LEPOGLAVA, 20. 9. 2009.

Posljednjeg dana 13. međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi, kojem je ove godine glavna tema bila "Čipka na crkvenom tekstilu", misno slavlje za čipkarice, sudionike i goste festivala predvodio je u nedjelju 20. rujna varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.

U župnoj crkvi Bezgrešnog začeća BDM sve je okupljene pozdravio domaći župnik preč. Andrija Kišiček koji je pozvao nazočne da Bogu zahvale za radosne čipkarske dane u njihovu gradu. Istaknuo je kako ga dodatno raduje što je u Svećeničkoj godini središnja tema festivala posvećena sakralnom tekstilu, te što su oltari u crkvi dobili dva nova oltarnika ukrašena lepoglavskom čipkom. Uz novi oltarnik za glavni oltar, izrađen je oltarnik i za pokrajnji drveni oltar za kojim je blaženi kardinal Alojzije Stepinac tijekom svog petogodišnjeg sužanjstva u lepoglavskom zatvoru služio mise. Zahvalio je Gradu Lepoglavi koji je financirao izradu oltarnika, te svim čipkaricama, članicama Zadruge lepoglavske čipke, koje su izradile čipku, a većina njih čipkarstvom se bavi više od pola stoljeća. Misi su nazočile čipkarice koje su kroz protekla dva mjeseca marljivo i strpljivo izrađivale čipku za oltarnike, a svima je pojedinačno zahvalio župnik Kišiček. Također je zahvalio čipkaricama, članicama lepoglavskog čipkarskog društva "Danica Brössler" i udruge "Fijolica", koje su izradile ornamente za novu zelenu misnicu, u kojoj je biskup po prvi put predslavio misu, te za štolu u kojoj je župnik slavio misu. Nakon što su u misu uvele domaće djevojke s prigodnim meditacijama o čipki, sve je okupljene pozdravio i biskup Mrzljak koji se pridružio zahvalama čipkaricama koje su utkale veliku ljubav u izradu čipkarskih predmeta. Pozvao je okupljene da euharistijom Bogu zahvale za sve dobro što nastaje po rukama tih vrijednih čipkarica koje od malenih detalja čine velika i radosna djela. U propovijedi je biskup Mrzljak istaknuo kako bi danas mnogi htjeli biti veliki, a ne razmišljaju o tome što znači biti velik u Božjim očima. Osvrnuvši se na tih i često samozatajan rad čipkarica, kazao je kako one u svoje djelo ugrađuju sate strpljivog rada svjesne da bez malenosti i poniznosti nema velikih djela. Upravo se u tome sastoji i čitav kršćanski život, u koji su utkane svakodnevne sitnice, odricanja i zalaganja za dobro, rekao je biskup dodavši da su kršćani pozvani u svijet unositi istinske Božje vrednote, unatoč tome što će nailaziti na protivštine i osporavanja. Poručio je kako su kršćani pozvani upravo malim stvarima činiti dobro kako bi postigli ono veliko i najvažnije - život u vječnosti.

Na kraju mise župnik Kišiček zahvalio je organizatoru festivala Gradu Lepoglavi te svima nazočnima. Gradonačelnik Marijan Škvarić uručio je biskupu dar čipkarica koje su izvezle njegovo biskupsko geslo "Činiti dobro" lepoglavskom čipkom. Zahvaljujući na daru, biskup Mrzljak zazvao je Božji blagoslov na sve nazočne, osobito na čipkarice koje su se sabrale oko glavnog oltara.

Nakon mise biskup Mrzljak s domaćinima je razgledao čipkarske izložbe, i to izložbu čipke na crkvenom tekstilu u dvoranama župne kuće, te ostale čipkarske izložbe u drugim zgradama u središtu grada. S festivalom su ga upoznali gradonačelnik Škvarić, direktor festivala Mirko Varović, zamjenik varaždinskog župana Milan Pavleković, župnik Kišiček i sami izlagači. Posebno je pozdravio i susreo se s čipkaricama koje su na "dedeku" i s batićima prikazivale izradu lepoglavske čipke.

