ČAKOVEC, 21. 3. 2010.

Zbornik radova sa znanstvenog skupa «350 godina franjevaca u Čakovcu» predstavljen je u nedjelju 21. ožujka u dvorani Katoličkog doma Franjevačkog samostana u Čakovcu.

Zbornik, koji obuhvaća 32 znanstvena rada 30 autora, objavili su zajedno čakovečki Franjevački samostan i ogranak Matice hrvatske iz Čakovca.

Knjigu su predstavili gvardijan čakovečkog Franjevačkog samostana i župnik župe sv. Nikole biskupa fra Stanko Belobrajdić, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Željko Železnjak i glavni urednik izdanja, predsjednik čakovečkog ogranka Matice hrvatske i predsjednik Organizacijskog odbora proslave Jubilarne franjevačke godine u Čakovcu prof. dr. sc. Stjepan Hranjec.

Znanstveni skup održan je na istom mjestu 20. i 21. veljače prošle godine pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ministarstva kulture, Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, Međimurske županije i Grada Čakovca. Predstavljanju su nazočili njihovi predstavnici i izaslanici, autori znanstvenih radova, predstavnici Zrinske garde Čakovec, brojni gosti i domaći franjevci i vjernici.

Predstavljajući zbornik, gvardijan Belobrajdić kazao je kako on donosi radove sa znanstvenog skupa koji je imao zadatak osvijetliti 350 godina franjevačke prisutnosti u Čakovcu. Podsjetio je kako je u prigodi prošlogodišnjeg jubileja 350. obljetnice od dolaska franjevaca  u Čakovec i 800. obljetnice osnutka Franjevačkog reda, u Čakovcu proglašena i Jubilarna franjevačka godina koja je započela 18. svibnja 2008. godine, a premda je zaključena 13. prosinca 2009. godine kada je na završnoj svečanosti predstavljena fotomonografija «Franjevci u Čakovcu», izdavanjem zbornika ona je cjelovito zaokružena.

Osvrnuvši se ukratko na događanja Jubilarne franjevačke godine, kazao je kako je prošlu godinu i sam Grad Čakovec proglasio Godinom franjevaca, te je ona obuhvaćala niz događanja, među kojima su bili znanstveni skup, izložba sakralnog blaga franjevačkog samostana, predstavljanje monografije, izdavanje poštanske marke, izložbe poštanskih maraka, niz misnih slavlja i koncerata, otkrivanje dviju spomen-ploča, programi i kvizovi u više škola, predstave i filmovi mladih, te predstavljanja na nekoliko stručnih sajmova. Sva ta događanja zaokružena su izdavanjem zbornika s radovima 30-ero autora kojima je zahvalio gvardijan Belobrajdić na sudjelovanju i doprinosu. To su Vladimir Kalšan, Pejo Ćošković, Ante Sekulić, Pavao Knezović, Ivana Puzak, Mirjana Repanić-Braun, Vesna Pascuttini-Juraga, Vesna Šimičić, Iva Golenko, Doris Baričević, fra Vatroslav Frkin, Vladimir Kapun, Ivan Pranjić, Ivan Jurišić, fra Daniel Patafta, fra Emanuel Hoško, preč. Juraj Kolarić, vlč. Damir Bobovec, Zvonimir Bartolić, Stjepan Damiš, Ana Čurila, Ljubica Posavec, Stjepan Hranjec, Branimir Bunjac, fra Petar Antun Kinderić, Kristina Riman, Marija Riman, Ivan Zvonar, Alojz Jembrih i fra Vinko Škafar. Zahvalio je i pokroviteljima i sponzorima koji su omogućili da se ostvari program Franjevačke godine, te članovima Odbora koji su zdušno radili na njezinu ostvarenju.

