266. godinu za redom Koprivničanci su na nedjelju krštenja Gospodnjeg 9. siječnja slavili zavjetnu misu koja se održava u spomen na pobjedu nad Turcima.

Pređi grada Koprivnice željeli su biti u zaštiti i milosti Gospodnjoj te su položili svoj zavjet upravo kako bi prestali zlo, ratovi i ubijanja tog vremena. Htjeli su biti očuvani u čvrstoći svoje vjernosti Gospodinu Isusu, a to se moglo ostvariti samo snagom milosti Božje u što su oni duboko vjerovali. Stari zapisi kažu da, u vrijeme zavjeta, Koprivničanci nisu tražili mržnju i osvetu prema Turcima nego poštivanje tog naroda, ali istodobno i prestanak zla, bijesa, mržnje i ubojstava. Bog je uslišao njihovu molitvu.

Ovogodišnje slavlje u župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog predvodio je vlč. Nenad Piskač, župnik župe bl. Majke Terezije iz Starigrada, a suslavili su dekan Koprivničkog dekanata mons. Leonard Markač te svi župnici koprivničkih župa.

Vlč. Piskač u homiliji je govorio o problematici povjerenja u Boga i Crkvu Kristovu. Naime, u Isusovom krštenju ostvareno je Trojstvo u Jedinstvu, objavljen je Bog kao Jedan kroz tri božanske osobe. Po krštenju, čovjek postaje pripadnik mističnog tijela Kristovog, a to je Crkva Kristova. Isus sam kaže da je Crkva njegovo mistično tijelo, što mnogi zaboravljaju ili pak ne žele prihvatiti.

U zapisima koji govore o danima zavjeta Koprivničanaca stoji kako su gotovo svi stanovnici grada u to vrijeme bili prisutni na toj zavjetnoj misi. Iako je crkva i ove godine bila prilično popunjena, Koprivničanaca ima daleko više. Zato se vlč. Piskač s pravom zapitao “gdje je danas grad Koprivnica, koliko se danas slavi Isusova ljubav u ovome gradu i koliko se danas čvrsto vjeruje u to Kristovo otajstvo?“

“U ispovijesti vjere Hrvata katolika molimo: 'čvrsto vjerujem u Boga Oca i Sina i Duha Svetoga i životom želim potvrditi svoj krsni savez s tobom'. Ostvaruje li se to u našem životu? Vjeruje li kršćanin današnjeg modernog doba istinski u Boga Oca i Sina Njegova u Duhu Svetom? Danas mnogi kršćani i sami katolici govore protiv Boga. Svakodnevno u svojim razgovorima pljuju po Crkvi Kristovoj, a istodobno pripadaju toj Crkvi. Zar je to čvrsta vjera? Zar je to taj zavjet koji mi danas slavimo? Zar je to poznavanje osobne vjere u Isusa Krista? Sigurno da nije. I sigurno da to ne može završiti na dobro“, rekao je vlč. Piskač te nastavio: “Danas, više nego ikad u povijesti, kršćani su pozvani braniti čvrstoću svoje vjernosti i pripadnosti Gospodinu Isusu. Današnji moderni svijet prožet je duhom bezboštva. Taj duh zahvaća i mnoge kršćane i zato se nemojmo čuditi što se mnogi katolici protive Bogu i Crkvi Kristovoj.“

Isus je morao biti rođen u običnoj štali, zabačen daleko od ljudi i time je izgubio sve dostojanstvo koje pripada djetetu. Svojim krštenjem na Jordanu On je također prihvatio poniženje.  Bio je ponižen i kad je odlazio s ovoga svijeta, razapet i umirući na križu strašnom mukom. No Isus je i danas ponižavan u svome liku mističnog tijela Crkve svoje. 'Mi tebe ne trebamo i ne želimo, jer želimo nešto svoje' – to su riječi koje izgovaramo Isusu. To je taj moderan duh bezboštva, duh koji se promovira na svim razinama društva.

