VARAŽDIN, 30. 11. 2009.

 Varaždinska župa sv. Fabijana i Sebastijana u ponedjeljak 30. studenoga proslavila je 30. obljetnicu djelovanja misnim slavljem koje je predvodio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak i susretom župnih suradnika na večernjoj misi koju je predvodio domaći župnik preč. Mijo Horvat.

Župa sv. Fabijana i Sebastijana u zapadnom dijelu Varaždina osnovana je prije 35 godina kada je zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić donio odluku o osnivanju nekoliko novih župa na području grada Varaždina. Župa je zaživjela 30. studenoga 1979. godine kada je nadbiskup Kuharić na svečanom misnom slavlju uveo u službu prvog župnika Miju Horvata. Ta je misa tada bila proslavljena u staroj zavjetnoj kapeli sv. Fabijana i Sebastijana, koja je niz godina bila župnom crkvom sve do izgradnje nove crkve Dobrog Pastira blizu znamenitog gradskog groblja.

Trideset godina života te mlade župne zajednice proslavljeno je u župnoj crkvi Dobrog Pastira gdje su se okupili brojni župljani, osobito djeca, mladi i drugi vjernici. Rođendan te župe ujedno je već tradicionalno dan župnog klanjanja. Svečano misno slavlje predvodio je biskup Mrzljak u zajedništvu s 20-tak svećenika iz župa grada Varaždina i Donjovaraždinskog dekanata. Biskupa Mrzljaka i sve okupljene pozdravio je domaći župnik i dekan preč. Mijo Horvat koji je kazao kako župna zajednica želi proslaviti tridesetu obljetnicu od svog prvog okupljanja u "maloj crkvici kraj puta" između prometne gradske ceste i vojarne, također na početku došašća kojim se vjernici pripravljaju za Isusov dolazak. Biskup Mrzljak naglasio je kako je svaki jubilej prigoda uputiti zahvalnost Bogu za sve primljene darove i milosti. Podsjetio je da su se okupili na dan župnog klanjanja kada župljani iskazuju svoju vjeru i poštovanje prema euharistiji i Presvetom oltarskom sakramentu, te na blagdan sv. Andrije apostola, Petrova brata i Isusova učenika, čiji primjer potiče da se bude dobrim i dosljednim Isusovim učenikom i živi u zajedništvu s Bogom i međusobno. Na kraju mise sudionici slavlja poklonili su se pred Presvetim nakon čega je biskup zazvao Božji blagoslov na okupljene i župnu zajednicu.

Isti dan na večernjoj misi sabralo se mnoštvo župljana, među kojima i brojni "graditelji župe" - prijašnji i sadašnji župni suradnici koji su na razne načine ugradili dio sebe u temelje i život župne zajednice i tako joj pomogli da živi i raste. Prije i nakon mise kroz prigodan program podsjećeno je na život župe, a zatim je uslijedilo druženje raznih suradnika, od svećenika i sestara milosrdnica do vjeroučitelja, pjevača, svirača, ministranata, čitača i drugih. U prigodi jubileja župa je izdala i knjižicu "Naših prvih 30 ljeta" u kojoj je podsjećeno na njezin životni put. Stihovima župljanina Zvonimira Klemenčića Mite predstavljeni su razni župni događaji i sadržaji koji obogaćuju život župe. Također je objavljena novouređena župna internetska stranica na adresi http://www.zupa-fis.hr/.

Odluka o izgradnji kapele sv. Fabijana i Sebastijana donesena je 1680. godine, a zatim je kapela dograđena 1800. godine te je više puta obnavljana u 20. stoljeću, osobito nakon teškog stradavanja zvonika kapele u ratnim danima stvaranja Hrvatske. Od davnina u toj se kapeli održavala duhovna obnova "Fabijanska osmina" koja se nastavila i u današnje vrijeme. Na području župe djeluju sestre milosrdnice koje pomažu u pastoralu i katehizaciji, a od 2000. godine djeluje i karitativna Udruga sv. Vinka Paulskog. Godine 1996. Grad Varaždin i Zagrebačka nadbiskupija donijeli su odluku o izgradnji nove župne crkve i pastoralnog centra sa župnim stanom na današnjoj lokaciji. Po osnutku Varaždinske biskupije s izgradnjom je započeto 1998. godine kada je biskup Marko Culej blagoslovio temeljni kamen nove crkve. Crkvu je posvetio biskup Josip Mrzljak 30. studenoga 2007. godine. Župna crkva ukrašena je umjetničkim radovima i darovima akademskog kipara župljanina Nikole Šanjeka, koji je izradio monumentalni oltarni kip Dobrog Pastira visok 9 metara i težak 30 tona, više kipova u svetištu, oltarni stol, ambon, križni put, jaslice i druga vrijedna djela.

Jasminka Bakoš-Kocijan