedrale prijavak varaždinskom biskupu mons. Josipu Mrzljaku, koji je zatim predvodio svečanu euharistiju. Suslavilo je desetak svećenika, među kojima su bili provincijal fra Željko Železnjak, generalni vikar Varaždinske biskupije mons. Ivan Godina, čakovečki župnik, gvardijan i dekan fra Stanko Belobrajdić, preloški župnik i dekan preč. Antun Hoblaj i drugi svećenici. Misi su nazočili i kadeti i časnici Hrvatskog vojnog učilišta «Petar Zrinski» iz Zagreba, članovi Družbe «Braća hrvatskoga zmaja», Matice hrvatske i Zavičajnog društva «Međimurje» Zagreb, te predstavnici nekoliko mjesta, povijesno vezanih uz Zrinske, kao što su Hrvatska Kostajnica, Ozalj i Zrinski Topolovac.

U propovijedi je biskup Mrzljak posvijestio povezanost i jedinstvo Crkve, one današnje živuće i njezinih pokojnih članova koji su nastojali živjeti nasljedujući Krista. Naglasio je kako su mnogi koji su išli tim putem i stradali, ali su zbog svoje iskazane žrtve ostali u spomenu Crkve i naroda. Pritom se osobito spomenuo bl. Alojzija Stepinca, čiji zemni ostaci počivaju u katedrali. Podsjetio je da je on upravo u najnovije vrijeme obilježio put Crkve kroz teškoće i vrijeme u kojem nije bilo lako živjeti. «No, čovjek koji pred sobom ima siguran cilj, onda hrabro ide tim putem», rekao je biskup spomenuvši se i dvojice velikana čiji zemni ostaci počivaju u katedrali. «Kada je Crkva željela da njihovi ostaci budu ovdje, onda je sigurno željela poručiti da su to slavni muževi Crkve i hrvatskoga naroda u koje se može ugledati kao primjer. Oni mogu biti primjer u mnogim vrijednostima za koje su živjeli, od obiteljskih i narodnih do društvenih i kulturnih. Oni su upravo iz svoje kršćanske vjere prihvaćali sve teškoće, čak i gubitak zemaljskog života znajući kome su uzvjerovali i radi čega žive», kazao je biskup Mrzljak. Zaželio je da 30. travanj bude spomendanom ne samo u zagrebačkoj katedrali i nekim mjestima, nego u cijeloj domovini, kako bi se u vremenu kada se postavljaju, osobito mladima, drugačiji uzori koji vode drugim putem, ugledali u ove časne ljude koji su nadahnuće i svjetlo kako treba živjeti. To su neprolazne vrijednosti, poručio je biskup pozvavši okupljene da se učvrste u tim vrijednostima i idu putem kojim ih je Isus pozvao, a to nije samo vremenit zemaljski život, nego i život vječni. U toj vjeri mi se spominjemo naših hrabrih muževa hrvatske povijesti koji u svakom vremenu mogu biti svjetli likovi i uzori u tome kako živjeti kršćanski život, ali i obiteljski i narodni život. Okupili smo se da bismo Boga molili snagu da ih u tome možemo nasljedovati, zaključio je biskup.

Liturgijsko pjevanje uzveličali su članovi župnog zbora iz Preloga uz orguljašku pratnju mo. Anđelka Igreca. U čitanjima i molitvi vjernika sudjelovali su članovi Zrinske garde koji su u prinosu darova donijeli slavna oproštajna pisma Zrinskog i Frankopana koja se čuvaju u riznici katedrale, te članovi preloške KUU «Seljačka sloga» u narodnim nošnjama. Također je na uskrsnoj svijeći upaljena svijeća Zrinske garde koju je ove godine upalio novi predsjednik Alojzije Sobočanec. Na kraju mise okupljenima je zahvalio rektor katedrale mons. Josip Kuhtić koji je osobito zahvalio Zrinskoj gardi što već desetu godinu ustrajno radi na njegovanju i promociji baštine Zrinskih. U ime izaslanstava iz Međimurja svima je riječi zahvale uputio župnik iz Preloga i dekan Donjomeđimurskog dekanata preč. Antun Hoblaj. Predvoditelj slavlja varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak na kraju je istaknuo je kako će u postupku koji slijedi Katolička Crkva u Hrvatskoj podržati inicijativu Zrinske garde da se 30. travnja proglasi nacionalnim spomendanom, a tim će povodom Zrinska garda u jesen ove godine prirediti u Čakovcu i znanstveni skup.

Jasminka Bakoš-Kocijan

fotografije: Mihael Sokol