KNEGINEC, 22. 11. 2009.

Trodnevnim programom Kneginec je proslavio 800. obljetnicu prvog pisanog spomena svog mjesta i 220. obljetnicu osnutka župe sv. Marije Magdalene.

Nakon znanstvenog skupa, održanog 20. i 21. studenog, na nedjelju Krista Kralja 22. studenog svečano zahvalno misno slavlje predvodio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak. Nakon mise biskup je blagoslovio nove vitraje na crkvi sv. Marije Magdalene, rad prof. Marijana Jakubina.

Euharistijsko slavlje održano je u dvorani Pastoralnog župa bl. Alojzija Stepinca, gdje se već uobičajeno slave nedjeljne mise od njegove izgradnje 2000. godine, budući da je župna crkva, nekad kapela ranije velike župe Biškupec u predgrađu Varaždina, premala za potrebe župljana. Na slavlju je ponovno istaknuta želja i potreba za gradnjom nove crkve, što je želja Varaždinske biskupije i župe, kao i Općine Kneginec i njezinih stanovnika.

Svečana i zahvalna euharistija okupila je mnoštvo župljana svih uzrasta, koji su u cijelosti ispunili veliku dvoranu Pastoralnog centra. Misi zahvalnici prethodio je prigodan program u kojem su s radošću i ponosom ljubav prema kršćanskoj baštini i svom mjestu  prikazali pjesmom dječji zbor "Runolist" pod vodstvom Sanje Kolarić, zbor mladih "Agape" s voditeljicom Tihanom Čanjevac i župni zbor pod vodstvom Antonije Bobek, a stihovima mališani dječjeg vrtića "Bubamara" i učenice Osnovne škole Kneginec Gornji.

Svetu misu za oltarom u pastoralnom centru s biskupom su suslavili domaći župnik vlč. Jadranko Benjak, njegov brat don Daroslav Benjak s Lastova, domaći sin vlč. Ivan Bogdanović, župnik u Vinagori, preč. Ivan Košćak i vlč. Izidor Ferek, prijašnji dugogodišnji i sadašnji župnik u Svetom Iliji, susjednoj župi čija su mjesta pripala novoj župi Kneginec davne 1789. godine, te drugi svećenici. Slavlju je nazočila i izaslanica uršulinskog samostana iz Varaždina, čije sestre više od četiri desetljeća pastoralno pomažu u toj župi. U pozdravu okupljenima biskup Mrzljak čestitao je visoki jubilej mjesta i župe, kazavši kako slaviti jubileje znači osvrnuti se na prošlost te na svemu zahvaliti Bogu kako bi se uz Božju pomoć i milost hrabro zakoračilo prema budućnosti. U propovijedi je biskup istaknuo kako su se okupili na svetkovinu Krista Kralja kojom Crkva na kraju liturgijske godine želi posvjestiti da je konačan cilj ljudskog života vječni život s Isusom Kristom, kraljem svega stvorenja, koji je po uskrsnuću u vječnom zajedništvu s Bogom. Pojasnio je kako čovjek, unatoč tome što živi u pretežno materijaliziranom društvu i vremenu, nije pozvan živjeti na način da ostvari samo ovozemaljsko blagostanje jer ga to nikako neće ispuniti i učiniti sretnim. Dodao je kako se u spoznaji toga nalazi istina, put i život, a to je Isus Krist te je potaknuo okupljene da nastave hrabro ići tim putem za Kristom kako su to išli njihovi preci kroz protekla stoljeća.

U molitvi vjernika molilo se za daljnje zajedništvo i rast župne zajednice, za nositelje vlasti i sve odgovorne kako bi i nadalje bili otvoreni promicanju vjere, znanja, kulture, umjetnosti, nacionalne svijesti i drugih vrednota, te za sve pokojne župljane, župnike, duhovna zvanja i vjeroučitelje iz te župe. Misno slavlje uzveličao je pjevanjem župni zbor koji je slavlje sa svima okupljenima zaključio zahvalnim himnom "Tebe Boga hvalimo". Župnik Benjak u zahvalnoj riječi kazao je kako je župa Kneginec na kraju liturgijske godine željela proslaviti svoj ovogodišnji jubilej, na čiju proslavu ih je potaknuo upravo varaždinski biskup na susretu početkom godine kada su predstavnici župe, biskupije i općine razgovarali o potrebi izgradnje nove župne crkve. Zaželio je da i dvodnevni znanstveni skup bude poticaj da se ubuduće ne stavlja naglasak samo na materijalna i ekonomska pitanja, nego i na pitanja kulture, umjetnosti, vjere i svekolikog identiteta ljudi na tom području. Zahvalio je svima koji su sudjelovali u događanjima i onima koji su pridonijeli organizaciji. Osobito je zahvalio prof. Marijanu Jakubinu, autoru triju novih crkvenih vitraja, na umjetničkim djelima kojima je ukrasio njihovu crkvu. Zahvalio je donatorima vitraja, i to obitelji saborskog zastupnika Anđelka Mihalića, koja je darovala vitraj sv. Elizabete Ugarske, obitelji Tomislava Mihalića, koja je darovala vitraj sv. Franje Asiškoga, te članovima župnog zbora koji su darovali vitraj sv. Marije Magdalene, koji se ne nalazi u lađi, nego na pročelju crkve. U znak zahvalnosti uručio je skice vitraja biskupu Mrzljaku, autoru, izvođačima vitraja i donatorima. Zahvalio je na nastupu svim župnim pjevačkim zborovima te im čestitao blagdan sv. Cecilije, njihove nebeske zaštitnice, uručivši voditeljima prigodne zahvalnice. Zahvalnicu je također uručio suorganizatoru proslave, načelniku Općine Kneginec Goranu Kaniškom, koji je uzvratio općinskim zahvalnicama župniku Benjaku i biskupu Mrzljaku. Domaći župnik pozvao je okupljene da razgledaju Andrijinu kulu, po kojoj je Kneginec dobio ime, te izložbu starih fotografija, knjiga i crkvenih predmeta u školskoj zgradi. Ujedno je pozvao župljane na đakonsko ređenje domaćeg sina Žarka Pavlovića u subotu 28. studenoga u varaždinskoj katedrali. Na kraju slavlja u ime župne zajednice župniku je zahvalila i uputila čestitke članica župnog zbora Dragica Petrinić, a zahvalu na skrbi o živoj Crkvi vlč. Benjaku uputio je i biskup Mrzljak zazvavši Božji blagoslov na sve okupljene i čitavu župnu zajednicu potaknuvši je da nadalje moli za postojeća i buduća duhovna zvanja. Nakon mise biskup je blagoslovio dva nova vitraja u lađi, vitraj na pročelju crkve te malen vitraj s euharistijskim motivima u sakristiji. O sadržaju i simbolici novih vitraja u crkvi okupljenima je govorio prof. Jakubin.

