Na Misijsku nedjelju 23. listopada varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak pohodio je hrvatske vjernike u Hrvatskoj katoličkoj misiji u Mariboru u susjednoj Sloveniji s kojima je slavio svetu misu za žrtve komunizma, a nakon mise na novom mariborskom groblju Dobrava, u blizini Tezanskog Gozda, najvećeg grobišta pripadnika hrvatskoga naroda izvan Hrvatske, sudjelovao je u prigodnom programu i predvodio molitvu u spomen na žrtve komunističkog sustava iz svibnja 1945. godine.

Svetu misu biskup Mrzljak predvodio je u crkvi sv. Alojzija Gonzage u Mariboru u kojoj se redovito nedjeljom okuplja hrvatska zajednica. Biskupa je u ime svih prisutnih vjernika pozdravio preč. Anđelko Košćak, rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu, koji je više od godinu dana vodio brigu o hrvatskim vjernicima u Mariboru predvodeći redovito nedjeljom euharistijsko slavlje na hrvatskom jeziku. Suslavili su i vlč. Ivan Dodlek, vicerektor zagrebačke bogoslovije, koji je također bio uključen u rad misije, te vlč. Marko Zadravec, koji je od rujna ove godine preuzeo pastoralnu skrb u HKM Maribor.

U homiliji je biskup Mrzljak podsjetio kako je od svega onoga što stoji zapisano u Svetom pismu i od svega onoga što stoji u mnogim crkvenim knjigama i zapisima od samih početaka Crkve do danas najvažnija zapovijed ljubavi: u prvom redu zapovijed ljubavi prema Bogu, a zatim i zapovijed ljubavi prema čovjeku. Potom je dodao kako 'upravo danas kroz tu prizmu zapovijedi ljubavi želimo gledati onu prošlost koja se ovdje događala 1945., počevši od Bleiburga, preko Dravograda, Maribora pa dalje prema Hrvatskoj'. Istaknuo je kako se prisutni vjernici upravo iz poštovanja i ljubavi sjećaju žrtava koje su u blizini Maribora izgubile svoje živote. Spomenuo je kako su među ubijenima bili vojnici, no bilo je i civilâ, te ženâ i djece koji su bili nedužni ljudi. 'No, osim sjećanja na ove nevine žrtve, kroz tu prizmu ljubavi moramo promatrati i one druge, one koji su počinili te strašne zločine, imajući pritom na pameti kako ljubav nije samo neki osjećaj, nego ponajprije životni stav', naglasio je biskup Mrzljak te dodao kako se zlo koje zahvaća čovjeka može pobijediti jedino ljubavlju i praštanjem. No, 'to opet ne znači zatajiti i zaboraviti istinu te olako prijeći preko nekih stvari i okrenuti se samo budućnosti kako to neki često ponavljaju'. Pri kraju homilije biskup je zaključio kako 'želimo s poštovanjem vidjeti gdje počivaju posljednji ostaci ovih žrtava te im iskazati počast i odati im dužno poštovanje, izvršavajući pritom onu temeljnu zapovijed ljubavi prema Bogu i bližnjemu'.

Na kraju mise, u ime vjernika HKM Maribor, biskupu je na dolasku zahvalio Ludvig Marušić koji mu je i predao prigodni dar: bistu s likom bl. Antona Martina Slomšeka, prvog mariborskog biskupa. Također je zahvalio biskupu Mrzljaku na svemu što čini za HKM Maribor, ponajprije što je hrvatskim vjernicima u Mariboru omogućio redovito nedjeljno euharistijsko slavlje na hrvatskom jeziku.

Nakon svete mise na mariborskom groblju Dobrava održan je prigodni program kojem su prisustvovali mariborski nadbiskup mons. Marjan Turnšek, mariborski gradonačelnik Franc Kangler, predstavnici Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Sloveniji, predstavnici Počasnog bleiburškog voda, zatim predstavnici udruga ratnih veterana iz Varaždinskih Toplica i Bistre te pojedinih udruga iz Slovenije. U programu su sudjelovali članovi mariborskog vokalnog kvinteta koji su otpjevali Ave Maria i Ecce quomodo moritur iustus te Dubravka Lovrec Jajčević koja je pročitala nekoliko pjesama.

