Od:
Do:

U sklopu Duhovske osmine u Varaždinu održana tribina "Znanost i vjera"

U sklopu Duhovske osmine u Varaždinu održana tribina "Znanost i vjera"VARAŽDIN, 17. 5. 2018.
U četvrtak 17. svibnja u crkvi Svetog Nikole u Varaždinu održana je tribina pod nazivom “Znanost i vjera”.

Riječ je o događaju u sklopu bogatog programa Duhovske osmine koju i ove godine, uoči svetkovine Duhova, priprema Ured za pastoral mladih Varaždinske biskupije.

Gosti predavači na okruglom stolu bili su, svi redom doktori znanosti; genetičar Petar Tomev Mitrikeski, filozof Stipe Kutleša, fizičar Marijan Šunjić, liječnica/bioetičarka Mirjana Radan i teolog Branko Murić.

Jesu li znanost i vjera u suprotnosti, može li i kako vjera pomoći znanstveniku u njegovom radu, je li vjera dopustiva u znanstvenom istraživanju? Neka su od pitanja čije su odgovore mogli doznati posjetitelj ove zanimljive tribine.

Genetičar dr. sc. Petar Tomev Mitrikeski s Instituta za istraživanje i razvoj održivih ekosustava iz Zagreba te vanjski suradnik na Institutu “Ruđer Bošković” kazao je kako se znanost temelji na nevjeri, ali ne na onoj nevjeri prema Bogu, već na zdravorazumskoj skepsi.

- Kada bi znanstvenik isključio zdravorazumsku skepsu, izašao bi iz okvira formalne znanstvene metodologije. Time bi prestao biti znanstvenik i tu bi imali problem. Znanstvenik mora biti hladan, metodičan, potpuno skeptičan oko onoga što istražuje bez bilo kakvih predrasuda. Vjera je sasvim druga sfera ljudskog postojanja. Ona se temelji na povjerenju prema Gospodinu i oni znanstvenici koji su vjernici trebaju zadržati svoje povjerenje prema Gospodinu. To je izbor slobodne volje svakog čovjeka - kazao je dr. Petar Tomev Mitrikeski

Mitrikeski je progovorio i o tome može li vjera pomoći znanstveniku te ima li u znanosti mjesta nadahnuću Duha Svetoga.

- Znanstvenici su ljudi, a ljudima vjera uvijek pomaže. U samoj znanosti vjera ne igra neku ulogu, jer znanstvenik metodički i hladno proučava područje svog zanimanja i iz toga pokušava izvući potpuno nepristrano tumačenje zbiljnosti koga proučava. Duh Sveti, pak, prožima ovaj svijet u potpunosti. Ja sam vjernik i to mogu reći. Mada to je već sada teološka domena i dozvoljavam da ljudi to zanemare - istaknuo je dr. Mitrikeski.

Dr. med. Mirjana Radan, spec. ginekologije i porodništva, a ujedno i profesorica filozofije i religijske kulture, napomenula je kako, iako pojmovi znanosti i vjere često bude različite stavove, oni su blisko povezani.

- U znanosti je vjera itekako dopustiva. Zdrava znanost i prava vjera međusobno su u pozitivnoj povezanosti. One su u sinergiji, a ne u antagonizmu. Znanosti je vjera potrebna, u prvom redu zato što prava vjera bistri razum. Razum ima visoke domete, ali nema odgovora na sva pitanja. Rekla bih da tamo gdje staje razum, počinje vjera. Duh Sveti nadahnjuje znanstvenike. Mnoga svjetska znanstvena otkrića nastala su slučajno. Ali, slučajnoga nema. Osobno duboko vjerujem u stvarateljsko djelo Duha Svetoga koji nadahnjuje ljude i povezuje ih. Jednostavno nas izaziva na jedno veliko čuđenje, traženje istine, ali i klanjanje istini - poručila je dr. med. Radan.
 
tekst: Goran Damjanić
fotografije: Siniša Conar

 


Slika Tribina "Znanost i vjera"
Slika Tribina "Znanost i vjera"
Slika Tribina "Znanost i vjera"
Slika Tribina "Znanost i vjera"
Slika Tribina "Znanost i vjera"
Slika Tribina "Znanost i vjera"
Slika Tribina "Znanost i vjera"
Slika Tribina "Znanost i vjera"
Slika Tribina "Znanost i vjera"
Slika Tribina "Znanost i vjera"
Slika Tribina "Znanost i vjera"
Slika Tribina "Znanost i vjera"
Slika Tribina "Znanost i vjera"
Slika Tribina "Znanost i vjera"
Slika Tribina "Znanost i vjera"