U dvorani Pastoralnog centra u petak i subotu 20. i 21. studenog održan je i znanstveni skup. Simpozij je otvorilo izlaganje doc. dr. sc. vlč. Ivice Raguža, profesora dogmatike na KBF-u u Đakovu o temi "Sv. Marija Magdalena u teologiji duhovnosti". U subotu 21. studenog Damir Hrelja, prof., ravnatelj Državnoga arhiva u Varaždinu, izlagao je o temi "Kneginec - Kehne - 1209. godine u povelji gradu Varaždinu kralja Andrije II. - prikaz kneginečkoga kraja u srednjem vijeku", Vesna Pascuttini-Juraga, dipl. povj. umjetnosti i etnolog i viši stručni savjetnik - konzervator za pokretna kulturna dobra, govorila je inventaru župne crkve sv. Marije Magdalene u Knegincu, Ivana Peškan, dipl. pov. umjetnosti i talijanist i viši stručni savjetnik - konzervator za nepokretna kulturna dobra, o konzervatorsko-restauratorskim radovima na crkvi sv. Marije Magdalene u Gornjem Knegincu, mr. Zdenko Balog, magistar pov. umjetnosti o počecima izgradnje crkve u Knegincu, mr. vlč. Anđelko Košćak, vicerektor Nadbiskupskog bogoslovnoga sjemeništa o temi "Kneginec u sastavu župe Biškupec i župa Kneginec", vlč. Vlado Magić, prof., ravnatelj Metropolitanske knjižnice Zagrebačke nadbiskupije o župnoj knjižnica, dr. sc. vlč. Miho Demović, muzikolog i umirovljeni dirigent Muškog katedralnoga zbora u Zagrebu o Mirku Novaku, kneginečkom župniku i jednom od osnivača glazbenoga društva Sv. Cecilija, Antonija Bobek, učitelj-savjetnik o školstvu u Knegincu, Mihael Magdić, tajnik VZO o temi "Vatrogasna društva", te Tihomir Krpeta, predsjednik Turističkog vijeća Općine G. Kneginec, o starim vinogradarskim kurijama i klijetima na tom području.

U župi Kneginec koju čine naselja Lužan, Turčin, Varaždinbreg, Donji i Gornji Kneginec živi oko 1.400 obitelji s 5.200 vjernika. Kneginec se spominje već godine 1209. kada je grad Varaždin proglašen slobodnim kraljevskim gradom, a ostalo je zapisano kako je tada u kuli zvanoj Kehne u današnjem Gornjem Knegincu budući ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. bio zatočen dvije godine. Ta Andrijina kula se još i danas nalazi pored župne crkve. No, moguće je da je Kneginec dobio ime i po kneginji Elizabeti Ugarskoj, kćeri kralja Andrije II., kasnije poznatoj svetici. Crkva posvećena sv. Mariji Magdaleni izvorno je podignuta kao kapela u gotičkom stilu, vjerojatno u 13. stoljeću, na što podsjećaju do danas sačuvani neki gotički dijelovi crkve. Prvi pisani zapisi o crkvi potječu iz 1649. godine. Župa je osnovana 1789. godine od naselja više župa. Za potrebe vjernika, čiji se broj stalno povećava, 2000. godine sagrađen je pastoralni centar bl. Alojzija Stepinca. Od 2002. godine župnik je Jadranko Benjak. Župa ima dva živuća svećenika, jednu časnu sestru (provincijalku uršulinki s. Ceciliju Kolarić), četiri bogoslova, 6 vjeroučitelja i dva studenta laika na KBF-u. Od 1962. u župi pomažu sestre uršulinke iz Varaždina. U župi djeluju župna vijeća, župni Caritas, crkveni pokreti Djelo Marijino i Kolpinška obitelj, župni zbor s 40 članova, zbor mladih "Agape" s 15 članova, dječji zbor "Runolist" s 30 do 50 djece, dramska grupa "Vita" s 10 članova i malonogometna ekipa koja je ove godine osvojila prvo mjesto u biskupiji na natjecanju KMNL-a.

Jasminka Bakoš-Kocijan