Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak predvodio je na Nedjelju Muke Gospodnje - Cvjetnicu 28. ožujka misno slavlje u katedrali Uznesenja BDM u Varaždinu.

Uoči mise vjernici su se okupili u parku kod katedrale gdje je biskup Mrzljak blagoslovio maslinove i cvjetne grančice u rukama nazočnih, a zatim su okupljeni u svečanom ophodu ušli u katedralu na misno slavlje.

U spomen na Gospodnji ulazak u Jeruzalem nazočni su tijekom ophoda u rukama imali maslinove i cvjetne grančice, a biskup Mrzljak veliku palminu granu, dar članova španjolsko-austrijske udruge «Amics d'Austria», koja uoči Cvjetnice organizira akciju pod nazivom «Palmine grane» i posjećuje odabrane sredine.

Muku Gospodina Isusa Krista iz Evanđelja po Luki interpretirali su preč. Blaž Horvat, rektor katedrale i preč. Josip Koprek, a sudjelovali su i članovi katedralnog zbora «Chorus liturgicus».

U propovijedi biskup Mrzljak kazao je kako je izneseno izvješće o događaju koji se zbio 33. godine u Jeruzalemu dodavši da se nisu okupili na satu povijesti kako bi se samo sjećali jednog od najvećih nasilja u ljudskoj povijesti. Kao kršćani okupili smo se da bismo slušali sadašnjost, odnosno poruku Božje riječi koja nam je danas upućena. Drama koja se dogodila u Jeruzalemu zbiva se i danas, poručio je biskup pojasnivši kako je to drama borbe između dobra i zla, između zemaljskog i Božjeg načina razmišljanja. Istaknuo je kako zemaljsko razmišljanje govori o važnosti moći i vlasti, ovozemaljskoj snazi po kojoj se sve može učiniti, pa čak i čovjeka, osobito nevinog, osuditi i ubiti. S druge je strane Božje djelovanje koje je puno milosrđa i koje vidi ljudske slabosti.

Osvrnuvši se na nasilje koje je učinjeno prema Isusu, kazao je kako je tada čovjek ubio Boga sa željom da makne Boga iz svoje sredine smatrajući da će time riješiti sve svoje probleme. Ne događa li se to i danas? upitao se biskup Mrzljak. Ne stavljamo li i mi sami često Boga u stranu i više vjerujemo našim ljudskim snagama i razmišljanjima? Pritom zaboravljamo da se naša kršćanska vjera treba sastojati u tome da nasljedujemo Krista i prepoznajemo ga danas u ovom vremenu koje sigurno ne pogoduje kršćanskom načinu razmišljanja, rekao je biskup Mrzljak naglasivši kako događanja Velikog tjedna trebaju doprijeti do nutrine vjernika i zahvatiti njihova razmišljanja i njihov život. Osobito trebamo promisliti o tome kako Isus na nasilje nije odgovorio nasiljem, nego ljubavlju i opraštanjem. Dok se danas tužimo i pitamo odakle toliko nasilja, osobito među mladima i nad nejakima, i želimo samo kažnjavati nasilje, trebamo se pitati gdje je zapravo korijen nasilja i kako ga spriječiti, poručio je varaždinski biskup. Kazavši kako se približavamo svetkovini Uskrsa, istaknuo je da Uskrs možemo definirati kao život, i to kao puninu života, zemaljskog i onog vječnog. Zaželio je da duh Uskrsa svima bude program njihova života, da prihvate Božju riječ kao dio svog života te da se raduju Uskrsu kao punini života.

Jasminka Bakoš-Kocijan