Festival čipke u Lepoglavi otvoren je u četvrtak 17. rujna svečanošću ispred lepoglavske crkve. Otvorenju su nazočili predstavnici pokrovitelja: predsjednika države, ministarstava kulture i poljoprivrede te lokalnih vlasti, veleposlanici više država izlagača, a kao izaslanik varaždinskog biskupa generalni vikar mons. Ivan Godina.

U tri i pol izložbena dana više tisuća posjetitelja razgledalo je više od 400 izložena čipkarska predmeta na izložbama koje su ostvarene sredstvima Ministarstva kulture. Više desetaka predmeta crkvenog tekstila izloženo je u dvorani bl. Alojzija Stepinca, gdje se prikazivao i prigodan film o blaženiku, te vjeronaučnoj dvorani obnovljenog pavlinskog gostinjca koji je preuređen u župnu kuću. Ostale izložbe priređene su u Domu kulture te Muzejskom prostoru koji će se preurediti u "Ekomuzej čipke i čipkarstva". Izloženi su predmeti crkvenog tekstila ukrašeni čipkom iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Belgije, Francuske, Njemačke i Estonije.

Izloženi su i drugi čipkarski radovi, među kojima i oni na suvremenoj odjeći, koji uvode u središnju temu festivala iduće godine, čipku na vjenčanicama. Zadruga lepoglavske čipke ponudila je čipkarske predmete na prodajnoj izložbi koja je izazvala veliko zanimanje, kao i kiparska instalacija Japanke Akiko Sato "Šator od čipke". I ove godine priređena je filatelistička izložba, a Varaždinski klub kolekcionara izdao je prigodnu omotnicu sa zelenom misnicom te prigodan žig.

Održan je niz popratnih festivalskih sadržaja, od čipkarskih i dječjih radionica, raznih predavanja i skupova do Sajma turizma, enogastronomije i proizvoda starih zanata te nastupa brojnih KUD-ova. U petak je u Gradskoj čitaonici predavanje o temi "Prostoručna čipka u Europi" održala Marianne Stang, u subotu je Ljerka Šimunić govorila o temi "Crkveni tekstil iz Varaždinske biskupije", a u nedjelju Kristina Halberg o temi "Estonske narodne čipke".

Svakako je središnji sadržaj festivala bila izložba "Čipka na crkvenom tekstilu" na kojoj su prikazani odabrani primjerci - albe, rokete, oltarnici, pale i drugi predmeti ukrašeni čipkom različitih tehnika. Oduvijek je u razvoju čipkarstva veliku ulogu imala upravo Crkva koja je ručne čipkarske radove naručivala za crkve i samostane. Bjelina crkvenog ruha bila je idealna za ukrašavanje čipkom kroz tradicionalno tekstilno rukotvorstvo.