Provincijal Železnjak kazao je kako radovi objavljeni u zborniku osvjetljuju različite vidove franjevačke prisutnosti u Čakovcu i Međimurju. Istaknuo je da je vrijednost i važnost zbornika u tome što na jednom mjestu donosi raznolik pregled života franjevaca na ovom području s raznih gledišta. Tome su pomogli brojni dokumenti i bogata arhivska građa koji su sagledani i analizirani na stručan način. Naglasio je kako takva građa skupljena na jednom mjestu ima prvorazredno značenje za bolje poznavanje, ne samo života čakovečkih franjevaca, nego i povijesnih prilika u Čakovcu i cijelom Međimurju. Zahvalio je autorima radova, glavnom uredniku Stjepanu Hranjecu i urednici Jasminki Bakoš-Kocijan, te franjevačkoj braći u Čakovcu na čelu s gvardijanom Belobrajdićem koji je uspješno organizirao događanja Jubilarne franjevačke godine.

Predstavljajući zbornik, njegov glavni urednik Stjepan Hranjec kazao je kako je nedvojbeno riječ o najznačajnijoj tiskanoj publikaciji, ne samo u novijoj povijesti, nego i u sveukupnoj povijesti samostana i crkve sv. Nikole biskupa u Čakovcu, ali i o jednom od najznačajnijih nakladničkih pothvata u novijoj međimurskoj kulturnoj povijesti. Obrazložio je to činjenicom da je čak 30-ero autora u 32 teme predstavilo najvažnija obilježja značajne povijesti jedne redovničke kuće i župe. Zbornik je koncepcijski slijedio zamisao skupa, pa se tako u prvom dijelu predstavlja i osvjetljuje najvažnije povijesne okolnosti u kojima je nastajao samostan i kroz kakve je sve povijesne teškoće prolazio, zatim se samostan prikazuje kao riznica kulturnog, knjižnog i sakralnog blaga, a u trećem se dijelu pokazuje uloga samostana i franjevaca u 350-godišnjoj povijesti u svekolikom životu Čakovca i Međimurja.

Kao osobito zanimljive teme istaknuo je one koje obrađuju donošenje odluke o osnivanju samostana u Čakovcu, odnos svetojelenskih pavlina i franjevaca, odnos ranije župe sv. Mihaela iz Mihovljana i nove župe sv. Nikole u Čakovcu, slučaj Raskrižje, te sudbinu Crkve u Čakovcu i Međimurju u totalitarnim režimima od 1941. do 1947. godine. Izdvojio je također pregršt raritetnih činjenica koje svjedoče da je polovicom 17. st. u samostanu bio studij filozofije, moralne teologije i govorništva, da samostanska knjižnica sadrži 10.000 svezaka, pa čak i iz 16. st., da čuva dragocjeno barokno slikarsko i kiparsko blago i crkveno posuđe …

Kao posebnu vrijednost zbornika od gotovo 500 stranica istaknuo je njegove posebne priloge: preslike dvaju zapisnika biskupskog vijeća u Varaždinskim Toplicama i Zagrebu iz 1659. godine na kojima se odlučivalo o dolasku franjevaca u Čakovec, preslike kanonskih vizitacija čakovečke župe, te katalog izložbe «Likovna i kulturna baština čakovečkih franjevaca» održane u Muzeju Međimurja. Zaključio je kako su sadašnja braća franjevci i oni prije njih, a bilo ih je više od tisuću, to ukoričeno tiskarsko blago apsolutno zaslužili i kao svjedočenje o njihovoj službi, ali i kao nagradu za njihov ukupan doprinos u životu Crkve i grada. Zahvalio je svima koji su dali doprinos, osobito gvardijanu Belobrajdiću, 'spiritusu movensu' čitavog projekta.

Predstavljanje su s nekoliko korizmenih pjesama uzveličali župni ženski zbor pod ravnanjem prof. Karoline Šimunković i mješoviti zbor župe sv. Nikole pod ravnanjem Marine Grahovec. Na kraju je, kao jedan od plodova Jubilarne franjevačke godine, prikazan dokumentarni film «Redovnica s tetovažom», rad učenika Osnovne škole Ivanovec koji su ga izradili pod vodstvom voditelja Nataše Kralj i Radovana Petkovića, a s njime sudjeluju na lokalnom i državnom Lidranu. Film predstavlja školsku sestru franjevku s. Martinu (Mandu) Dragičević, rodom iz Bosne, koja je već godinama na službi sakristanke franjevačke crkve u Čakovcu.

Jasminka Bakoš-Kocijan