POLJANA BIŠKUPEČKA, 29. 8. 2009.

Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak predvodio je u subotu 29. kolovoza na spomendan Mučeništva sv. Ivana Krstitelja misno slavlje u kapeli u mjestu Poljana Biškupečka, filijali župe Sveti Ilija.

Biskupa je na početku euharistije, proslavljene u kapeli posvećenoj sv. Ivanu Krstitelju, pozdravio domaći župnik preč. Izidor Ferek, a uz njega su suslavili domaći sinovi preč. Josip Koprek, voditelj Obiteljskog centra Varaždinske biskupije i p. Dragutin Detić, salezijanac. Na početku mise biskupa je također pozdravio Franjo Puškadija, predsjednik Vijeća Mjesnog odbora koji je bio i pokretač inicijative za izgradnju kapele u tom mjestu kao znak svoje zahvalnosti Bogu što se živ i zdrav vratio iz Domovinskog rata. Kapela je izgrađena prije deset godina te ju je blagoslovio blagopokojni Marko Culej, prvi varaždinski biskup.

U homiliji upućenoj vjernicima biskup je istaknuo kako našu ljudsku povijest dijelimo na dva velika dijela: na onaj prije Krista i onaj poslije Krista. A svetog Ivana Krstitelja pronalazimo upravo na tom razmeđu te ga ubrajamo i u Stari zavjet i Novi zavjet. On je za svog života prepoznao Isusa kao obećanog Spasitelja te je ljudima ukazao na njega, jasno im dajući do znanja da je Isus onaj za kojim treba ići. I mi smo poput svetog Ivana Krstitelja pozvani prepoznati Isusa danas pod prilikama kruha i vina u euharistiji u kojoj svaki puta izgovaramo Ivanove riječi: Evo Jaganjca Božjega, poručio je biskup Mrzljak. Također je naglasio kako je Ivan bio spreman ići u smrt radije nego da ide protiv Boga i njegovih zapovijedi ostajući i nama na taj način najboljim putokazom da se za istinu uvijek valja boriti bez obzira na kompromise koji nam se svakodnevno nude. Zbog toga i Crkva neumorno čuva i brani ono što joj je Bog povjerio ne dajući se smesti nikakvim prigovorima da je nazadna jer istina koju je Bog povjerio Crkvi ne može se mijenjati, zaključio je mons. Mrzljak. 

Nakon mise biskup se zadržao u druženju s mještanima Poljane Biškupečke u prostorijama novoizgrađenog Društvenog doma.

Marko Đurin