RAVNIK – TEMIŠVAR, 2. 10. 2009.

U aktualnoj Svećeničkoj godini, koju je proglasio papa Benedikt XVI., varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak predvodio je od 28. rujna do 2. listopada duhovne vježbe za svećenike Hrvate koji pastoralno djeluju u Temišvarskoj biskupiji u Rumunjskoj.

Mjesni biskup mons. Martin Roos potaknuo je svećenike da u godini, koja je posebno posvećena prezbiterima, svi svećenici Temišvarske biskupije sudjeluju na duhovnim vježbama. Tako se u mjestu Ravnik (Rafnic), filijali župe Lupak (Lupac), sastalo sedam svećenika Hrvata i jedan svećenik rodom Bugar. U isto vrijeme su na drugom mjestu i svećenici Mađari održali svoje duhovne vježbe, koje je predvodio umirovljeni biskup Szegeda u Mađarskoj mons. Endre Gyulay.

Biskup Mrzljak u svojim razmatranjima, koja je uputio svećenicima na duhovnim vježbama u Ravniku, govorio je o temeljnim i bitnim stvarima vezanim uz svećeničku službu. Vodeći se smjernicama crkvenog učiteljstva naglasio je kako je važno da svećenici razmišljaju o sebi i svojem pozivu i službi te je podsjetio na značajnije karakteristike svećeničke duhovnosti, u prvom redu na važnost svakodnevne euharistije, molitve časoslova, dnevnog klanjanja pred Presvetim…

Biskup je svaki dan sa svećenicima slavio svetu misu u crkvi u Ravniku, osim na blagdan arkanđela Mihaela, Gabrijela i Rafaela kada je predvodio svečanu euharistiju u mjestu Vodnik (Vodnic), filijali župe Klokotič (Clocotici), gdje je crkva posvećena svetom Mihaelu ili svetom Milji, kako se tamo kaže. Na misi u Ravniku svaki dan su sudjelovali i domaći vjernici, koji su također rado pohodili i druge pobožnosti koje su, zajedno s biskupom, održali svećenici, kao što su molitva krunice i križni put.

Tijekom boravka u Rumunjskoj biskup se susreo s mons. Martinom Roosom, biskupom Temišvara, kojemu je jedan od hrvatskih svećenika, vlč. Nikola Lauš, osobni tajnik.  Razgledao je grad Temišvar, a sa svećenicima je pri kraju duhovnih vježbi posjetio i okolna hrvatska sela i tri hrvatske župe u okolici Karaševa (Karasova).

U Karaševu i okolici živi oko 8.000 Hrvata koji su u te krajeve došli potkraj 14. stoljeća. Kao godina njihova dolaska spominje se 1393. Najvjerojatnije su došli iz Bosne bježeći pred navalom Turaka. Nazivaju se "Karaševskim Hrvatima" budući da je Karaševo najveće mjesto u kojem su Hrvati nastanjeni te je središte svih kulturnih i drugih događanja Hrvata u Rumunjskoj. U okolici Karaševa postoji još šest hrvatskih sela: Lupak, Ravnik, Klokotić, Vodnik, Nermiđ i Jabalče. Dvije posebne oaze gdje žive Hrvati jesu mjesta Rekaš i Keči. Ona nisu vezana uz Karaševo, nego su u blizini Temišvara i Hrvati su tamo došli znatno kasnije.

Tri su potpuno hrvatske župe u Rumunjskoj: uz Karaševo, to su Lupak i Klokotič i u njima su župnici Hrvati: u Lupaku vlč. Marijan Tjinkul, te u Klokotiču vlč. Petar Dobra. U Karaševu je župnik vlč. Đuređ Katić, a župni vikar je vlč. Đuređ Patašan. Danas je sveukupno deset živih svećenika Hrvata iz okolice Karaševa, a također i trojica bogoslova. Ostali hrvatski svećenici, koji su svi rodom s područja triju hrvatskih župa, pastoralno djeluju u drugim župama Temišvarske biskupije koja je po strukturi vjernika vrlo raznolika. U njoj živi dosta Rumunja, velik broj Mađara, te još uvijek dosta Nijemaca, iako je u posljednjih 20-tak godina s tog područja većina njih otišla. Žive također i vjernici mnogih drugih nacionalnosti pa je za uspješan pastoralan rad svakog svećenika neophodno poznavanje barem tri jezika. Većina stanovnika Rumunjske je pravoslavne vjeroispovijesti, njih oko 80 %. Sveukupno je oko milijun katolika u cijeloj državi, a Crkvu sačinjava 6 rimokatoličkih te 5 grkokatoličkih biskupija.

Marko Đurin