Od:
Do:

Biskup Komarica u Reki na proslavi župnog blagdana

Biskup Komarica u Reki na proslavi župnog blagdana

REKA, 26. 5. 2013.

Župa Reka proslavila je na nedjelju Presvetog Trojstva 26. svibnja svoj župni blagdan.

Slavlju su prethodili devetodnevna priprava župljana te misije. Kruna slavlja bila je sveta misa koju je na sam blagdan predvodio banjalučki biskup mons. Franjo Komarica uz koncelebraciju koprivničkog dekana mons. Leonarda Markača, misionare o. Zvonka Vlaha i o. Marijana Bešlića, domaćeg župnika vlč. Marija Križanca te druge svećenike iz Koprivničkog dekanata.

Na početku misnog slavlja domaći župnik uputio je biskupu Komarici riječi pozdrava i zahvale što je svojom prisutnošću uzveličao ovako značajan događaj za ovu župnu zajednicu koja ove godine slavi i 35. obljetnicu svoga osnutka.

U svojoj propovijedi biskup Komarica isticao je važnost neprestanog zalaganja u vjeri kako bi nam ona bila ispravno i čvrsto sazidana.

Znak križa je za nas kršćane osobna legitimacija i kad god na sebi činimo znak križa, na sebe, na svoje biće, stavljamo znak spasenja. Bog ne samo da je sve, pa i nas, stvorio, nego se i utjelovio te time postao naš brat i suputnik i tako nam pokazao istinu te nam protumačio tko je On sam, ali i tko je svaki pojedini od nas u Njegovim očima. „Koliko si vrijedan da je Bog ostavio svoj veličanstveni stan u Nebu i došao tebi na zemlju? Solidarizirao se sa svakim čovjekom. Ne ispovijedamo 'i postade Židovom…i postade Muslimanom…i postade katolikom', ispovijedamo 'i postade čovjekom'. Vjerujemo li doista u takvog Boga milosrđa, Boga ljubavi?“, zapitao se biskup Komarica.

Biskup je sve prisutne podsjetio kako nas Bog nije otkupio ni oružjem niti ubijanjem drugih, nego svojom vlastitom smrću.

Na svetkovinu Presvetog Trojstva Crkva zapravo sve događaje od početka liturgijske godine do sada, od adventa, preko Božića, korizme, Uskrsa, Uzašašća i Duhova sažima u ime Oca, Sina i Duha Svetoga. Biskup Komarica podsjetio je i kako je sveto euharistijsko slavlje srce cjelokupnog života i poslanja Kristove Crkve, a „Kristova Crkva nije samo neka organizacija onih ljudi koji se samima sebi sviđaju, jedni drugima laskaju, jedni drugima tapšaju po ramenima, nego je Crkva Svjetlo svijeta i cijeloga ljudskog roda, i sol zemlje po kojoj hodimo. I zato ne smije svjetlo postati tama ili magla, niti sol obljutaviti“, naglasio je biskup Komarica.

Poručio je nadalje i kako, budući da je Bog sam stao na stranu čovjeka, osobito onih obespravljenih radi hira Sotone te onih koji su postali roblje zloga pa se prave bogovima nad svojim bližnjima, Crkva mora dizati svoj glas i djelovanje u obranu svakog u nevolji, obespravljenog, poniženog, omalovaženog čovjeka bez obzira na njegovu izobrazbu, socijalno podrijetlo, jezik, boju kože ili nacionalnu pripadnost. Crkva uvijek treba propovijedati, ali ne samo riječima nego i djelima.

„Ne bi nama bilo toliko nevolja danas da smo mi kršćani, koji se resimo Kristovim imenom, ispravniji i vjerodostojniji. Ali mi, nažalost, dozvoljavamo da nam Đavao pobrka pamet i otruje srce. Ne treba se čuditi slijepcu, jadan on ne vidi, ali treba se čuditi onome koji ima oči, a ne vidi. A tako izgledamo mi kršćani i katolici u ovoj zemlji. Bog je sam rekao, tko je više dobio, više je dužan i Bogu i ljudima. I zato ja, prije nego što bilo što od vas očekujem, ja moram od sebe sam očekivati – kako se ja trudim da upoznam kakav sam ja u Božjim očima. Jesam li ja ispravan i vjerodostojan? Kako se ja, ne samo riječima nego i na djelima, pokazujem prema svakom čovjeku koji je Božja slika i prilika, kojega je isti Bog kao i mene stvorio te isti Krist otkupio. Kojega isti Duh Sveti želi prosvijetliti i povući u svetu vječnost. I zato, nemojmo šutjeti kad treba govoriti. Čovječe, odgovoran si pred tim Bogom i Njegovim zakonom. Ne smiješ gaziti taj zakon, ne smiješ se ti praviti gospodarom života. Ti političaru, ti državniče, ne smiješ donositi u svojim parlamentima u svojim saborima zakone takve koji će prkositi Božjim zakonima. Nemoj to raditi ako ne želiš svoju nesreću. Ja te želim spriječiti da sebi činiš zlo, ali nemoj vući za sobom cijeli ovaj narod, nemoj vući ove nevine mlade ljude i duše. Ti biskupe, ti svećeniče, ne smiješ šutjeti kada vidiš da oni kratkovidci i oni zahvaćeni od tko zna kakvih sotonskih mreža, žele povući cijeli jedan narod i cijelu jednu državu u krivom pravcu“, naglasio je biskup Komarica.

Također, pozvao je i roditelje na odgovornost u podizanju i odgajanju djece, jer ih je Bog izabrao da budu Njegovi suradnici u stvaranju novoga života. Roditeljima je dana velika privilegija i čast, ali zato imaju i odgovornost. „Zato ti ne smije biti svejedno, draga majko i oče, hoćeš li ti samo roditi dijete, podići ga i pustiti neka ga 'voda nosi' ili neka ga vuk ili lisica odgaja, lukavo i krvožedno. Ili ćeš ga ispunjati onim svetim duhom kojeg trebaš imati sam(a) u svom srcu kao odrastao kršćanin. Dijete tvoje ima pravo na ispravnost življenja da gleda tebe, majko, i da gleda tebe, oče, kako se ti moliš Bogu, zazivaš Božji blagoslov, slaviš Božje ime, kako iz ljubavi prema Bogu činiš dobra djela svima koji te okružuju“, poručio je biskup.

Na kraju homilije biskup Komarica čestitao je župljanima ovu svetkovinu njihovog zaštitnika, Presveto Trojstvo, kao i 35. obljetnicu osnutka župe, rekavši kako se treba predavati u molitvi Ocu i bez straha hoditi prema budućnosti koja je u Božjim rukama, baš kao i svaka osoba. „Mi se nalazimo u Božjim rukama, ali ne ovisi o Bogu koliko ćemo mi od toga profitirati. On je sve učinio, ovisi o nama hoćemo li mi htjeti namjerno iskočiti iz Božjih ruku, ili ostati u njima. Nemojmo se s Đavlom poigravati, jači je od svih nas, ali je Bog daleko jači od svih vragova i cijeloga pakla“, zaključio je mons. Komarica.

Na kraju misnog slavlja župnik je u ime svih župljana mons. Komarici darovao sliku župe, nastalu na koloniji održanoj za vrijeme priprema za proslavu župnog zaštitnika. Slavlje je u Reki završeno večernjom misom zahvalnicom te koncertom na kojem su nastupili  mješoviti i dječji zbor 'Presveto Trojstvo', romska skupina iz Žlebica i KUD Koprivnica.

Iva Kuzmić
fotografije: I. Kuzmić i Andrej Bunić