Zato je potrebna čvrstina vjernosti Isus Kristu da se očuvamo od svakoga zla. U protivnome, Bog neće imati druge mogućnosti nego dati čovjeku ono što je čovjek odabrao, a čovjek današnjice odabire zlo, a ne dobro, pakost i mržnju, umjesto ljubavi i mira, odabire duh zloće koji donosi đavao, a ne odabire duha ljepote kojeg donosi Isus.

Nadalje, vlč. Piskač govorio je i o potrebi te značenju blagdana Isusova krštenja. “Što Isus doista dobiva samim činom krštenja? Ako je Bog, što će njemu krštenje? Znamo, po krštenju se u nama briše istočni grijeh. Grijeh prvih ljudi Adama i Eve. A Isus je bio bez toga grijeha, jer je bio Bog. Odgovor na ova pitanja daje nam sam Gospodin u svojoj milosti. Bog Otac želio je da se Njegov Sin suobliči čovjeku u potpunosti, da bude jednak čovjeku u svemu samo ne u grijehu. I upravo kroz taj čin svoga krštenja, Isus nama pokazuje koliku ljubav Bog Otac ima za nas ljude. Koliko ljubavi nebeske Bog želi izliti u naša ljudska srca i naše duše. Upravo to je ta milina o kojoj govori Otac nebeski. Tu milinu smo i mi primili u svetome krštenju. I zato trebamo čvrsto vjerovati – da bismo tu milinu sačuvali u svome životu. Bez čvrste vjere izgubit ćemo tu milost posvetnu koju smo primili u svetome krštenju.“

Na kraju homilije vlč. Piskač je poručio: “Upravo nas zato Bog danas poziva da obnovimo svoju vjeru. Što se drugo isplati u ovome životu ako ne milost i ljubav Božja? Što ćeš ponijeti u trenutku svoje smrti ako ne tu milost i ljubav Božju za koju svjedočiš?

Ovo moderno vrijeme jest vrijeme kada se želi obezvrijediti sve ono što naučava Isusov nauk preko Katoličke Crkve. Zato budite čvrsti u vjeri, nepokolebljivi, kao što su bili naši pređi. Da i životom možemo potvrditi taj svoj krsni savez s Bogom. Samo na takav način bit ćemo spašeni od velikih nevolja i pošasti koje prijete ovome svijetu. U suprotnome bit ćemo podvrgnuti upravo njima, jer ćemo ih sami odabrati.

Evanđelje neka nas podsjeti na naše krštenje – kako je po tom sakramentu velika Božja snaga ušla u naše duše. Nemojmo se olako odreći pripadnosti Crkvi Kristovoj, jer po krštenju pripadamo i Crkvi Kristovoj i samom Isusu u Nebesima. Zato moramo čuvati tu milost u svome životu. Osobito vas potičem da molite za svoje mlade i djecu, koji su prožeti duhom bezboštva i ne žele djelovati. Oni lakše prihvaćaju moderni svijet bez milosti, nego milost u Isus Kristu. I vi sami proučite snagu svoje vjere. Proučite doista dubinu svoga srca da milost Božja vodi vaše živote. Da možete jednom biti proslavljeni u Nebesima na radost i slavu Gospodina Isusa. To je smisao našeg života. Stoga molimo da Isus bude taj koji će ispuniti naša bića da ostanemo Njemu vjerni, a On da nas prožme milinom svojom.“

Zavjetno svečano misno slavlje grada Koprivnice, kojem je nazočilo mnoštvo građana, pjevanjem su uzveličali i članovi Hrvatskog seljačkog pjevačkog društva "Podgorac" iz Zagreba (Gračani). Nakon mise na novom Trgu sv. Antuna HSPD “Podgorac“ izveo je još nekoliko poznatih narodnih pjesama.

Iva Kuzmić