Program je vodio preč. Košćak koji je u svom izlaganju podsjetio kako se komemoracija održava u blizini posebnoga groba u kojem počivaju hrvatski vojnici i civili koje je u okolici Maribora stigao vihor jugokomunističke mržnje te ih pokosio u proljeće njihova života po završetku II. svjetskog rata, u svibnju i lipnju 1945. godine. Spomenuo je kako su, prema svjedočanstvima suvremenika i očevidaca, na poljima i šumama u blizini Maribora pobijene tisuće i tisuće ljudi, uglavnom Hrvata, te su im tijela bez ikakvog poštovanja gurnuta u razne jame bez ikakve oznake s nakanom da im se zatre svaki spomen. I, iako su naredbodavci zločina, kao i same ubojice, o tome uporno šutjeli, istinu nisu mogli sakriti ni ubiti. Spomen na te žrtve trajno je ostao u sjećanju njihovih najbližih. Također je naglasio kako su ovim žrtvama uskraćena svakovrsna prava, čak i pravo na grob, te im je zanijekano osobno dostojanstvo, pa čak i ime. Bez suda su osuđeni, bez dokazane krivnje kažnjeni najtežom kaznom – smrću. 'Tako postupa samo onaj koji beskrajno mrzi, samo zarobljenik zloga', istaknuo je preč. Košćak.

Nazočnima su se obratili i Šime Ivanjko, počasni konzul Republike Hrvatske u Mariboru te mariborski nadbiskup mons. Marjan Turnšek. Konzul Ivanjko u svom je obraćanju izrazio žaljenje što današnja civilizacija ne gaji kulturu spomena te je podsjetio kako po šumama i proplancima u okolici Maribora leže posmrtni ostaci više od 15.000 ljudi, pripadnika vojske NDH-a te civila.

Mons. Turnšek je u svom obraćanju pozdravio sve prisutne koji su se okupili, kako je sam rekao, u kraju zločina, ali isto tako i kraju svetosti. 'Ovdje smo sabrani da bismo molili, da bismo svoju misao i svoju molitvu uputili Bogu. Ali, osim toga što smo ovdje da bismo molili, tu smo i zato da si posvijestimo kako smo, kao ljudi, dužni do konca dovesti našu civilizacijsku dužnost koja već od Antigone pa nadalje bdije i živi u srcima europskih ljudi: da je umrle potrebno dostojno pokopati. Ovi koji ovdje leže, ima ih na tisuće, ali isto i drugi koji leže po našoj domovini, kojih je isto na tisuće, nisu bili dostojno pokopani kao ljudi. Mi smo tu da bismo brojili kosti zato jer to nisu samo kosti: iza svake kosti krije se lice, čovjek, osoba. Ti su ljudi imali lice i imaju ga još uvijek. Oni još uvijek žive. Zato smo tu da izvršimo taj civilizacijski spomen na žrtve te da molimo Boga da nas ohrabri kako bismo mogli tu svoju ljudsku i kršćansku dužnost provesti u djelo'.

Nakon toga uslijedila je molitva za pokojne žrtve koju su predvodili u ime Pravoslavne Crkve Savo Kosojević, u ime Islamske zajednice Zinaid Mahmudagić te u ime Katoličke Crkve varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.

Komemoracija i molitva održani su u blizini posebnoga groba u kojem su pokopane kosti žrtava iz 1945. kada su u Tezanskom gozdu jugoslavenske oružane sile pobile 15.000 do 20.000 vojnika nekadašnje Nezavisne države Hrvatske i civila, većinom hrvatske narodnosti, koji su sudjelovali na Križnom putu. Oni su pokopani u tri kilometra dugom protutenkovskom rovu koji je iskopan na cesti Celje – Maribor, kroz Tezanski Gozd, pokraj rijeke Drave. Prilikom gradnje autoceste u travnju 1999. godine, u dijelu nekadašnjeg protutenkovskog rova, u dužini od 70 metara, iskopani su posmrtni ostaci 1.179 žrtava koji su u srpnju te iste godine položeni u posebnu kosturnicu na novom mariborskom groblju Dobrava. Od 2000. godine, na poticaj Želimira Kužatka, dokumentarista i publicista, koji je i sam prošao Križni put, svake se godine u Mariboru pretposljednje nedjelje mjeseca listopada slavi misa zadušnica za žrtve komunizma te se nakon toga u blizini kosturnice žrtava iz 1945. održava prigodni program.

Marko Đurin