Hrvatska se predstavila izborom reprezentativnih predmeta iz muzejskih ustanova, te samostanskih i crkvenih zbirki, koji datiraju od kraja 17. stoljeća do danas. Dio je to vrijedne sačuvane nacionalne kulturne i sakralne baštine. Među najstarije primjerke ubrajaju se čipka na albama iz riznice zagrebačke katedrale, koje se vežu uz biskupa pavlina Emerika Esterhazyja iz 18. st. i kardinala Jurja Haulika iz 19. st., te alba iz hvarskog franjevačkog samostana, datirana oko 1800. godine. Značajni su i primjerci platnenog crkvenog ruha s kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća ukrašeni čipkom izrađenom u samostanskim radionicama milosrdnica u Zagrebu i uršulinki u Varaždinu. Iz vremena druge polovice 20. stoljeća izloženi su oltarnici i misne košulje iz fundusa župnih crkava u gradu Pagu i Garčinu u Slavoniji. Lepoglava se predstavila novim oltarnicima u župnoj crkvi i misnicom koje su izradile vrijedne ruke domaćih čipkarica po starim nacrtima za crkvenu čipku Danice Brössler koji su nastali u razdoblju prije II. svjetskog rata, a čuvaju se u Gradskom muzeju u Varaždinu. Također je izloženo nekoliko manjih starijih primjeraka crkvenog tekstila ukrašenih lepoglavskom čipkom. Među njima je i pokrovac za kalež, obrubljen čipkom, iz 17. st., darovan lepoglavskoj crkvi koji potvrđuje kako su pavlini cijenili i poticali crkvenu tekstilnu umjetnost, pa tako i čipkarsku. Neki vjeruju da su izradu čipke u Lepoglavu donijeli upravo pavlini prije više stoljeća. Lepoglavska je čipka procvat doživjela krajem 19. stoljeća i u prvoj polovici 20. stoljeća zahvaljujući Zlati Šufflay, učiteljici, istraživačici i zaštitnici čipkarstva, koja je prva organizirala izradu čipke na batiće i oplemenila je narodnim ornamentom, a u izradi nacionalne čipke surađivala je sa zagrebačkim nadbiskupom Alojzijem Stepincem. Iznimno uspješno njezin rad nastavila je Danica Brössler, pa je lepoglavska čipka osvojila i odličja na svjetskim izložbama: zlatnu 1937. u Parizu i brončanu 1939. u Berlinu. To razdoblje bilo je doba najvećeg procvata lepoglavskog čipkarstva.

U složenoj, zahtjevnoj i napornoj izradi dvaju novih oltarnika župne crkve u Lepoglavi kroz dva mjeseca sudjelovale su čipkarice Zadruge lepoglavske čipke. Izradu tog iznimnog umjetničkog ručnog rada financirao je Grad Lepoglava u suradnji s Turističkom zajednicom i župnikom preč. Andrijom Kišičekom. Za sada nije poznato postoje li igdje sačuvane crkvene čipke izrađene prema nacrtima Danice Brössler pa se stoga radi o vrijednom pothvatu čuvanja kulturne baštine. Riječ je o dvjema čipkama s liturgijskom simbolikom. Čipka s motivima vinove loze, grozda, kaleža i žita izrađena je za Stepinčev oltar, a čipka s motivom geometriziranog ljiljana za glavni oltar. U projekt izrade oltarnika, prišivanja čipke i završne obrade bila je uključena i stručna ekipa pod vodstvom Bernarde Rundek Franić, voditeljice Odjela za tekstil Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba. Posao izrade čipke s radošću i veseljem prihvatile su najbolje živuće majstorice lepoglavskog čipkarstva Bara Bačak, Ana Čretni, Ivka Druško, Paula Druško, Dora Ledinščak i Dragica Zbodulja, za Stepinčev oltarnik, te Katarina Hodić, Vesnica Ježek, Ankica Škvarić, Štefica Špiljak i Barbara Žuliček za oltarnik za glavni oltar. Užu rubnu traku za oltarnik i slova "Činiti dobro" izradile su i darovale čipkarice Bara Bačak, Suzana Ježovita, Dora Ledinščak, Pavica Pečatnik, Ankica Škvarić, Ljubica Žunar, Dragica Zbodulja i Ana Zidar.

Danas se u Lepoglavi u osnovnoj školi provodi učenje čipkarstva kao izvannastavna aktivnost, a zatim se edukacija nastavlja u suradnji sa sveučilištem u Ivancu. Školovanje jedne čipkarice traje najmanje deset godina, a koliko je složena izrada lepoglavske čipke potvrđuje to što od više desetaka lepoglavskih čipkarica samo njih nekoliko zna izrađivati u cijelosti sve ornamente.

Jasminka Bakoš-Kocijan