VARAŽDIN, 21., 22 i 23. 3. 2023.

---

Kroz tri su se dana – od utorka, 21. ožujka do četvrtka, 23. ožujka – u Pastoralnom centru Varaždinske biskupije održavali susreti svećenika po arhiđakonatima. U utorak, 21. ožujka susret su imali svećenici Međimurskog arhiđakonata, u srijedu, 22. ožujka svećenici Varaždinsko-zagorskog arhiđakonata te u četvrtak, 23. ožujka svećenici Podravskog arhiđakonata.
 
Svećenici su sva tri dana promišljali o temama vezanim uz školski vjeronauk i župnu katehezu djece te pravnim uvjetima i pristupanju krizmanika svetoj Potvrdi, vršenju službe kumova te ulozi župnika i drugih uz slavlje sakramenta Potvrde. Podatke o stanju vjeroučenika i vjeroučitelja te trendovima i izazovima u provođenju nastave vjeronauka u školama na području Varaždinske biskupije iznio je preč. Damjan Koren, predstojnik Katehetskog ureda Varaždinske biskupije, a o pravnom aspektu primanja i priprave za sakrament svete Potvrde svećenicima je govorio preč. Ivan Rak, kancelar Varaždinske biskupije. Nakon njihovih izlaganja svećenici su bili pozvani iznijeti svoja promišljanja, nedoumice i pitanja vezana uz te teme s ciljem zajedničkog traženja rješenja i odgovora na izazove evangelizacijskog i pastoralnog rada u školama i župama na području Varaždinske biskupije. Završni dio susreta bio je predstavljanje financijskog izvješća za proteklu godinu ekonoma preč. Josipa Hadrovića i ravnatelja BUZUK-a preč. Mirka Horvatića.
 
Susrete je moderirao preč. Anđelko Košćak, biskupski vikar za kler, a na susretima su sudjelovali župnici, župni vikari, đakoni i arhiđakoni pojedinih arhiđakonata. Započinjali su molitvom Trećeg časa i kratkim duhovnim nagovorom varaždinskog biskupa Bože Radoša koji je, polazeći od riječi Božje toga dana, svećenike ohrabrivao i poticao na zauzetost i odgovornost u vršenju njihovog svećeničkog poslanja.
 
Prvoga dana, u utorak, 21. ožujka, biskup Radoš je svoj nagovor temeljio na odlomku iz knjige proroka Ezekiela koji govori o njegovoj viziji novoga Hrama iz kojeg je izvirala voda spasenja za sve koji su došli u dodir s njom. U slici toga novog Hrama prepoznajemo hram Kristovog Tijela iz čijeg desnog boka izvire krv i voda i sve što biva njima dotaknuto dobiva novi život, rekao je biskup, te dodao kako jedino ta Voda, jedino Isus može oživjeti i preobraziti sve naše mrtve i neplodne aktivnosti i oživjeti naše zajednice. Svećenici su prvi pozvani piti s Izvora žive vode koji je Krist te tom Izvoru privoditi druge koji su nam povjereni, potaknuo je biskup Radoš svećenike Međimurskog arhiđakonata.
 
Drugoga dana, u srijedu, 22. ožujka, biskup je u svojem nagovoru promišljao nad odlomkom iz Ivanova evanđelja iz liturgije Riječi toga dana. Odlomak govori o odnosu Isusa s Ocem, odnosu iz kojeg proizlazi Isusova životvorna i oživljujuća snaga. „Očev glas ljubavi u ljubljenome Sinu od mrtvaca čini žive ljude“, kazao je biskup protumačivši kako je to zadaća Crkve kroz svu povijest, a svećenici su ti koji, posebno kroz ove dane korizme, u navještaju riječi Božje, u sakramentu ispovijedi oživljavaju „mrtve“. Pozvao je biskup nadalje okupljene svećenike da si osvijeste kako su i sami pozvani oživiti svoju vjeru i duhovno se obnoviti oslanjajući se na snagu riječi Božje i sakramenata te da sjedinjeni s Kristom, oslonjeni na Njega, budu nositelji oživljavateljske sile Boga Oca, vršeći volju Božju. „Bogu prepustimo svoj život da može djelovati u nama i po nama. Molimo ga danas da mognemo razlikovati što je Božja volja, a što je naša samovolja kako bismo znali slijediti Njegovu volju koja donosi spas ljudima“, poručio je biskup okupljenim svećenicima Varaždinsko-zagorskog dekanata.
 
Trećega dana, u četvrtak 23. ožujka, biskup Radoš je za temu svog duhovnog nagovora na početku susreta uzeo prvo čitanje liturgije toga dana, odlomak iz knjige Izlaska. Promišljajući o ulozi Mojsija, voditelja, molitelja, posrednika kojega je Bog izabrao da izvede Izraelski narod iz egipatskog ropstva, biskup Radoš je primijetio njegovu predanost Izraelskom narodu kojeg zagovara pred Bogom pozivajući se na ljubav Božju prema narodu, na obećanje dano praocima, na čudesna djela Božja u povijesti spasenja. Mojsije se osjeća dijelom naroda, ne želi se izdvojiti od njega, voli ga više nego sebe, i upravo je zbog tih karakteristika podoban kao posrednik i glasnik Božje ljubavi i milosrđa za Izraelski narod, pojasnio je biskup Radoš. Pozvao je biskup okupljene svećenike Podravskog dekanata da u tim Mojsijevim karakteristikama prepoznaju i svoju svećeničku ulogu posrednika između Boga i ljudi jer „onaj tko je sebičan, tko stavlja svoj interes, svoju budućnost i prosperitet ispred naroda, taj ne može biti autentičan navjestitelj riječi Božje, njegove ljubavi i milosrđa.“  

---