KALINOVAC, 15. 11. 2009.

Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak posvetio je u nedjelju 15. studenog u Kalinovcu 141 godinu staru župnu crkvu sv. Luke evanđeliste, te novi crkveni oltar u koji je položio moći blaženog Alojzija Stepinca.

Dugo godina priželjkivana posveta župne crkve upriličena je u prigodi 100. godišnjice njene nadogradnje i završene osmogodišnje cjelovite obnove, a moći blaženog Alojzija Stepinca položene su u oltarni stol na 75. godišnjicu njegova pastoralnog posjeta kalinovačkoj župi u službi nadbiskupskog koadjutora.

Svečanost je započela dan ranije bdjenjem nad moćima blaženog Alojzija Stepinca koje su u župnoj crkvi vodili bogoslovi Dario Paviša iz Kalinovca i Marko Štefanec iz Velikog Bukovca. Na početku bdjenja upaljena je na oltaru crkve svijeća kao simbol ponovnog dolaska bl. Stepinca u župu i u crkvu u kojoj će nadalje preko moći pohranjenih u oltar biti trajno prisutan među kalinovačkim župljanima. Tom prigodom pročitan je dio župne spomenice koji opisuje sam posjet nadbiskupa Stepinca župi prije 75 godina na dan krizme i kanoničke vizitacije. Nakon molitvi bdjenje je završilo ophodnjom župljana oko oltara na kojem su bile izložene moći blaženog Alojzija Stepinca.

Nedjeljna svečanost posvete župne crkve započela je svečanom procesijom. Euharistijsko slavlje predvodio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak u zajedništvu sa svećenicima Đurđevačkog dekanata na čelu s dekanom i domaćim župnikom preč. Mladenom Gorupićem, kalinovačkim sinovima prof. dr. Ivanom Golubom, začasnim kanonikom Čazmansko-varaždinskog zbornog kaptola i prof. dr. Đurom Zalarom, rektorom crkve sv. Martina u Zagrebu i docentom KBF u Zagrebu, prijašnjim župnicima vlč. Nikolom Benkom i preč. Nikolom Samodolom i drugim svećenicima. Na početku misnog slavlja pozdravnu riječ biskupu je u ime župe uputio župni vijećnik Tomislav Franjić, a sliku župne crkve s likom sv. Luke, autora Zlatka Kirinca, predala je, kao znak predaje cijele župne crkve u biskupove ruke, učenica srednje škole Barbara Kirinec.

Biskup Mrzljak zahvalio je na riječima dobrodošlice te je u propovijedi istaknuo  kako su u kršćanskom životu za vjernika osobito važna zajednička i osobna molitva. Dodao je kako se na osobit način povezanost s Bogom potiče i ostvaruje u crkvama koje su zajednički duhovni domovi vjernika. "Zbog toga kršćani, bez neke velike isprike, ne bi smjeli zanemariti nedjeljni susret s Bogom u kojem se učvršćuje i jača vjera, gdje se klanja Bogu u duhu istine, gdje se crpi snaga za svagdašnji život, gdje vjera postaje život svakog od nas, gdje vjeru živimo", poručio je biskup dodavši kako primjer takve čiste vjere i neiscrpne snage euharistijskog slavlja vidimo u blaženom Alojziju Stepincu koji je zahvaljujući svakodnevnoj molitvi i slavljenju euharistije i u zatočeništvu pronalazio snagu za svjedočenje vjere kroz svoje mučeništvo.

Nakon propovijedi uslijedio je obred posvete župne crkve i novog oltarnog stola, kojeg je tumačio kancelar Varaždinske biskupije mons. Antun Perčić. Na kraju mise veliki župni crkveni zbor sv. Luke koji je uz pratnju orguljaša Mladena Rogoza uzveličao slavlje otpjevao je pjesmu Kalinovčana Petra Grgeca "Zastava nas sveta vodi, pobjednika Krista".

Na kraju svečanosti u ime župnog vijeća svim prisutnima obratila se župna vijećnica Marina Zvonar iznijevši tijek osmogodišnje cjelovite obnove crkve, te zahvalu prisutnim kalinovačkim župnicima koji su svojim radom pridonijeli napretku župe i obnovi crkve. Posebnu zahvalu na dolasku u Kalinovac i posveti župne crkve uputio je varaždinskom biskupu kalinovački župnik.

Crkva sv. Luke ev. u prvobitnom baroknom obliku građena je od 1864. do 1867. godine pod nadzorom arhitekta Kolarića i uprave župe sv. Jurja u Đurđevcu, kalinovačke susjedne župe kojoj je do 1881. godine pripadalo to područje. Zbog sve većeg broja stanovnika na poticaj đurđevačkog župnika preč. Josipa ml. Lehpamera, kanonika Kaptola čazmanskog i tajnika kardinala Mihalovića osnovana je nova župa u Kalinovcu. Župa je osnovana 15. svibnja 1881. g. dekretom Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu po zagrebačkom nadbiskupu i kardinalu Josipu Mihaloviću. Zbog premalog prostora u novoj župnoj crkvi za sve veći broj mještana, crkva je 1909. godine nadograđena u neogotičkom stilu u obliku latinskog križa pod nadzorom arhitekta Hermana Bollea i za upravljanja župe župnika vlč. Nikole Medvedeca. Projekt je vrlo zanimljiv po tome što je ova crkva, prema dokumentaciji onoga vremena, prvi primjer rane neogotike s jasnom kodifikacijom stila. Tom prigodom s desne strane crkve podignut je 38 metara visok crkveni zvonik po nacrtu arhitekta Janka Holjca. Uz dugogodišnje uređivanje i obnavljanje crkve, prva veća obnova crkve zbila se od 1979. do 1981. godine za vrijeme župnika vlč. Nikole Benka. Tada u vrlo teškim okolnostima državnih i političkih vlasti, župnik uspijeva od kapitalnih radova staviti na crkvu novu fasadu i prebojiti unutrašnjost zidova crkve. Prva potpuna obnova crkve nakon nadogradnje izvršena je od 2002. do 2009. godine za sadašnjeg župnika i dekana preč. Mladena Gorupića. Za njegove službe crkva je 1999. godine uvrštena u spomenike kulture Republike Hrvatske i kompletno obnovljena pod nadzorom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Konzervatorskog odjela iz Zagreba do 2006. g., a nadalje pod nadležnošću Konzervatorskog odjela iz Bjelovara. Crkva se svake godine intenzivno obnavlja. Od 2002. g. izradom Projektne dokumentacije, 2003. g. uređenjem unutrašnjosti zvonika, konstrukcije i mehanizma od 4 zvona i sata, 2004. g. sanacijom temelja i zidova crkve od vlage, 2005. g. izmjenom i sanacijom krovišta crkve, 2006. g. obnovom vitraja crkve, 2007. g. obnovom fasade i stolarije crkve, 2008. g. izmjenom poda s ugradnjom podnog grijanja, 2009. g. bojenjem unutrašnjih zidova crkve s uređenjem svetišta. U obnovu crkve uloženo je približno 4.500.000 kn, i to od donacija Općine Kalinovac, Varaždinske biskupije, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Koprivničko-križevačke županije, dobrotvora i župljana.

Nenad Erdelec